{{Infobox Whenua
|native_name              = Hāmoa
|conventional_long_name   = ''Samoa''
|common_name              = Hāmoa
|image_flag               = Flag of Samoa.svg
|image_coat               = 
|image_map                = LocationSamoa.png
|national_motto           = kāhore kau<br /><small>''Samoa mo Samoa''</small>
|national_anthem          = ''Samoa Tula'i''
|capital                  = [[Apia]]
|largest_city             = Apia
|official_languages       = reo Hāmoa, [[Reo Pākehā|Ingarihi]]
|sovereignty_type         = Tū motuhake
|sovereignty_note         = 
|established_event1       = 
|established_date1        = 1 Hānuere, 1962
|government_type          = 
|leader_title1            = 
|leader_name1             = 
|leader_title2            = 
|leader_name2             = 
|leader_title3            =  Pirimia
|leader_name3             = [[Tuilaepa Aiono Sailele Malielegaoi]]
|area_rank                = 174
|area_magnitude           = 
|area                     = 2,831
|areami²                  = 1,093 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]-->
|percent_water            = 0.3%
|population_estimate      = 179,000
|population_estimate_rank = 166th
|population_estimate_year = Hakikea 2009
|population_census        = 179,186
|population_census_year   = 2006
|population_density       = 63.2
|population_densitymi²    = 163.7 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]-->
|population_density_rank  = 134
|GDP_PPP                  = $1.088 piriona nui [[International dollar|USD]]<!--IMF value from GDP article-->
|GDP_PPP_rank             = 
|GDP_PPP_year             = 2008
|GDP_PPP_per_capita       = 
|GDP_PPP_per_capita_rank  = 
|HDI                      = 
|HDI_rank                 = 
|HDI_year                 = 
|HDI_category             = 
|currency                 = Tala 
|currency_code            = WST
|country_code             = 
|time_zone                = 
|utc_offset               = - 11
|time_zone_DST            = 
|DST_note                 = 
|utc_offset_DST           = 
|cctld                    = [[.ws]]
|calling_code             = 685
|footnotes                = 
}}
[[File:Samoa map 800px.png|right|thumb|250px|Hāmoa]]
[[File:Samoa districts named.png|right|thumb|250px|Takiwā tōrangapū o Hāmoa]]
Ko '''Hāmoa''' he whenua i te [[Moana-nui-a-Kiwa]].<ref>{{cite web
|url=http://www.paclii.org/ws/legis/consol_act/tca1963317/
|work=Pacific Islands Legal Information Institute
|title=Samoa Territorial Constituencies Act 1963|accessdate=6 January, 2009}}</ref> He Porinīhia nga tangata. Ko te reo Hāmoa (reo Hamoa ''gagana Samoa'') te reo o nga tangata whenua. I te tau 2009, e 179,000 nga tangata e noho i roto o te whenua katoa.<ref name=pop>{{cite web
|url=http://www.sbs.gov.ws/Portals/138/PDF/census%20survey/Table%202.%20Population%20byregion,%20faipule%20district%202006.pdf
|work=Samoa Bureau of Statistics
|title=Population and Housing Census Report 2006
|date= July 2008
|accessdate=6 January, 2009}}</ref> He tekau nga motu, ko [[Savai'i]] me [[Upolu]] nga motu nui. Ko [[Apia]] te tāone nui, e tu i Upolu, anō, te papa rererangi nui ko ''Fale'olo International Airport.''

I te tau 1962, na tutahi ai Hāmoa mai [[Aotearoa]].

He tino nui nga tangata Hāmoa e noho i nāianei ki waho o ratou motu. I te tau 2001, he 115,000 i roto o [[Aotearoa]], <ref>http://search.stats.govt.nz/nav/ct1/population/0</ref> me he nui hoki ngā Hāmoa ki [[Hononga-o-Amerika]], [[Hawai'i]] me [[Ahitereiria]].

Ko Silisili te maunga teitei rawa o Hāmoa, e tu ki te motu o Savai'i. E 1,858 mita te teitei.

