Ko te 1970 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kennington he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Rere he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Peebles he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Fairfax he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Scargill he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Rataiti he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Medan (reo Initonīhia: Kota Medan) he tāone nui o Initonīhia. E 2,109,330 te taupori i te 2010. E 265.10 km² tōna rahinga whenua. www.pemkomedan.go.id Ko Ngāti Murakareke tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Motupiko he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Sedgemere he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Baylys Beach he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Tiroroa he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Calamus macrorhynchus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Kua whakamanangia te Ture Takutai Moana i te tau 2004, ā, ka tutū te puehu. Ko ngā kaitautoko, ko te Rōpū Reipa rāua ko Aotearoa Tuatahi; ko nga kaiwhakahē, ko te Rōpū Nahinara rātou ko ACT, ko United Future, ko te Rōpū Kākāriki, ko Nanaia Mahuta nō te Rōpū Reipa. Ko Totara North he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1994 he tau o te Maramataka a Kerekori. Pikes Point he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Te Papatapu Marae he marae o Ngāti Te Wehi, he iwi o Tainui waka. Ko Kariori te maunga, Ko Aotea te moana, ko Ngāti Te Wehi te hapū, ko Te Papatapu te marae, Ko Te Wehi-kai-wakarua te wharekai, ko Parewhakarukuruku te wharenui. He marae tēnei kei Waitere Road, Aotea. Atarau he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te Kaponga he momo rākau. Mā tonu a waho ō ngā rauhuru.Ko te ingoa huaota he Cyathea dealbata. He ingoa reo Māori anō tō tēnei rākau, he Ponga. Ko te ingoa reo Pākehā he punga, he Silver Fern rānei. Ko te 1164 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Manoeka he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Cattle Creek he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Rawene he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngāti Tama (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Mohapiki Ko Mairetahi he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Whakarongo he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Puponga he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Here-turi-kōkā <-- --> Whiringa-ā-nuku Ko Mahuru te marama tuaiwa o te tau. Ko Māhuhu-ki-te-rangi te waka o Ngāti Whātua. E ai ki ā rātou kōrero i ū mai te waka nei ki Te Tai-rāwhiti, ka hōpara ki ngā takiwā o Whangaroa, o Tākou me Whangaruru. Ka toro atu rātou ki te tai tonga, i mua i te hokinga ki Pārengarenga. Whai muri, ka heke te waka i te tai-hauāuru. E ai ki te kōrero o Te Roroa ka ū te waka ki konei, ki Kawerua. Kei ētahi atu, ka ū te waka nei ki te moutere o Tāporapora, ki te kūrae o Kaipara, i mua i te hokinga ki te raki ki te whanga o Rangaunu. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu; he iwi hoki tēnei o Rangitāne. Kei te Wairarapa e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Tākitimu, ko Kurahaupō. Punawai he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Waipapakauri he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kisumu he tāone nui o Kēnia. E 194,390 te taupori i te 1999. softkenya.com/kisumu Ko te 1195 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 899 he tau o te Maramataka a Kerekori. Awamoko he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1283 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Basra (reo Ārapi: البصرة, Al Baṣrah) te tāone rua o Īrāki. E 3,500,000 te taupori i te 2011. E 181 km² tōna rahinga whenua. www.basragov.net Fortrose he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Kohupatiki he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te Kōtukutuku he rākau whakauru o Aotearoa. Ko te kiri he angiangi, he kuratea, ko ngā rau he mā a waho. He porouri te hua, arā te kōnini. Ahakoa he itiiti ngā pua, he ātaahua. He tino kai te rākau nei a te paihamu. Ko te ingoa pūtaiao he Fuchsia excorticata, ko te ingoa reo Pākehā he Tree fuchsia. Ko Te Papatapu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Taupo Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1457 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1700 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Maire raunui he rākau whakakake nui nō te wao o Aotearoa. He rarahi, he kāwitiwiti, he kōroaroa ngā rau. Ko te wahie o te Maire raunui te tino wahie hei tahu ahi. Ko ngā hua he matahua te hanga, he kōwhai kita, he kura kita. Ko te ingoa pūtaiao ko Nestegis cunninghamii. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Black Maire. Ko te 1329 he tau o te Maramataka a Kerekori. Blue Spur (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Mount Stuart he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ngāti Kahu (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Tāmati Wāka Nene (? 1780-1871) he tino rangatira nō Ngā Puhi, ā, ko ia tētahi hoki o ngā rangatira tuatahi kia iriiria e ngā mihingare Wēteriana. Ko Tāmati Wāka tōna ingoa iriiri. Ka āwhina nui hoki ia i a Te Pūhipi, i ngā minita hoki o te Hāhi Mihinare, o te Hāhi Wēteriana. Ka tino tautokona e ia Te Tiriti o Waitangi. Ko ia tonu tētahi o ngā rangatira tuatahi i haina ai. I tana taenga atu ki te hui, he ngākaurua te wairua. Ka tū ia ki te kōrero, ki tāna, he pai kia tukua ngā Pākehā kia whakauru mai, he painga mō te rangimārie me te rongomau. Ki tāna, e kore e puritia e ngā rangatira Māori ngā Pākehā turekore kua tae kē mai. Ka mea atu a Nene, me noho mai te Kāwana hei matua, hei kaiwhakawā, hei kaihohou hoki i te rongo, engari, me noho katoa mai ngā tikanga Māori, kaua hoki e tukua ngā whenua kia ngaro atu. Nā kauwhau a Nene i huri mai ai ngā whakaaro o te hui, ā, ka tautokona te kaupapa. I te tau 1845, ka tū ko te pakanga ki a Hone Heke rāua ko Kawiti. Ka piri a Nene ki te tautoko, ki te āwhina hoki i ngā ope o Ingarangi. I muri, he hoa hoki a Nene ki te Kāwana, ki a Hōri Kerei. Ka mate a Tāmati Wāka Nene i te tau 1871. Kei tana kōhatu ēnei kupu: 'te hoa o te Kāwanatanga me te matua o te Pākehā'. Ruby Bay he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Evans Flat he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus mattanensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1559 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Makahu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te kura o Makahu he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1905 i whakatū ai. Ko 6 te whakatauranga ōtekau; ā, e 14 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Maputo te tāone matua o Mohapiki. E 1 244 227 te taupori i te 2006. E 346 km² tōna rahinga whenua. Te Haroto he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko te 1024 he tau o te Maramataka a Kerekori. Waterton he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko konukura ("Cu") he pūmotu. Ko te taungota, 29; ko te Takiwā, 4; ko te Rōpū, 11 . Ko Pikirakatahi he maunga i te Tiritiri o te Moana; ki te Pākehā, ko Mount Earnslaw te ingoa. E 2819 mita te teitei. Ko Rawhiti he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1467 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Andy Warhol (arā Andrew Warhola, 1928-1987) he kaipeita rongonui nō te Hononga o Amerika. Jamestown he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Waimana he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Aratika he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Conway Flat he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Te Awanga he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Weedons he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Kopuaroa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Hopelands he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1707 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Selwyn Huts he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hei. Ko Ngāti Hei tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Whakamarama he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Bulwer he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Okau he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Mātauranga Ko Te Wao-nui-a-Tāne ngā rākau katoa, ahakoa he kauri, he horopito, he koromiko, he kōwhai-ngutukākā hoki. Ko Calamus moseleyanus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Te Arai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Retaruke Upper he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Wilden he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus australis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Salelologa te taone nui o te motu o Savai'i ki Hāmoa. Ko te taone e tu i takutai rāwhiti o te motu. Ko Salelologa te wāpu nui o Savai'i, anō hoki, e tauranga ai nga waka tere, nga tūruhi me nga waetapu i te motu. Ko Grahams Beach he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Puaha he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Pongakawa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Wehi, he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko te 1019 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus koordersianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1950 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tamahere he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1089 he tau o te Maramataka a Kerekori. Te Kinga he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Long Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ferniehurst he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 933 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kēnia Ko Maketu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Makirikiri South he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Port Fitzroy he nohanga kei te moutere o Aotea, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Tūtaki-a-Koti tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Waitaki Bridge he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Waimata he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hauā. Kei Waikato taua hapū e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa. Ko Tainui, ko Tākitimu ngā waka. Wendon he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1911 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Canvastown he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Rai Valley e 17 kiromita ki te raki mā uru, ko Havelock e 10 kiromita ki te rāwhiti. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te kura o Canvastown he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1877 i whakatū ai. Ko 5 te whakatauranga ōtekau; ā, e 29 te tokomaha o te rārangi ingoa. Dip Flat he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Calamus mindorensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. te Horoeka he rākau whakaruruhau o Aotearoa. He rākau tēnei e tupu ana ki te wao. He mātotoru ngā rau, he kōroaroa, he whāiti, he tārewarewa, he niniho. Kia pakari te rākau, kia mārō, ko te tīwai kua hahore, ko te karamata kua porotaka. Ko te ingoa pūtaiao he Pseudopanax crassifolius. Ko ingoa reo Pākehā he Lancewood. Ko Panguru he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Blackmount he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1792 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus balingensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1338 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1799 he tau o te Maramataka a Kerekori. Okiwi Bay he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Parakao he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Kaiewe Junction he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Okura he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko te 1895 he tau o te Maramataka a Kerekori. Clarendon he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 2021 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te matauranga Pūtaiao te putiki mātauranga o nga mahuatanga katoa o te taiao mai te rangi ki te whenua huri noa . Ko te Mātauranga Māori, i roto i tōna horopaki tuku iho, ko te mātauranga, ko te mōhiotanga, ko te māramatanga rānei ki ngā mea katoa e kitea ana, ki ngā mea katoa e huna ana, i te ao tukupū. Kei te hāngai tēnei whakamāramatanga ki tō nāianei horopaki hei tikanga, hei kaupapa mahi hoki mō ngā rangahau Māori, mō ngā pūtaiao Māori, mō ngā hangarau Māori anō hoki.’(Charles Mohi, Mātauranga Māori – He Rauemi ā-Motu, he pānui mā Te Manatu Rangahau, Pūtaiao, Hangarau hoki, wh 1-3, 1993) Browns Beach he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngāti Tamaahuroa tētahi o ngā hapū o Ngā Ruahine. Ko Ngā Ruahine tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Ruahine te iwi. Ko Islas Canarias he hapori rangatira kei te tonga o Pāniora. Ko Santa Cruz de Tenerife me Las Palmas de Gran Canaria te tāone matua o Islas Canarias. Himatangi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Patetonga he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Lindis Valley he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1909 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 896 he tau o te Maramataka a Kerekori. Wharanui he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Swanson he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1077 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Manawaora he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ngawapurua he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Adradas he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 79 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Ko Esbjerg he tāone o Tenemāka. E 71,459 te taupori i te 2010. E 15 km² tōna rahinga whenua. Ko Te Ngae he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Marahau he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1428 he tau o te Maramataka a Kerekori. own work, released into the public domain, no rights retained Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Waihi Village he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Kia Ora he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1830 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1997, te tau kotahi mano, e iwa rau, e iwa tekau mā whitu: he tau noa, ko te rā tuatahi, 1 Kohi-tātea, he Rāapa. Ko te 1844 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1593 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Whangaruru South he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus karuensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Murcia he hapori rangatira kei te tonga o Pāniora. Ko Murcia te tāone matua o Murcia. Blue Cliffs he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngāi Tama Tuhirae tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ruataniwha he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Yerevan (ar: Երևան / Երեւան) te tāone matua o Āmenia. E 1,111,300 te taupori i te 2009. E 300 km² tōna rahinga whenua. Ko Ngāti Rongokaroi tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Waitaha (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Category:Ao Tomi me Pirinihipi Ko Sarpsborg he tāone o Nōwei. E 52,159 te taupori i te 2006. E 406 km² tōna rahinga whenua. Ko Missouri tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Greenpark Huts he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1460 he tau o te Maramataka a Kerekori. Waipātiki he nohanga o te takiwā o Heretaunga, e 5 kiromita pea ki te raki o Weber. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Okaiawa he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Rangihaeata he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1795 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Aubrey Drake Graham (24 Hiringa-ā-nuku 1986, Toronto, Ontario) he kaiwaiata, he kaiwhakatau nō Canada. Ko te 1583 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pataua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1021 he tau o te Maramataka a Kerekori. Te Oneroa he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Calamus pycnocarpus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1632 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus pygmaeus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Waikaia he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Huapai he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te kura o Huapai he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 359 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ouruhia he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 2024 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1914 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Te Aho tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Henry Sandham (1842-1910) he kaipeita rongonui nō Canada. Ko Motumaoho he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ōtākou he takiwā ki te tonga o Te Wai-pounamu, Aotearoa. Ko Te Whānau-a-Hara-ā-Waka tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko Āwhekenetāna (reo Farsi, reo Pashto: افغانستان) he whenua nui ki te tonga o Āhia; he nui rawa ngā reo o reira, nō te mea, he nui ake i te 29,835,392 te taupori o taua whenua. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Progress Junction he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1532 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mangaorongo he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Nanjing (reo Hainamana: 南京; Pinyin: Nánjīng) he tāone o Haina. E 2,822,117 te taupori i te 2010. E 2547.5 km² tōna rahinga whenua. Ko Pukemiro he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Pananehu he iwi o Tūranga-nui-a-Kiwa i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Te Ikaroa-a-Rauru, ko Tākitimu, ko Aotea, ko Te Arawa, ko Nukutere ngā waka. Ko Pearīni (ko Berlin i te reo Tiamana) he tāone matua o Tiamana. E 3,440,400 te taupori i te 2010. E 891.85 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1289 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus longispathus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ohuka he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus boniensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Mohapiki (reo Pōtikī: Moçambique) he whenua ki Āwherika. Ko Mataikotere Marae he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Faisalabad (reo Urdu: فیصل آباد) he tāone nui o Pakitāne. E 10,000,000 te taupori i te 2009. E 1,772 km² tōna rahinga whenua. www.faisalabad.gov.pk Ko Wharehuia he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Whātua he iwi kei Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Nō te wā o te hainatanga o te Tiriti, ko Apihai Te Kawau Te Tawa ("Te Kawau") te rangatira e mōhiotia ana e te Pākehā. Ko Tarahawaiki tōna matua; ko Mokorua tōna whaea. I mate a Apihai i te 1869. Ko Odense he tāone o Tenemāka. E 167,615 te taupori i te 2011. E 15 km² tōna rahinga whenua. Judgeford he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Kawatiri he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. te Pūriri he rākau nui whakaruruhau o Aotearoa. Kei te takutai o te raki o Te Ika-a-Māui e tupu ana, mai i Taranaki tae noa ki Te Reinga, mai i Te Reinga tae noa ki Māhia. Ko ngā rau, he tawherarima. Ko ngā pua he kuratea, pērā anō te kano o ngā hua. Heoi, hei nohoanga te rākau ātaahua nei mō te pepetuna. Ko te ingoa pūtaiao he Vitex lucens. Ko Pūriri anō te ingoa reo Pākehā. Ko te 1677 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Taheke he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. .Ko Hinerangi (Suomen tasavalta, Republiken Finland) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Huitene, ko Nōwei, ko Rūhia. Reo a te motu: reo Hinerangi He mema a Hinerangi o te Kotahitanga o Ūropi (1995), o te Kaunihera o Ūropi (22 Tahi o Pipiri 2011), me te UN (14 Hakihea 1955). Ko te 2000, te tau rua mano, he tau noa; ko te rā tuatahi he Rāhoroi. Ko Kairara he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te Tauhou he manu ngahere nō Aotearoa. He manu ririki. He mā te porowhita kei ngā karu. Nāna anō ia i kawe mai i Ahitereria. Ko te ingoa pūtaiao ko Zosterops lateralis. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Silvereye, ko te White-eye, ko te Wax-eye rānei. Ko te he tau o te Maramataka a Kerekori. }} 23 Hui-tanguru --- 22 Poutū-te-rangi <-- --> 24 Poutū-te-rangi --- 23 Paenga-whāwhā Ko te 23 Poutū-te-rangi: te rā 82 mehe tau noa; te rā 83 mehe tau pekerangi. E 283 ngā rā e toe ana. 23 Hui-tanguru --- 22 Poutū-te-rangi <-- --> 24 Poutū-te-rangi --- 23 Paenga-whāwhā Ko te 2029 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Stefani Joanne Angelina Germanotta (Lady Gaga) (28 Poutū-te-rangi 1986, New York) he kaiwaiata nō Hononga-o-Amerika. Ko Calamus gregisectus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Okaka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Waikerikeri he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko te 1925 he tau o te Maramataka a Kerekori. Rotherham he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Utiku he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1396 he tau o te Maramataka a Kerekori. Boddytown he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Alytus he tāone o Rituānia. E 74,563 te taupori i te 2009. E 45 km² tōna rahinga whenua. Valetta he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Sutherlands he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Awakeri Springs he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1811 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kaimamaku he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Morere he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1149 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko te 1863 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1173 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1455 he tau o te Maramataka a Kerekori. Lee Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Matahapa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Santiago de Compostela he tāone kei Pāniora.Nuinga tāngata (2004): 92,298. Hamua he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Kaukapakapa he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Helensville e 12 kiromita ki te tonga mā uru, ko Araparera e 14 kiromita ki te raki. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 2,979 te taupori o Kaukapakapa. Mai i te kautenui o te 2001, e 711 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Kaukapakapa he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1873 i whakatū ai. Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 263 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Kānapere te tāone matua o Ahitereiria. Ko te reo Runa Simi (Runa Simi ) he reo o Āketina, ko Ekuatoa, ko Perū, ko Poriwia. Ko Rototuna he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Whitemans Valley he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Kaihu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Jerusalem he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Utakura he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te Rautau 9 ngā tau atu i te 801 tae noa ki te 900. Ko Waingarara he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Whanaunga, he iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Ngāti Hine (Ngā Rauru) tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ringway he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Kyeburn Diggings he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Kouturoa he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Puka te ingoa Māori o ētahi momo rākau: Ko Glenvar he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Enfield he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Kaihiku he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Birch Hill he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Nopera he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu me Horouta nga waka. Ko Rahiri he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Waipiata he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Alford Forest he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Courtenay he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Murihiku he takiwā ki te tonga o Te Waipounamu. Ko Waihopai te tāone nui o reira. Ko Ruarangi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Hēnare Matua (?-1894) he rangatira o Ngāti Kahungunu. I te tekau tau atu i 1840 ka tūtaki tuatahi ia ki te Pākehā, i a ia ka whakarite i ētahi rīhi whenua mō ngā Pākehā noho whenua noa. I haina ia i te hokonga whenua mō Waipukurau i te tau 1851, heoi nō muri ka puta ana whakahē. I te wā i puta ngā whakaaro whakatū i te Kīngitanga, ka tautokona e ia; ka whakahē hoki ia i ngā hokonga whenua. Ahakoa tērā, i te tau 1860 ka tū ia ki te taha o te kāwanatanga i ngā riri ki te Hauhau e ātete ana i te hoko o ngā whenua ki te Pākehā. Heoi anō, kāore ia i urutomo ki ngā whawhai. Kia tae ki te tau 1871, kua puta te kōrero a Matua kia whakakāhoretia ngā hokonga whenua ki te kāwanatanga me ētahi atu i Te Matau a Māui, nā te mea he whānako aua hokonga. Taro ake, ka eke ia hei tangata nui i roto i te rōpū Whakahētanga Hoko Whenua, ko tōna pokapu kei Te Matau a Māui. I tipu ake te rōpū nei i te pōuri o te iwi Māori ki te maha o ngā hokonga whenua. Ka titiro a Matua ki te Kōti Whenua Māori ānō kei te mahi te kōti mā ngā kaihoko whenua. I whakahau ia mā ngā rūnanga ā-iwi e whakahaere ngā whakaaetanga taitara me ngā hokonga whenua. Nā tēnei take me ētahi atu, ka whakatūria e te kāwanatanga he kōmihana uiui i te tau 1873. He maha ngā nawe i tāpaea e Matua ki mua i te kōmihana, hauwarea; kāore he whenua i whakahokia ki te iwi Māori. Ka mahi haere a Matua kia tipu te Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua. I āwhinatia te kaupapa e ētahi atu iwi me ētahi Pākehā whai mana. Ka rite tana whakaputa i te kōrero, ko te ara o te ture te ara tika ki te rapu paremata, kāpā te ara o Tū. Kāore he mana o ngā rūnanga i raro i te ture. Hāunga tērā, tatū ki te tau 1875, he maha ngā take kei te haria ki mua i ngā rūnanga o Te Matau a Māui hei whakatau mā rātou. I tua atu, ka whakatumatuma ngā rūnanga i te mana o te Kōti Whenua Māori.Tino kaha a Matua ki te mahi mō tōna iwi. Heoi, kia tae ki te pokapū o te tekau tau atu i 1870 ka ngoikore haere te kaupapa Whakahētanga Hoko Whenua, tae atu ki ngā rūnanga, nā te iti o te pūtea me te ngākau kōhatu o te kāwanatanga. Ka mate a Matua ki Heretaunga i te tau 1894. Ko Ngāti Tāwhaki (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko Tahekeroa he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Topuni he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko ngā rākau whakakake ngā momo rākau tino teitei o te ngahere. Ko Te Rore he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 996 he tau o te Maramataka a Kerekori. Crushington he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Maketu Pa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus ashtonii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Joan Miró i Ferrà (1893-1983) he kaipeita rongonui nō Pāniora. Ko Te Kahupake tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko te reo Pōrana te reo a te motu o Pōrana. Ko Runaruna he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1158 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1388 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Tītīwainui he manu itiiti nō te moana. He rite ki te pararā, engari pango noa ake te kurutou. He maha ngā momo o tēnei manu. Ko te ingoa pūtaiao he Pachyptila turtur. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te Fairy Prion. Ko Opape he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Glorit he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Mahia he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Otakiri he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Mitimiti he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Barrytown he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Runanga e 21 kiromita ki te tonga, ko Punakaiki e 16 kiromita ki te raki. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 225 te taupori o Barrytown. Mai i te kautenui o te 2001, e 33 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te kura o Barrytown he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 4 te whakatauranga ōtekau; ā, e 13 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Waiotemarama he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Hadlow he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Baghdad (reo Ārapi: العراق, Baġdād) te tāone matua o Īrāki. E 7,216,040 te taupori i te 2011. E 2,260.2 km² tōna rahinga whenua. Ko Orawau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Woodend he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te Aute he rākau whakauru o Aotearoa, he rākau i heria mai nei i ngā waka e ngā tūpuna, engari kua ngaro kē i ēnei wā. Ko te whakamahi o tēnei rākau, ka kohia te kiri, ka wehea te iho, ā, ka patupatua kia ngāwari ai hei maro. He rākau tēnei o ngā takiwā mahana o te ao, engari kei ngā wāhanga whakararo o Te Ika-a-Māui, ka taea te whakatupu mehemea ki te āta tiakina. Ko te ingoa pūtaiao he Broussonetia papyrifera, ko te ingoa reo Pākehā he Paper mulberry. Ko te 1503 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1505 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Pūtangitangi he manu waimāori o Aotearoa. He pārera nunui. Ko te tame, he pango kārikiuri te pane, ko te tinana he pango me ngā tāhekeheke mā, whāitiiti. Ko te uwha, he mā te pane, he ura te tinana. Ko te ingoa pūtaiao o te Pūtangitangi he Tadorna variegata. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā he Paradise Shelduck. Ko Pamapuria he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Perū Ko Taungatara he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Lima te tāone matua o Perū. E 7,605,742 te taupori i te 2007. E 2,672.3 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1535. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Pungarehu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Woodleigh he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1265 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Naumai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Te Tua he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Pukahu he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 929 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus farinosus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Te Tai-o-Aorere he takiwā ki te raki o Te Wai-pounamu, Aotearoa. Ki te Reo Pākehā, ko Tasman, ko Nelson ngā takiwā o roto. Ko Calamus foxworthyi he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tē iwi ]. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko nga waka ko Kurahaupo Tākitimu. Carricktown he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Awaroa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hauā. Kei Waikato taua hapū e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa. Ko Tainui, ko Tākitimu ngā waka. Ko Tindalls Beach he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (1475-1564) he kaipeita, he kaiwhakairo, he kaihoahoa, he kaitito, he tangata pūkenga nō Itāria. Ko Hopeone he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Poolburn he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1574 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko E Ihowa Atua te ngaringari a te motu o Aotearoa. E rima ngā whiti o te waiata nei. Nā Thomas Bracken ngā kupu pākehā i tuhituhi i ngā tau 1870. Nō te tau 1876, ka tū tētahi whakataetae ki te titonga o te rangi; mā te toa e whiwhi i te tekau pauna, me te tekau herengi. Nā John Joseph Woods te rangi; nāna i tuhituhi i te ahiahi i tae mai ai te rongo mō te whakataetae nei. Nō te tau 1848, ka pau te manatārua ki ngā kupu reo Pākehā. E Ihowa Atua E Ihowā AtuaO ngā iwi mātou rāĀta whakarongonaMe aroha noaKia hua ko te paiKia tau tō atawhaiManaakitia maiAotearoa Ōna mano tāngataKiri whero, kiri māIwi Māori PākehāRūpeke katoaNei ka tono ko ngā hēMāu e whakaahu kēKia ora mārireAotearoa Tōna mana kia tūTōna kaha kia ūTōna rongo hei pakūKi te ao katoaAua rawa ngā whawhaiNgā tutū a tata maiKia tupu nui aiAotearoa Waiho tona takiwāKo te ao māramaKia whiti tōna rāTaiāwhio noaKo te hae me te ngangauMeinga kia kore kauWaiho i te rongo mauAotearoa Tōna pai me toitūTika rawa, pono pūTōna noho, tana tūIwi nō IhowāKaua mōna whakamāKia hau te ingoaKia tū hei tauiraAotearoa E ai ki ngā kōrero tuku iho, ko Rongomai tētehi o ngā atua kaitiaki i ahu mai i Hawaiki. He atua o ngā riri, ko tōna ariā ko te unahiroa e rere haere ana. ai ki a Ngāti Tūwharetoa ko Rongomai te tama mātāmua o Tūmatauenga ā, ko ia tētehi e heria mai e Ngātoro-i-rangi mai i Rangiātea ki Aotearoa nei. Ko Rongomai te kaitiaki o Ngāti Tūwharetoa me tō rātou ariki. Ki tā te kōrero o Matorohanga ko Rongomai tētehi o rātou e tiaki ana i te tatau o Rangiātea ki ngā toi-o-ngā-rangi. E ai ki ētehi kua moea e Rongomai ko Hinetowai, ā, ka puta ko Kahukura, atua o te āniwaniwa. Ko Osaka (reo Hapani: 大阪) he tāone nui o Nipono. E 2,668,113 te taupori i te 2009. E 222.30 km² tōna rahinga whenua. www.city.osaka.lg.jp Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Mareretu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Iowa () te 29 o ngā wāhanga whenua o Te Hononga-o-Amerika. Kei te waenganui o te uru o taua whenua. Ko ngā wāhi e pātata ana ko Minnesota ki te raki; ko Nebraska me South Dakota ki te uru; ko Missouri ki te tonga; ā, ko Wisconsin me Illinois ki te rāwhiti. Kei te rohe ki te taha rāwhiti e rua ngā awa e rere ana: ko te Mississippi tētahi, ko te Big Sioux tētahi. Ko Ngāti Rangi (Mataatua) he iwi o Mataatua waka. Ko rino ("Fe") he pūmotu. Ko te taungota, 26; ko te Takiwā, 4; ko te Rōpū, 8. Ko Gordonton he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Te Hapua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hei. Ko Ngāti Hei tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Kahutara he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Kerepehi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1822 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1183 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Oraka Beach he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Calamus discolor var. negrosensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Seadown he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ruanui. Ko Ngāti Ruanui tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Ko Karekare he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Linkwater he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te kura o Linkwater he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 42 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Tākitimu te waka tupuna o ētahi iwi rongonui o Te Tai-rāwhiti, o Waikato, o Te Wai-pounamu. Ko ēnei iwi e whitu ko Kāi Tahu, ko Ngāti Hauā, ko Ngāti Kahungunu, ko Ngāti Porou, ko Ngāti Ranginui, ko Rongowhakaata, ko Te Ikaroa-a-Rauru. Ko te 1369 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Whitikaupeka Pa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Almaluez he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 254 te taupori o taua rohe poti i te tau 2004. Ko te 1412 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1347 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Waipuna he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Te Whakatōhea he iwi mai i Te Moana-a-Tairongo (Ōhiwa), ki Ōpōtiki, tae noa ki Ōpape e noho ana. E 9,948 te taupori i te 2001. "Ko te Poari o Te Whakatōhea te kaiwhakahaere o ngā rawa o te iwi, pēnei i ētahi whare nunui me ētahi pāmu e rua. I tua atu, kei te āwhina te Poari i ngā whare kōhungahunga me ngā ratonga hauora a te iwi. Kua tū ētahi kaupapa whakaako i ngā mahi pāmu, te whāngai manuhiri, te ahuwhenua, te ruku moana tae noa ki ngā mahi arumoni, te whakahaere pakihi, ngā mahi rorohiko. Kua pakari a Te Whakatōhea ki te kuhu ki ngā whitiwhitinga kōrero me te kāwanatanga kia hua ai he whakataunga whānui mō ōna kerēme". Ko Kaitawa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waiti he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Pigeon Bush he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1288 he tau o te Maramataka a Kerekori. Browns he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Oruaiti Beach he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1594 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Leptecophylla juniperina he momo tipu o Aotearoa me Ahitereiria. Ko te ingoa reo Pākehā he Prickly Heath, Prickly Mingimingi. Rārangi ingoa huaota Ko te Mamaku he kaponga tino rahi, he mangu te tīwai me ngā tākaka. Ko te ingoa huaota he Cyathea medullaris. He ingoa reo Māori anō tō te rākau nei, arā he Katātā, he Kōrau. Ko te ingoa reo Pākehā he Black treefern. Ko te 1422 he tau o te Maramataka a Kerekori. Rokeby he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1117 he tau o te Maramataka a Kerekori. Putorino he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1715 he tau o te Maramataka a Kerekori. Karangarua he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Murihiku Marae he marae kei Waihopai. Otekura he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Waianiwa he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te Rautau 17 ngā tau 1601-1700 New Creek (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Nukuhou North he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Komata Reefs he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te reo Bengali (বাংলা, ˈbaŋla) te reo matua o Pākaratēhi. Ko Makauri he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1166 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1512 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko ngā hapū o Rangitāne kei Manawatū e noho ana. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Matola he tāone nui o Mohapiki. E 436,240 te taupori i te 2007. E 346 km² tōna rahinga whenua. cidadedabeira.tripod.com Ko Kapenga he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 959 he tau o te Maramataka a Kerekori. Waiparu he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ruanui. Ko Ngāti Ruanui tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Bucklands Crossing he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Bridgend he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Kēpa Weriti (reo Pōtikī: Cabo Verde) he whenua ki Āwherika. Ko Waitangi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngāti Tamairangi tētahi o ngā hapū o Muaūpoko, hei iwi e noho ana ki Manawatū. Ko he iwi kei Aotea moana e noho ana. Ka huri te titiro ki Karioi, ki Okapua, Makomako,Te Papatapu Marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Tasman he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Three Bridges he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Rakaia he awa ki Waitaha, ki Te Wai-pounamu, Aotearoa. E noho ana te tāone e kīa nei ko Rakaia ki te taha tonga o te awa. Ko Aratiatia he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Poutū-te-rangi <-- --> Haratua Ko Paenga-whāwhā (Paenga-whāwhā) te marama tuawhā o te tau. Ko Rakaunui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1044 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tapuiwahine he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Meroiti he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Nanchang (reo Hainamana: 南昌; Pinyin: Nánchāng) he tāone o Haina. E 3,790,000 te taupori i te 2010. E 7,402 km² tōna rahinga whenua. Waikakahi he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Kakatahi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Whatitiri he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te reo hākoro o te Reo Ingarihi te Reo Ingarihi Inamata. I kōrerotia te reo i ngā tāngata Angiro-Hakihona. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Longbeach he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1528 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te Hihi he manu ngahere nō Aotearoa; kua tata ngaro te manu nei; kei ngā moutere he iti noa iho e noho tonu ana. Ko ngā waireka o ngā pua te kai; ko te korimako, ko te hihi, me te tūī ngā manu o Aotearoa he waireka pua tā rātou kai. Ko te ingoa pūtaiao ko Notiomystis cincta; ko te ingoa reo Pākehā he Stitchbird. Ko Nagoya (reo Hapani: 名古屋) he tāone nui o Nipono. E 2,266,488 te taupori i te 2009. E 126 km² tōna rahinga whenua. www.city.nagoya.jp Ko Ngāti Tūmahaurangi tētehi o ngā hapū o Ngāti Whakaue. Ko Ngāti Whakaue tonu he iwi o Te Arawa waka. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu; he iwi hoki tēnei o Rangitāne. Kei te Wairarapa e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Tākitimu, ko Kurahaupō. Puari he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1641 he tau o te Maramataka a Kerekori. Umutoi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus kjellbergii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Weraroa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Elevation he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Calamus reticulatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Whiena te tāone matua o Ateria. E 1,698,822 te taupori i te 2010. E 414.9 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ranginui. Kei Tauranga-moana taua hapū e noho ana, i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Mauao te maunga, ko Tauranga te moana, ko Ngāti Ranginui te iwi, ko Ngāi Tamarāwaho te hapū, ko Huria te marae, ko Tamatea-pōkai-whenua te tangata. Ko Tākitimu te waka. Ko te 1936 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko te 1952 he tau o te Maramataka a Kerekori. Waipapa Marae te marae o te Whare Wānanga o Tāmaki-makau-rau. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Upper Takaka he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Ahititi he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Mokau e 23 kiromita ki te raki, ko Mimi e 26 kiromita ki te tonga mā uru, ko Kotare e 16 kiromita ki te rāwhiti. Ko te kura o Ahititi he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1897 i whakatū ai. Ko 5 te whakatauranga ōtekau; ā, e 40 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Aalborg he tāone o Tenemāka. E 123,432 te taupori i te 2010. E 53.7 km² tōna rahinga whenua. Ko Helena Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Vaduz te tāone matua o Rīkeneteina. E 5,342 te taupori i te 2010. E 17.3 km² tōna rahinga whenua. Ko Kānata (Canada i te reo Pākehā) he whenua ki Nōta Amerika. Nō te tau 1867 i whakatūria ai. Ko te Kūaka he manu nō Aotearoa, he pīrere. Tōna pōkai nui tau ai ki ngā tāhuna o Te Oneroa a Tōhē. He hina kōtiwhatiwha ngā huruhuru, he roa te ngutu. Ko te ingoa pūtaiao he Limosa lapponica baueri. Ko te ingoa reo Pākehā he Eastern bar-tailed godwit. Greenpoint he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Staveley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Gumtown he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Pomarangai he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Elsthorpe he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko te kōpere tētahi o ngā āhuatanga o te rangi, ka ua, ka puta mai ngā hihi o te rā, anō rā, he kōpere. Ki ētahi he aniwaniwa kē te ingoa. Ko Calamus dioicus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Maharahara West he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Calamus poilanei he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Calamus zeylanicus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko konupora ("Mg") te pūmotu 12. Ko Whenuakura he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 999 te taupori o Whenuakura. Mai i te kautenui o te 2001, e 60 te hekenga iho o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Whenuakura he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1877 i whakatū ai. Ko 4 te whakatauranga ōtekau; ā, e 33 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Zanzibar he tāone nui o Tānahia. E 1,070,000 te taupori. E 2,643 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1752: te tau kotahi mano, e whitu rau e rima tekau e rua, he tau pekerangi; ko te rā tuatahi, ki Uropi, ki Ingarangi hoki, ko te 1 Kohi-tātea, he Rāhoroi. Ko te 1680 he tau o te Maramataka a Kerekori. Braeburn he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Asau te kāinga o te motu o Savai'i ki Hāmoa. He tu te kāinga i tuauru o te motu i te takiwā tōrangapū o Vaisigano.I ngā wā ō mua ka tu ai te wāpu pai i Asau. Ko te Takahē he manu ngahere nō Aotearoa. He manu nō te ngahere, kaore e rere. Kei Te Wai-pounamu anake. He rite, he nui ake i te pūkeko.Ko te ingoa pūtaiao ko Porphyrio hochstetteri. I ngā wā o mua he Takahē anō nō Te Ika-a-Māui; kua ngaro atu kē; engari, i ngā tau kua pahure ake nei, kua mauria atu ētahi Takahē ki Tiritiri-matangi, he motu e tata ana ki Tāmaki-makau-rau, ki Maungatautari i te Waikato, hei wāhi noho pai mō ēnei manu mōrehu. Ko Maryland () he wāhanga whenua o te takutai rāwhiti o Te Hononga-o-Amerika. Ko ngā wāhi e pātata ana ko Pennsylvania ki te raki, ko West Virginia ki te uru, ko Delaware ki te raki-mā-rāwhiti, ko Moana Ranatiki ki te rāwhiti, ko West Virginia me Virginia ki te tonga. Ko Vung Tau te tāone matua o Baria-Vungtau, Whitināmu. E 330,988 te taupori i te 2009. E 140km² tōna rahinga whenua. Ko te 1898 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngararatunua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Āketina Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Omanawa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Orere Point he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Rankleburn he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Rakaia Huts he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te reo Kōrea te reo a te motu o Papua Nūkini. Ko Waiari he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. whānau mai a Hēnare Kaihau ki te taha tonga o te whanga o Manukau i waenganui i ngā tau 1854 me 1860. Nō Ngāti Te Ata ia. I a ia e tamariki ana, ka ākona ia ki ngā kōrero me ngā whakapapa o tōna iwi. Kia pakeke ia, kua tahuri ia ki ngā kaupapa tōrangapū a te Māori. Nō muri he kaitautoko pūmau ia ki te Kīngitanga, ā, ko ia te kaitohutohu matua mō te Kīngi Māori tuatoru, mō Mahuta. I te 1896 ka tū ia hei Mema Pāremata Māori mō Te Tai-hauāuru. Ko ngā take i tautokona e Kaihau i ngā tau tekau mā rima i a ia i te Pāremata ko ngā tika hī ika, mahi kai hoki, a te Māori i raro i te Tiriti. Kore rawa i mutu ana tohenga mō ngā whenua raupatu o Waikato. Tae rawa ki ngā tau 1900, whakahē tonu ana a Kaihau ki ngā mahi kikino a te kāwanatanga ki ngā Māori. Ka tahuri ia ki te tautoko anō i te kaupapa whakatū Pāremata o te Kotahitanga i raro i te mana o te Kīngi Māori. Ko tā te Kotahitanga i whai, kia whakamanatia te Tiriti o Waitangi, kia whakakorea ngā ture whenua Māori. Ka mate ia i te 1920. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Matapihi he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus burckianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Taunoka he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Saint Helier (Jèrriais: St Hélyi) te tāone matua o Tōrehe. E 28,310 te taupori. E 10.6 km² tōna rahinga whenua. Ko Āhia te whenua rawhaki tino nui o te Ao. Ko he whenua kotahi rāua ko Ūropi. Ko North Carolina tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko te 1891 he tau o te Maramataka a Kerekori. Tahoraiti he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Waianakarua he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te Whēkau he manu kua ngaro i te mata o te whenua, he manu ngahere nō Aotearoa. He momo ruru tēnei manu, engari he mā te mata, he rahi atu te tinana i tō te ruru. Ko te ingoa pūtaiao ko Sceloglaux albifacies. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Laughing owl. Ko Ngāti Moehau tētehi o ngā hapū o Ngāti Tara-a-Whai, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Matai takiara he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1937 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Wairarapa he roto, he takiwā, kei te rohe o Ngāti Kahungunu. Maunga: Rimutaka, Tararua, Aorangi Awa: Waiohine, Waingawa, Ruamahanga, Tauherenikau, Tauwheru, Tinui, Pahaoa, Wainuioru Tāone: Eketahuna, Masterton, Carterton, Greytown, Featherston, Martinborough. Kāinga: Mauriceville, Bideford, Castlepoint, Riversdale, Whareama, Tinui, Tauwheru, Te Ore Ore, Matarawa, Gladstone, Pirinoa, Lake Ferry Mema Pāremata: Georgina Beyer Ko te 1541 he tau o te Maramataka a Kerekori. Levels Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Paparimu he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Birchwood he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Matakanui he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1929 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Aparima he nohanga o te takiwā o Murihiku. Ko 'Riverton te ingoa reo Pākehā. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Waituna West he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te Rautau 19 ngā tau atu i te 1801 tae noa ki te 1900. Ko Kiokio he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Waiorongomai he awa kei te taha whakatetonga o Te Aroha maunga. I reira, i ngā wā o mua, ka tū te whawhai a Ngāti Raukawa ki a Ngāti Kōpirimau. Ka haere te teretere a Ngāti Raukawa kia kite i taua iwi nei i a Ngāti Kōpirimau i Hauraki, he mea taua haere, he tiki i tētahi o ā rātou wāhine i tahuti ki Te Aroha. Tae atu taua ope nei, ka tunga e Ngāti Kōpirimau kia kōhurutia rātou. Ka tukutukua ngā haere e te tangata whenua ki Ōhinemuri, me ngā kainga katoa o Hauraki, kia hui mai ngā tāngata o reira kia kohurutia te iwi nui nei a Ngāti Raukawa. Kīhai taua tunga kohuru nei i ngaro i a Ngāti Raukawa, a, ka huihui puku rātou, ka rapurapu tikanga e kore ai rātou e mate. A, ka mea rātou me tū e rātou ki te haka, ki te kanikani, kia wherea ai ngā whakaaro a Ngāti Kōpirimau. Ka mau a Ngāti Raukawa ki a rātou weweru papai, ka tiketike i a rātou mahunga, here ai ki te aute, ka tia ai ki te tuki, a ka titoa ngā kupu e rātou mō tā rātou haka. Anō ka oti te whakapai a te iwi nei a Ngāti Raukawa i a rātou, turituri ana te marae; a, ka rongo a Ngāti Kōpirimau i te ngahau a taua iwi ka tu nei ka haka. Ka hui katoa mai rātou, ki te kite i te haka. Ka tū te iwi nei ka haka, koia nei ngā kupu o tā rātou haka: Ka pai te iwi o Hauraki ki te haka a Ngāti Raukawa, a ka unga kia haka anō, ka tū anō te iwi nei, ka haka anō, ko ngā patu a te iwi e haka nei kei roto i a rātou e huna ana a i meinga hoki rātou kia kōhurutia e Hauraki. Ka hokia nei te mate mō Hauraki. Ka tae ngā kupu o te haka ki te kupu rā “Ā tē, ā tā, ā tau”, ka oho te kapa haka nei, ka whiua te patu ki ērā e noho whakarongo rā o Hauraki. Ka patua te tāne, i te patu. Kore hoki ā rātou mate noa. A ka poto ērā te patu, ka whakaraua ngā wahine. Ko ngā tupapaku whiua atu ki te awa tere ai. Ka haere a Ngāti Raukawa, ka haere ki tana kāinga. Ka tae ake ngā huanga o ēnei kua mate nei rokohanga mai e mānu ana i roto i te awa, a kīhai noa ake i whai ngoi aru i taua iwi. Ko te tino tangata o Hauraki i mate ko Titipa. Hauraki he takiwā ki Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Wairau Bar he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te 1496 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ruawaro he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Panevėžys he tāone o Rituānia. E 103,500 te taupori i te 2011. E 50 km² tōna rahinga whenua. Ko Orton he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1206 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Albany Heights he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Tiriraukawa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Puniwhakau he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1202 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mackaytown he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Umawera he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1670 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te kiore he momo kararehe itiiti, he kai reka hoki i haria mai e ngā waka o ngā tūpuna o te Māori. He iti ake i ngā kiore Pākehā e kīa nei ko ngā kiore o Nōwei. Ko te ingoa pūtaiao ko Rattus exulans. Ko Busan (reo Kōrea: 부산광역시) he tāone o Kōrea-ki-te-tonga. E 3,414,950 te taupori i te 2009. E 4457.5 km² tōna rahinga whenua. Ko Rūhia (Россия, Rossiya, rʌˈsʲijə) he whenua ki Ūropi me Āhia. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Koria, ko Haina, ko Mongōria, ko Katatānga, ko Atepaihānia, ko Hōria, ko Ūkareinga, ko Pērara, ko Rituānia, ko Rāwhia, ko Etonia, ko Hinerangi, ko Nōwei; ko Pōrana (Kaliningrad). Adair he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus nielsenii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ruru (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Kōrea-ki-te-tonga Ko Mississippi tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko te 1823 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1395 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus austroguangxiensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Calamus filipendulus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Te Aupouri. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Chorlton he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Māhanga, ā, ko Ngāti Māhanga tonu tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Ngāti Te Marangataua tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Te Koura he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Albany Village he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 2,169 te taupori o Albany. Mai i te kautenui o te 2001, e 1,224 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Albany he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 644 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Pinehurst School he kura hiato mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 15. Ko n/a te whakatauranga ōtekau; ā, e 729 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 1701 he tau o te Maramataka a Kerekori. Pleasant Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Maioro he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Tauwhare Pa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti Tū tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Ko te 1814 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus pisicarpus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1046 he tau o te Maramataka a Kerekori. [Ko "Paremata, Porirua" he kāinga ki Porirua.] te mahi a ngā Mema Pāremata he hanga ture. Kotahi rau, rua tekau ngā mema Pāremata o Aotearoa. Ka whakaurua ngā pire i a Pāremata e noho ana. Nō te tau 1854 i hui tuatahi ai ki Tāmaki-makau-rau. Nō te tau 1862 te huinga tuatahi ki Te Whanga-nui-a-Tara. Ināianei, kei Te Whanga-nui-a-Tara wāhi noho o te Pāremata. Hukawai he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1008 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pirata he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Argyll East he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1667 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tiniroto he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Marēhia he whenua nui ki Āhia. Ko Whakapirau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngāti Kōkohu tētehi o ngā hapū o Ngāti Kea me Ngāti Tūara, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1931 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kopane he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Colorado he wāhanga whenua o te Hongonga-o-Amerika ki te uru. Ka whakaarohia e te tari kautenui o Amerika ka tupu haere te taupori o Colorado. E 4,753,377 te taupori o te wāhanga whenua nei i te 2006. Ko Denver te tāone matua, te tāone nui hoki. Ko ngā wāhanga whenua e pātata ana ko Wyoming ki te raki; ko Kansas me Nebraska ki te rāwhiti; ko Oklahoma me New Mexico ki te tonga; ā, ko Utah ki te uru. E pā ana a Colorado ki Arizona hoki i te wāhi e kīa nei ko ngā 'kokonga e whā'. Ko ngā whenua e whā ka pā tētahi ki tētahi i reira ko Colorado, ko New Mexico, ko Arizona, ko Utah. Makakaho he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Johor Bahru he tāone nui o Marēhia. E 1,370,738 te taupori i te 2010. E 185 km² tōna rahinga whenua. www.johordt.gov.my Garston he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1190 he tau o te Maramataka a Kerekori. Waitapu (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te Ngutu pare he manu itiiti nō Aotearoa, pōkai atu ki te tāhuna. He hina te tuarā, he mā te poho. E takawiri kē ana te ngutu ki te taha matau. He ingoa anō tō te manu nei, he Ngutu-parore. Ko te ingoa pūtaiao he Anarhynchus frontalis. Ko te ingoa reo Pākehā he Wry billed plover. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Mahuta, he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Taupiri te maunga, ko Waikato te awa, ko Tūrangawaewae te marae, ko Tainui te waka. Ko Douglas he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Takapou he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Calamus shendurunii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Greta Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus pulchellus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngapaenga he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Whakamāoritia tēnei whārangi! Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Elgin he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Pariokena he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko te 956 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Cooks Beach he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Otama (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Hui tanguru te marama tuarua o te maramataka. "Ka meatia tēnei ki Waitangi i te ono o ngā rā o Pepueri ..." Pukemaori he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. He manu ngahere te Ruru nō Aotearoa. He manu rere ahiahi; ko tāna tangi, he koukou. Ko te āhua o ngā huruhuru, he hāura, he kōtiwhatiwha. He mana kai pūrerehua tēnei. Ko te ingoa pūtaiao ko Ninox novaeseelandiae. