[[Image:TeAroha1881.jpg|right|thumb|450px|Ko Te Aroha i te tau 1881, me ngā tēneti o ngā kaikeri koura.<BR><small>Whakaahua nō te Alexander Turnbull Library, Whanganui a Tara, Aotearoa Ref:E-052-q-008 1</small>]]Ko '''Te Aroha''' tētahi o ngā maunga o [[Hauraki]]; ko ia tonu te maunga nui o te paehua maunga e kīa nei ko ngā Kaimai. Kei reira hoki te tāone o Te Aroha kei te pūtake o Te Aroha maunga e tū ana. 

==Te Aroha maunga==
Ki  ngā iwi o Hauraki, he maunga tapu a Te Aroha.  Ko Te Aroha te maunga, ko [[Marutūāhu]] te iwi. I ngā wā o mua, he nunui rawa ngā kai o te whenua kei te pūtake o Te Aroha maunga; ngā kai o te ngahere, me ngā kai o ngā awa.  Kātahi te reka o ngā kererū, me ngā manu katoa o te ngahere; kī tonu ngā repo, ki te tuna.  Hau atu ai te rongo mō; te mōmona o ngā manu, te maha o te harakeke e tupua nei e tēnei whenua, te reka me te nui o ngā ika o ngā awa me ngā tuna o ngā repo o Te Aroha.  Tētahi nui o tērā maunga i ngā wā o mua ko ngā waiariki. Haere ai ki reira ngā tāngata haere-tokotoko, haere-hape, ki ngā ngāwhā o Te Aroha; ā, koiarā te mana o aua waiariki ki te whakamahu i ngā mate. Koirā te mana o taua maunga ki te taha Māori; ko te mana o tērā maunga ki te taha Pākehā i tērā atu rautau ko ngā tahua koura e kerikeria mai nei i ngā hiwi i runga atu o te awa o Waihou, te kōngutu i tapā nei e ngā Māori ko [[Waiorongomai]].

==Te Aroha-ki-tai, Te Aroha-ki-uta==
E rua ngā tihi kei runga tonu o Te Aroha maunga: ko Te Aroha-ki-tai, ko Te Aroha-ki-uta. He maha ngā kōrero mō aua ingoa. E ai ki Te Arawa, i tapā te maunga e [[Kahumatamomoe]] (Kahu, Te Momoe) ki te ingoa ''Te Aroha-o-Kahu''. Ka mihi a Kahu ki te tai, ki Moehau, ki te maunga i moe ai a [[Tamatekapua]], koiarā a ''Te Aroha-ki-tai''. Ka huri, ka mihi ki te whenua, ki te wāhi i noho ai ōna whanaunga a Tia rāua ko Maaka, koiarā a ''Te Aroha-ki-uta'' (tirohia Stafford 1967:38).  E ai ki Waikato  ko Kahu he wahine kē, arā ko Kahupeka, te whaea o Raka-maomao (Jones 1995:58). E ai ki Taimoana Turoa o Hauraki, nā [[Rāhiri]] o [[Mātaatua]] waka aua ingoa. I a Rāhiri e noho ana ki Te Tai-tokerau, ka puta tana whakaaro kia hoki ia ki Whakatāne, ki tōna kāinga tuatahi i Aotearoa nei. Ka haere, ka tae ki Hauraki, ka piki, ka kake, ā, ka kite i tōna kāinga tawhito, ka puta te aroha i a ia. Ka tae ki te wā i haere tonu ai ia ki Whakatane, i waiho i a ia ētahi o ōna tāngata ki reira, koiarā a Ngāti Rāhiri e noho tonu nei ki te pūtake o Te Aroha maunga (Turoa 1997:20).

==He Waiata mō Te Aroha==
He maha ngā waiata mō Te Aroha; koianei tētahi:

===E piki ana i te pikitanga=== 
[[Image:MountTe ArohaNZ.jpg|right|240px|thumb|Ko Te Aroha maunga me te whare o Cadman i te tau 1915 pea]]
:''E piki ana i te pikitanga,''
:''Ka whano ka tautuku aku turi,''
:''Ki konei hoki koe e te tau,''
:''Ki konei au whakamau ai i te auahi i nā'' 
:''Rā runga o te utu mana ki Te Aroha i''
:''Nā reira taku wairua,''
:''Moe rawa iho nei ki te pō,''
:''Me he wai au e maringi ana.''
:''E kei whea te tau i ngā rangi rā?''
:''E whano mawehe ana;''
:''Tēnei, ka eke nei au i te huirangi,''
:''Kia kauria te wā-moana,''
:''Ki a Pakaurangi i te tai-tonga,''
:''Nōna pea e te wairua,''
:''Haramai nei whakaoho rawa i taku moe''
:''Kia whiti rere hoki atu i waho nā''
:''Ka kitea tō kino e te tau ki ahau i ia.''

==He kōrero o mua mō Te Aroha maunga==
* [[Ruatāne]]

==Hoto ki waho==
*[http://www.tearohanz.co.nz Whakamōhiotanga tūruhi] (reo Pākehā)

==Tohutoro==
* Jones, Pei Te Hurinui, and Bruce Biggs, (1995) ''Nga Iwi o Tainui''. Auckland: Auckland University Press.
* Stafford, D.M., (1967). ''Te Arawa, A History of the Arawa People''. Auckland: Reed.
* Turoa, Taimoana, (1997). ''Nga Iwi o Hauraki, The Iwi of Hauraki''. Paeroa: Hauraki Māori Trust Board.
* ''Te Korimako'', Vol 1: No.37, p.6, 16 Hui-tanguru, 1885

[[Category:Tāone o Waikato]]
[[Category:Maunga]]
[[Category:Hauraki]]

[[Category:Tuhipānui pai]]

[[de:Te Aroha]]
[[en:Te Aroha]]
[[es:Te Aroha]]
[[nn:Te Aroha]]
[[pl:Te Aroha]]