== Ngā wā ō mua ==
Kāore e tino mōhiotia te wā i tae atu ai ngā tāngata Porinīhia ki Hāmoa. Engari, ki nga whakatewhatewha o nga kaipūtaiao Pakeha i Hāmoa, he whakapono ratou, na tatūngia nga tangata i nga motu, mai ano 3,000 tau.<ref name=green>[http://www.jps.auckland.ac.nz/document/Volume_98_1989/Volume_98,_No._3/New_information_for_the_Ferry_Berth_site,_Mulifanua,_Western_Samoa,_by_H._M._Leach,_p_319-330/p1?page=0&action=searchresult&target=]New Information for the Ferry Berth Site, Mulifanua, Western Samoa by Roger C. Green & Helen M. Leach, Journal of the Polynesian Society, Vol. 98, No. 3, 1989. Retrieved 6 Hanuere, 2009</ref> Ko [[Te Rangi Hīroa]] tētahi kaituhi na haere i Hāmoa mo tona mahi me ka tuhituhi e ia te pukapuka ''Samoa Material Culture.''<ref>{{cite web
|url=http://www.nzetc.org/tm/scholarly/tei-BucSamo-t1-body1-d2-d7-d1.html
|work=NZ Electronic Text Centre, Victoria University of Wellington, NZ
|title=Samoan Material Culture
|first=Te Rangi Hiroa
|last=
|year=1930
|published=Bernice P. Bishop Museum
|series=
|accessdate=6 Hanuere, 2009}}</ref>
Anō, ko Robert Louis Stevenson tētahi kaituhi na noho i Hāmoa ma tōna whānau ki te kāinga o Vailima. Ko te wā o tana matenga ki Hāmoa ko te tau 1894 me he nehua ia ki te maunga o Vaea ki Upolu. 

== Ngā motu ==
He 10 ngā motu o Hāmoa, ngā ahi tipua katoa. E whā ngā motu e tu ai nga kāinga, ko Upolu, Savai'i, [[Manono]] me [[Apolima]]. Kāore e tu ngā kāinga ki motu iti'iti, ko Nu'utele, Nu'ulua, Namua, Fanuatapu, Nu'ulopa me Nu'usafe'e.
 
Ko '''Savai'i''' te motu nui rawa atu i te whenua katoa.<ref>{{cite web
|url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2006AGUFM.V34B..02K
|work=The Smithsonian/NASA Astrophysics Data System
|title=New 40Ar/39Ar Ages for Savai'i Island Reinstate Samoa as a Hotspot Trail with a Linear Age Progression
|first=Koppers, A. A.; Russell, J. A.; Staudigel, H.
|last=Hart, S.R.
|year=2006
|series=American Geophysical Union, Fall Meeting 2006, abstract #V34B-02
|accessdate=6 Hanuere, 2009}}</ref> E ai ki te whakataukī o reira, ko Savai'i 'te wairua o Hāmoa'. 43,103 (2006) ngā tāngata e noho ana i reira. Ehara i te tino nui ngā tāone i Savai'i; he kāinga rīriki noa iho te nuinga. Kei [[Upolu]], he motu anō, ngā tāone nunui. E rua herenga kaipuke i Savai'i, ko [[Salelologa]] te tāone nui o te motu me [[Asau (Hāmoa)|Asau]] tētehi.

I Savai'i hoki ngētehi wāhi nō nehe noa atu: koia hoki te puke o Pulemele'i, ngā pehu wai tai o Taga (ko Alofa'aga tētahi ingoa), me te Tapuae o Moso. E rua tekau maero atu a Falealupo i te Rārangi Huringa Wā o te Ao, ā, koia te kāinga hauāuru rawa atu i Hāmoa. Kei roto i ngā pukapuka o Pākehā, i ngā tau tīmata o tērā atu rautau, i ngētehi wā i karangahia rā te motu ko ''Pola''. Ko Matavanu he maunga ahi tipua anō hoki i runga i a Savai'i, i hū i nga tau 1905 - 1911, ā, ka puta mai te rangitoto, ka rere iho i te tihi o te maunga.

E tu ngā wāpu ki Mulifanua i Upolu me Salelologa ki Savai'i mo ngā waka tere ki waenganui o Savai'i me Upolu. 

== Takiwā tōrangapū ==
He 11 nga takiwā tōrangapū o Hāmoa; he 6 ki Savai'i me 5 ki Upolu me nga motu iti ētahi atu.
Nga takiwā tōrangapū e 6 kei te raki o Savai'i ko Fa'asaleleaga, Gaga'emauga, Gaga'ifomauga, Palauli, Satupa'itea me Vaisigano.
Nga takiwā tōrangapū e 5 kei te raki o Upolu ko A'ana, Aiga i le Tai, Atua, Tuamasaga me Va'a o Fonoti. Te takiwā o Aiga i le Tai tae ana nga motu o [[Manono]], [[Apolima]] me Nu'ulopa. 

E rua nga papakainga no Savai'i e tu i Upolu, ko Samalae'ulu me Le'ava'a. Nga papakainga e rua ēnei kua whakamōtī i te hūnga o te ahi tipua, te maunga Matavanu ki Savai'i.

