Ko '''te reo Māori Kuki Airani''' te tino reo o ngā [[Kuki Airani]]. 

== Ngā reo o ngā moutere==
E ono ngā reo o ngā moutere:
*Ko te reo o Rakahanga-Manihiki 
*Ko te reo o Tongareva 
*Ko te reo o ngā  Ngaputoru 
*Ko te reo o Aitutaki 
*Ko te reo o Rarotonga 
*Ko te reo o Mangaia 

Ko te reo o [[Pukapuka (Kuki Airani)|Pukapuka]], he reo anō tērā. E tata ana ki te reo o [[Reo Hāmoa|Hāmoa]]. 
{|class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto"
|-
! Rarotonga || Aitutaki|| Mangaia|| Ngāputoru || Manihiki || Tongareva || Māori (Aotearoa)
|-
| tuatua || {{okina}}autara || taratara || Araara ||Kau'ta ||Aka'iti  || kōrero, kōrero tara 
|-
| kūmara || kū{{okina}}ara || kū{{okina}}ara || || || || kūmara 
|-
| kāre/kore || kā{{okina}}ore || 'ā'ore || Ai'ta! || ||He kole ||kāhore, kāre 
|-
| tātā || kiriti ||tātā || || || || tuhi 
|-
| {{okina}}ura || koni || {{okina}}ura || ingo/ori ori ||Hupa hupa ||Hura/Hula || kanikani 
|-
| {{okina}}akaipoipo ||{{okina}}akaipoipo || {{okina}}a{{okina}}aipoipo || {{okina}}akaipoipo || fakaipoipo || || whakaipoipo
|-
| {{okina}}īkoke || koroio || rakiki || || || || hīroki 
|}

== Te wakapū me te whakahua ==
Tekau mā iwa ngā reta o te wakapū Māori Kuki Airani. 
* Tekau ngā pūare:  ā, a, ē, e, ī, i, ō, o, ū, u. He roa ngā reta tohutō. 
* E iwa ngā pūkati: ng, m, n, k, p, t, r, v , {{okina}} (te ngoto). Ko te ngoto he pū e ahu mai ana i te korokoro.
Kāhore he ngoto o ngā reo o Tongareva, o Manihiki hoki. Ka whakamahia kētia i reira te reta "h".

==Tirohia hoki==
*[[Te Atua Mou E]]
*[[Kuki Airani]]


{{Polynesia}}
{{Maramara}}

[[Category:Kuki Airani]]
[[Category:Reo Porinīhia]]

[[br:Rarotongeg]]
[[de:Rarotongaische Sprache]]
[[en:Cook Islands Māori]]
[[es:Idioma rarotongano]]
[[fi:Rarotongan kieli]]
[[fr:Maori des îles Cook]]
[[ja:ラロトンガ語]]
[[lt:Kuko Salų maorių kalba]]
[[lv:Kuka salu māori valoda]]
[[pl:Język maoryski Wysp Cooka]]
[[pms:Lenga Rarotongan]]
[[ru:Кукский язык]]
[[sh:Maorski jezik Kukovih Ostrva]]
[[sv:Rarotongesiska]]