== Reo Hāmoa ==
Ko te reo Hāmoa nō te reo whānau o ngā iwi o Porinīhia, arā he reo ka ahu mai nō te Moana-nui-a-Kiwa, me te aha, e ōrite ana te reo Hāmoa ki te reo o Māori, o Tonga, ā, o ngā moutere Porinīhia anō hoki. Ko te mihinare George Pratt (1817-1894) ka tuhituhi te tikinare mataati o Hāmoa i te tau 1862.<ref name=pratt>{{cite web
|url=http://www.nzetc.org/tm/scholarly/tei-PraDict-_N65785.html
|work=NZ Electronic Text Centre, Victoria University of Wellington, NZ Licence CC-BY-SA 3.0
|title=A Grammar and Dictionary of the Samoan Language, with English and Samoan vocabulary 
|first=George
|last=Pratt
|accessdate=7 Hanuere, 2009}}</ref>
E 40 tau i noho ai Pratt ki Savai'i.
{| class="wikitable"
|Tangi iti
! colspan="10" |Ngā kupu ōrite i Porinīhia
|-
!Phoneme
|'''Porinīhia i mua'''
|'''Tonga'''
|'''Niue'''
|'''Hāmoa'''
|'''Rapa Nui'''
|'''Tahiti'''
|[[Reo Māori|Māori (Aotearoa)]]
|[[Kuki Airani|Māori (Kuki Airani)]]
|[[Hawai'i]]
|'''Reo Pākehā (Ingarihi)'''
|-
!{{IPA|/ŋ/}}
|*taŋata
|tangata
|tangata
|tagata
|tangata
|ta{{okina}}ata
|tangata
|tangata
|kanaka
|man
|-
!{{IPA|/s/}}
|*sina
|hina
|hina
|sina
|hina
|hinahina
|hina
|{{okina}}ina
|hina
|grey-haired
|-
!{{IPA|/h/}}
|*kanahe
|kanahe
|kanahe
|{{okina}}anae
|
|{{okina}}anae
|kanae
|kanae
|{{okina}}anae
|mullet
|-
!{{IPA|/ti/}}
|*tiale
|siale
|tiale
|tiale
|tiare
|tiare
|tīare
|tiare
|kiele
|Gardenia
|-
!{{IPA|/k/}}
|*waka
|vaka
|vaka
|va{{okina}}a
|vaka
|va{{okina}}a
|waka
|vaka
|wa{{okina}}a
|canoe
|-
!{{IPA|/f/}}
|*fafine
|fafine
|fifine
|fafine
|hahine
|vahine
|wahine
|va{{okina}}ine
|wahine
|woman
|-
!{{IPA|/ʔ/}}
|*matuqa<ref>Glottal stop is represented as 'q' in reconstructed Proto-Polynesian words.</ref>
|matu{{okina}}a
|matua
|matua
|matu{{okina}}a
|metua
|matua
|metua, matua
|makua
|parent
|-
!{{IPA|/r/}}
|*rua
|ua
|ua
|lua
|rua
|rua<ref>Archaic: the usual word in today's Tahitian is 'piti'.</ref>
|rua
|rua
|lua
|two
|-
!{{IPA|/l/}}
|*tolu
|tolu
|tolu
|tolu
|toru
|toru
|toru
|toru
|kolu
|three
|}

 

== Whakaahua ==
<center>
<gallery>
File:Urville-Apia-public.jpg|Roto o te wharenui Hāmoa, 1842
File:Lefaga, Return to Paradise beach, south coast Upolu Island, Samoa, 2009.jpg|I te tai o Lefaga|I te tai o Falealupo
File:Lauaki Namulauulu Mamoe.jpg|Lauati Namulu'ulu Mamoe, manukura o te motuhaketanga Mau a Pule
File:Child leaning down to take a drink of water at the Mata o le Alelo fresh water pool, Matavai village, Savai'i, Samoa 2009.JPG|Te tamariki i te waipuna Sina & the Eel, Matavai
File:Va'a canoe, Matavai village, Savaii, Samoa MS.JPG|''Paopao'' waka ama
File:3 Samoan girls-1902.jpg|Nga kōhine, 1902
File:Savaii Village 1, Samoa, Polynesia.JPG|Papakainga
File:Samoan_Paramount_chief_Mataafa_Iosefa,_1896.jpg|Mata'afa Iosefo, ariki taungaroa, 1902
File:Samoan bus savaii.jpg|Pahi ki Savai'i
File:Samoan taupou girl 1896.jpg|''Taupou'' 1896
File:Fale on Manono Island.jpg|''Faleo'o'', beach fale
File:Church 2, Matavai village, Savaii, Samoa.JPG|Whare karakia ki Safune

</gallery>
</center> 
== Tohutoro ==
<references/>

{{Maramara}}
{{Polynesia}}
{{Commonscat|Samoa}}

[[Category:Hāmoa]]
[[Category:Reo Porinīhia]]
[[Category:Porinīhia]]

{{Link FA|ru}}

[[ace:Samoa]]
[[af:Samoa]]
[[als:Samoa]]
[[an:Samoa]]
[[ar:ساموا]]
[[arz:ساموا]]
[[ast:Samoa]]
[[az:Samoa]]
[[bat-smg:Samuoa]]
[[bcl:Samoa]]
[[be:Самоа]]
[[be-x-old:Самоа]]
[[bg:Самоа]]
[[bjn:Samoa]]
[[bm:Samoa]]
[[bn:সামোয়া]]
[[bo:ས་མོའ།]]
[[bpy:সামোয়া]]
[[br:Samoa]]
[[bs:Samoa]]
[[ca:Samoa]]
[[ceb:Samoa]]
[[ckb:ساموا]]
[[crh:Samoa]]
[[cs:Samoa]]
[[cy:Samoa]]
[[da:Samoa]]
[[de:Samoa]]
[[diq:Samoa]]
[[dv:ސަމޯއާ]]
[[el:Σαμόα]]
[[en:Samoa]]
[[eo:Samoo]]
[[es:Samoa]]
[[et:Samoa]]
[[eu:Samoa]]
[[ext:Samoa]]
[[fa:ساموآ]]
[[fi:Samoa]]
[[fiu-vro:Samoa]]
[[fr:Samoa]]
[[frp:Samoa]]
[[fy:Samoa]]
[[ga:Samó]]
[[gd:Samoa (Dùthaich)]]
[[gl:Samoa]]
[[gv:Samoa]]
[[he:סמואה]]
[[hi:समोआ]]
[[hif:Samoa]]
[[hr:Samoa]]
[[ht:Samoa]]
[[hu:Szamoa]]
[[ia:Samoa]]
[[id:Samoa]]
[[ilo:Samoa]]
[[io:Samoa]]
[[is:Samóa]]
[[it:Samoa]]
[[ja:サモア]]
[[jv:Samoa]]
[[ka:სამოა]]
[[kk:Самоа]]
[[kn:ಸಮೋಅ]]
[[ko:사모아]]
[[ku:Samoa]]
[[kw:Samoa]]
[[la:Samoa]]
[[lb:Samoa]]
[[li:Samoa]]
[[lij:Samoa]]
[[lmo:Samoa]]
[[lt:Samoa]]
[[lv:Samoa]]
[[mk:Самоа]]
[[ml:സമോവ]]
[[mr:सामो‌आ]]
[[mrj:Самоа]]
[[ms:Samoa]]
[[mt:Samoa]]
[[my:ဆမိုးအားနိုင်ငံ]]
[[nah:Samoa]]
[[nds:Samoa]]
[[nl:Samoa]]
[[nn:Samoa]]
[[no:Samoa]]
[[nv:Samóa]]
[[oc:Illas Samoa]]
[[or:ସମୋଆ]]
[[os:Самоæ]]
[[pam:Samoa]]
[[pih:Samoa]]
[[pl:Samoa]]
[[pms:Samoa]]
[[pnb:سموا]]
[[ps:ساموا]]
[[pt:Samoa]]
[[qu:Samwa]]
[[ro:Samoa]]
[[ru:Самоа]]
[[rw:Samowa y’Uburengerazuba]]
[[sa:समोआ]]
[[sah:Самоа]]
[[scn:Samoa]]
[[sco:Samoa]]
[[se:Samoa]]
[[sh:Samoa]]
[[simple:Samoa]]
[[sk:Samoa (nezávislý štát)]]
[[sl:Samoa]]
[[sm:Sāmoa]]
[[sq:Samoa]]
[[sr:Самоа]]
[[su:Samoa]]
[[sv:Samoa]]
[[sw:Samoa]]
[[szl:Samoa]]
[[ta:சமோவா]]
[[te:సమోవా]]
[[tg:Самоа]]
[[th:ประเทศซามัว]]
[[tl:Samoa]]
[[to:Haʻamoa]]
[[tpi:Samoa]]
[[tr:Samoa]]
[[ty:Hāmoa]]
[[ug:ساموئا]]
[[uk:Самоа]]
[[ur:سامووا]]
[[uz:Samoa]]
[[vi:Samoa]]
[[vo:Samovuäns]]
[[war:Samoa]]
[[wo:Samowaa]]
[[xal:Самомудин Орн]]
[[yo:Sàmóà]]
[[zh:萨摩亚]]
[[zh-min-nan:Samoa]]