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Morepork. Ko te he rākau whakauru o Aotearoa. He āhua rite ki te Puahou. Ko ngā tawhera he rarahi, he maha, tae ana ki te iwa ngā tawhera. He rākau o Te Ika-a-Māui, o Te Wai-pounamu, o Rakiura, e tupu ana ki ngā wāhi marumaru, ki ngā wāhi mākūkū o te ngahere. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō, arā he Kōtētē, he Pātētē. te ingoa pūtaiao he Schefflera digitata, ko te ingoa reo Pākehā he Pate, he Seven-finger. Ko he iwi kei Te Wai-pounamu e noho ana, he hapū hoki o Ngāti Tama, he iwi kei Taranaki ētahi, kei Wharekauri ētahi, kei Te Wai-pounamu ētahi e noho ana. Ko ngā uri o Tainui waka. Ngawi he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1159 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus filispadix he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Pakipaki he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Ōhoro (Oslo) te tāone matua o Nōwei. E 590,041 te taupori i te 2010. E 454.03 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1493 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Arequipa he tāone nui o Perū. E 7,605,742 te taupori i te 2007. E 2,672.3 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1540. Ko te 1261 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Wehi, he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Dodoma te tāone matua o Tānahia. E 324,3470 te taupori i te 2002. E 2,576 km² tōna rahinga whenua. www.dodoma-guide.com Ko Ararata he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Omapere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Paterangi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Harapepe he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Kauana he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Wairoa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Ruru (Te Āti Haunui-a-Pāpārangi) tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Hukanui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Somerton he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus buroensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Irirangi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Marijampolė he tāone o Rituānia. E 47,244 te taupori i te 2007. E 21 km² tōna rahinga whenua. Ko Huiroa he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1819 he tau o te Maramataka a Kerekori. Gapes Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Gum Tree Flat he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Mouse Point he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1539 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1762 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1327 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Waikoau he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Ngāi Tamarāwaho he hapū o Ngāti Ranginui. Kei Tauranga-moana taua hapū e noho ana, i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Mauao te maunga, ko Tauranga te moana, ko Ngāti Ranginui te iwi, ko Ngāi Tamarāwaho te hapū, ko Huria te marae, ko Tamatea-pōkai-whenua te tangata. Ko Āketina (reo Pāniora: Argentina) he whenua ki Amerika ki te Tonga. Ko Maropiu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ētahi ēnei o ngā iwi Māori nō Aotearoa. Ko te 1139 he tau o te Maramataka a Kerekori. Houhou he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Kuopio he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 2,317.24 km² (1,597.39 km² oneone, 719.85 km² moana) Taupori: . Ko Airangi (Poblacht na hÉireann, Republic of Ireland) he whenua ki Ūropi. He mema a Airangi o te Kotahitanga o Ūropi (1 Kohi-tātea 1973). Ko Dhaka (reo Bengali: ঢাকা) te tāone matua o Pākaratēhi. E 1,000,940 te taupori i te 2008. E 360 km² tōna rahinga whenua. www.dhakacity.org Ko Manutahi he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Mārata (Repubblika ta' Malta/Republic of Malta'') he whenua ki Ūropi. He mema a Mārata o te Kotahitanga o Ūropi (1 Haratua 2004). Ko te 1404 he tau o te Maramataka a Kerekori. Koeke Junction he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Cable Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1175 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Zhengzhou (reo Hainamana: 郑州; Pinyin: Zhèngzhōu) he tāone o Haina. Ngā whenua Ko Aldealices he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 29 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Ko te 1567 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Taharangi tētehi o ngā hapū o Ngāti Kea me Ngāti Tūara, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Horomanga he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā Rākau whakauruhau ngā rākau tāroaroa o te ngahere. Ko te 1553 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waiotira he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Tauraroa e 9 kiromita ki te raki mā rāwhiti. Ko te kura o Waiotira he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 32 te tokomaha o te rārangi ingoa. Pauri Village he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1268 he tau o te Maramataka a Kerekori. Te Kuha he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te he rākau whakaruruhau o Aotearoa. He rākau tēnei he mōwhakiwhaki te kiri, engari he mānihi. Ko te tupu o ngā rau he tauaroaki. He rite ngā pua ki ō te akatea, arā, he mā. Ko ngā hua, he kura kita.Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō, arā he Maire tawaki, he Maire tawhaki rānei. Ko te ingoa pūtaiao he Syzygium maire, ko te ingoa reo Pākehā he Swamp maire. Idaburn he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Greendale he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Waihopo he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Gore Bay he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Peka Peka he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Wairere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Clearburn he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Agostino Carracci (Caracci) (1557-1602) he kaipeita rongonui nō Itāria. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hako. Ko Ngāti Hako tētahi o ngā iwi o Hauraki. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Makaranui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Eyreton he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Nakuru he tāone nui o Kēnia. E 289,000 te taupori i te 2005. nakurukenya.com Otukou he kainga no tetehi o nga hapu o Ngati Tuwharetoa, kei reira e tu ana te wharepuni a Okahukura. Hei ahakoa te whakatau o Toitū Te Whenua, he nohanga no te takiwa o Manawatu-Whanganui kua he tenei. He kainga tuturu no matou o Tuwharetoa a ko te kaunihera e akiaki mai ko Taupo. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ngāti Kura (Te Āti Haunui-a-Pāpārangi) tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko te 1866 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus marginatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. .Ko Pērara (Рэспубліка Беларусь, Tūwehe Pērara) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Rituānia, ko Rāwhia, ko Rūhia, ko Ūkareinga, ko Pōrana. Kirikiriroa te taone nui o te takiwā o Waikato. West Plains he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Rai Valley he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Whakatū e 48 kiromita ki te hauāuru, ko Okiwi Bay e 22 kiromita ki te raki mā rāwhiti, ko Canvastown e 17 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te kura o Rai Valley he kura hiato mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 15. Ko 6 te whakatauranga ōtekau; ā, e 94 te tokomaha o te rārangi ingoa. Wai-iti he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Randers he tāone o Tenemāka. E 94,750 te taupori i te 2010. Hāmiora Mangakāhia nō Ngāti Whanaunga o Hauraki, he kaiārahi, he āteha, he kaitōrangapū. I whānau mai ia i te tau 1838 ki Moehau. Ahakoa i pakeke ai ia hei Karaitiana, he tangata mōhio hoki ia ki ngā whakapapa, ngā kōrero tawhito a tōna iwi. I tana kaha ki te pupuri i ngā whenua o tana whānau, ka matatau ia ki ngā mahi o te Kōti Whenua Māori, ahakoa he mahi hua kore. Ko tana mahi mā te Kotahitanga te mahi nui rawa atu a Mangakāhia. Ko ngā tino kaupapa o taua rōpū kia whakakāhoretia te Kōti Whenua Māori me ngā ture whenua Māori katoa; kia whakatūria ngā komiti Māori ki te whakatau i ngā tautohetohe i raro i ngā tikanga Māori. Koia rā tana kōrero ki te Kōmihana mō ngā Ture Whenua Māori i te 1891 kia whakakāhoretia te Kōti. Nō te 1892 ka pōtitia a Mangakāhia hei Pirimia o te Pāremata o te Kotahitanga. Ka tonoa e ia kia tukua he pitihana ki te Pāremata i Te Whanga-nui-a-Tara, e inoi ana tuatahi, kia whakakāhoretia ngā ture whenua Māori, tuarua, mā te Māori anō e whakahaere ngā take Māori. I whai anō a te Kotahitanga kia tū tētahi Pāremata Māori. Ki tā Mangakāhia, kāhore te Pāremata Māori e whakararu i te mana o te Kuini, engari he huarahi pea kia whakahaere ai te Māori i ōna whenua. Ki tāna titiro, ko te mana motuhake o te Māori he mea tiaki nā te Tiriti o Waitangi, nā te Ture Kaupapa Taketake o 1852, e whai mana ai i tekiona 71 ngā tikanga Māori i ngā takiwā ko te nuinga o te taupori he Māori. Tae rawa atu ki tōna matenga i te 1918, ka pau i a Mangakāhia tana kaha mā te Pāremata o te Kotahitanga. Ko Albert Küchler (1803-1886) he kaipeita rongonui nō Tenemāka. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Kieu (uk: Київ) te tāone matua o Ūkareinga. E 2,819,566 te taupori i te 2009. E 839 km² tōna rahinga whenua. Ko te Toroa o Motu Ihupuku he manu moana nui. Mā kātoa ngā huruhuru o te manu nei, engari, he pango ngā rae, he pango hoki ngā topito o ngā parirau. Kōtahi anō tōna kāinga whakaputa uri, kei Motu Ihupuku anake. Ko te ingoa pūtaiao he Thalassarche impavida. Ko te ingoa reo Pākehā he Campbell Albatross, he Campbell Mollymawk rānei. Αυτό είναι ένα λογότυπο που ενδέχεται να υπόκειται σε πνευματικά δικαιώματα, καθώς και σε περιορισμούς χρήσης από την νομοθεσία περί εμπορικού σήματος και διακριτικής ονομασίας. Πιστεύεται ότι τέτοια λογότυπα μπορούν να χρησιμοποιούνται στη Βικιπαίδεια σύμφωνα με την πρόβλεψη "εύλογης χρήσης" (fair use) του νόμου των ΗΠΑ, δεδομένου ότι είναι απαραίτητo για την οπτική αναγνώριση του οργανισμού και η χρήση του δεν επηρεάζει την λειτουργία του. Η χρήση αυτού του σήματος δεν σημαίνει προτίμηση της εταιρείας ή οργανισμού από την Βικιπαίδεια. Η χρήση του σε πλαίσια διαφορετικά από την χρήση του σε ένα άρθρο, πιθανόν να μην υπόκειται στο δικαίωμα της εύλογης χρήσης. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Marakāhia Ko te 1459 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pungaere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Goose Bay he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Edvard Munch (1863-1944) he kaipeita rongonui nō Nōwei. Ko Taumatatahi he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1071 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāi Tūranga (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Redan he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Tahaenui he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Titiroa he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. The Warren he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Rongoiti Junction he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1984 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Te Rangitakaroro tētehi o ngā hapū o Ngāti Tara-a-Whai, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Pukeroro he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Whakatiwai he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Wood Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Shiraz (reo Farsi: شیراز, Shīrāz) he tāone o Īrāna. E 1,455,073 te taupori i te 2009. E 178 km² tōna rahinga whenua. te Kawaka he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau tāroaroa e rite ana ki te Pāhautea. He keokeo te mata, pērā i te Kahikatea. Ko ngā raurau he rite ki te huruhuru whenua. Ko te ingoa pūtaiao ko Libocedrus plumosa. Ko Ngāti Hinehua tētehi o ngā hapū o Ngāti Tara-a-Whai, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Oruatua he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Waihaorunga he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Balcairn he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1489 he tau o te Maramataka a Kerekori. Butchers Gully he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1602 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Wairamarama he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko , arā, tētahi o ngā rā o te tau, te kaupapa o tēnei tuhipānui. Ko Bangalore (reo Kannada: ಬೆಂಗಳೂರು, Bengaḷūru) he tāone nui o Īnia. E 6,562,408 te taupori i te 2011. E 741 km² tōna rahinga whenua. www.bbmp.gov.in I ngā kōrero tuku iho o te `Māori, ko Hawaiki te matapuna o ngā tūpuna Māori. Ki etehi he he moutere nō Te Moana-nui-a-Kiwa, engari ki etehi atu he wahi wairua. Kua kau mai i te Po ko nga Hawaiki tapu, ko Hawaiki nui, Hawaiki roa, Hawaiki pamaomao ko Hawaiki tapu. Ko nga Hawaiki nei ko te takahanga o nga atua me nga tupuna ki te Rangi tuhaha. E ai ki te tupuna i ahu katoa mai nga mea katoa i te toi tapu i Hawaiki, ara mai te rangi ki te whenua Ko Ra'iatea tetehi moutere ki te Kahui o Tahitinui, engari ko tona ingoa tawhito ko Havai'i fanau fenua. Koia nei te moutere i nohia nga tupuna o Tainui me Te Arawa me era tu o nga waka.Engari kaore i kotahi te Hawaiki nei. He maha nga moutere o te Moananui a Kiwa kua tapaina ko Hawaiki ara ko Savai'i motu ki Hamoa, ko Hawaii (te kahui Pae kainga o Hawaii ra) me era atu huri noa. Ko tetehi ingoa tawhito o te Wai pounamu nei ko Hawaiki-tautau, ko Aoteroa nei ko Avaiki-teatea Na i penei ai nga tupuna ina hunuku ratou ki whenuahou kia noho ka tapaina taua whenua hou i nga ingoa tawhito. Ara i te ahunga mai i Savai'i ki Raiatea ka tapaina taua whenua hou ko Havai'i, ko te motu tata ki Savaii ko Upolu a kua hoatu tenei ingoa ki Tahaa moutere tata ki Raiatea. Ko te moutere o Borabora ko tona ingoa tawhito ko Vevau, a ko Vavau tetehi moutere ki Tonga Kaore e kore i ahu mai nga tupuna o ngai tatou nga uri o Hawaiki i te Uru, ara i Ahia (Asia). Nawai ra ka puta nga waka o nga tupuna nei ki te Moananui a Kiwa, tuatahi ki nga motu e tata ana ki Ahia katahi ka puta te ihu o nga waka ki waho kia tae atu ki nga motu papatea me nga motunui. Ko te reo maori he peka o te reo Austronesian he mea i korerohia e nga iwi o Malaysia me nga moutere o Ahia, tae atu ki Madagascar me nga motu pamaomao o te Moananui a Kiwa.I kawea mai e nga tupuna nei etehi taputapu uku e kia nei ko Lapita na reira ka mohiotia tenei iwi ko 'Ngai Lapita'. I kitea nga hanga uku nei ki Noumea, ki Vanuatu tae noa atu ki Fiji, Tonga me Hamoa. I kitea etehi ki Hiva engari karekau nga mea i kitea ki era atu o nga motu o 'Poronihia' Tena pea ko nga motu tuatahi i nohoia e nga tupuna Maori ko Savaii (motu ki Hamoa) me nga motu e tata ana ki a ia tae atu ki Tonga, ki Fiji ara ko tenei te Hawaiki o nga tupuna. Ko Maui tetehi o nga tino tupuna o ngai tatou nga uri o Hawaiki huri noa i te Moananui a Kiwa. He tupua, he atua ko wai ke te tangata kaore ano kia rangona tona ingoa.Ehara ia i te ariki, he potiki noa engari he tangata tino matatau, he angata tinihanga. Maha atu nga korero mona engari ko te mea nui ko te korero mo te Ika a Maui me aua momo mahi huri noa. I mohio ke te korero nei ki nga moutere o Solomons tae noa atu ki Fakaofa, ki Efate, ki Fiji, ki Fotuna, ki Kiribati, ki Hawaii,ki Tuamotu, ki Huahine, ki Mangaia, ki Manihiki, ki Marquesas, ki Marshall, ki Nauru, ki New Hebrides, ki Aotearoa, ki Samoa, ki Niue, ki Tahiti, kiTauna,ki Tikopia, ki Tokelau, ki Tonga, ki Vanuatu, ki Yap. Kaore e kore ko Maui tupua he tauira mo nga tangata hi ika i kitea tuatahi i nga whenua na reira te whakaaro ko te whenua he ika e kau ana ki runga. He uri ano a Tawhaki i a Maui na reira ko ia tetehi o nga tino tupuna o ngai tatou nga uri o Hawaiki o te Moananui a Kiwa. He urukehu te tangata nei, he tangata purotu, he tangata tu marohirohi, he tangata tu rangatira, anana! ko Tawhaki Kirikura te tohu amokura, ko te puna ariki. E ai ki nga korero no Tahitinui na Tafa'i i hanga tetehi waka hourua ko Anuanua (Aniwaniwa) te ingoa. Katahi ka anionio haere taua waka kia u te taketake o nga motu pamaomao. Mai i Tahiti ka rere ki runga ki Moorea, ki Eimeo me Tetiaroa. Ka tere atu ano ki Tuamotu, ki Mangareva atu ki Havai'i-'a me Maui ara ki te kahui pae kainga o Hawaii He mokopuna ano a Rata i a Tawhaki, ara na Tawhaki ko Wahieroa, na Wahieroa ko Rata. Ko te korero moana, he mea e pa ana ki te hanga mai o tetehi waka hourua kia whai i ona pakeke. Ko Hui-te-rangiora tetehi tupuna i mohiotia i nga tatai whakahekeheke o Tainui waka me era o nga tatai whakahekeheke i Rarotonga. E ai ki te korero ko Huiterangiora tetehi tupuna ariki i Hawaiki-raro ara ki Savai'i me ona moutere. Nana i tarai i tetehi waka hanga houtia ara ko te 'Pahi' (ara he waka nunui i hangaia ki nga papa rakau, ehara ko te rakau tikohu noa iho). Ko te ingoa o tona pahi ko Te Ivi-o-Atea he mea i hanga i te rakau i tapaina ko Te Tamoko-o-te-rangi, he rakau tapu no Taa-kura me Ari. Ka takariri te tokorua ra a ka whawhai raua i a Hui-te-rangiora, tokomaha ratou i tarakura penei ana. I oti i a Hui-te-rangiora i tona waka pahi katahi ka puta ia ki waho ki te moana, ko te tangata nei me ona uri ara ko Makua-ki-te-rangi, Te Rangi, Ata-o-te-rangi, Tara-o-te-rangi, Te Paku-o-te-rangi, Te Uka-o-te-rangi, Uu, Ane, Taipu, Tuna-ariki. Ko nga unga atu o tenei waka ki Hawaiki-runga (ara ko Raiatea, ko Tahiti Nui me era atu o nga moutere); ko Whiti-nui, Whiti-rangii, Whiti-anaunau, Whiti-takai-kere (ara nga moutere o Fiji, me te kahui o Lau); Ko Tonga-nui, Tonga-ake, Tonga-piritea, Tonga-manga, Tonga-rara, Tonga-anue (ara te Kahui motu o Tonga); Ko Hawaiki-raro, ko Kuporu (‘Upolu), ko Manuka (Manu‘a); ko Vavau ko Niuafou me Niu-taputapu. E ai ki te korero kua kitea hoki a hui-te-rangiora i te Tiritiri-moana (Tasman Sea) me Hawaiki-tautau (ara nga moutere o Aoteroa me te Waipounamu) engari kihai tonu tona waka i u mai. Engari ia ka tae atu ia ki te Tai-rua-koko a kua kitea e ia nga pari matea me te tai-huka-a-pia. Kua kitea hoki i nga makaweroa o Hinemoana me tona kirehe kino e ruku wai ana. I whakaaro etehi ko Antartica tenei ara ko Hu-te-rangiora te tangata tuatahi kia kite i tenei pito o te Papatuanuku Ara ko Hui-te-rangiora tetehi tupuna matua nana i herea mai ona uri i Hawaiki-raro (Savaii) tae atu ki Hawaiki-runga (Havaii ara ko Raiatea) He kakano i Rangiatea Ko Three Streams he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te Rautau 12 ngā tau atu i te 1101 tae noa ki te 1200. Ko Ngāti Rongomai (Ngāti Pikiao) tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Hauiti he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus tapa he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Mangati he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti Ngahere tētahi o ngā hapū o Te Whakatōhea. Ko Te Whakatōhea tonu he iwi mai i Te Moana-a-Tairongo (Ōhiwa), ki Ōpōtiki, tae noa ki Ōpape e noho ana Ko Kaliningrad he tāone nui, he rohe ki Rūhia. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Pōrana me ko Rituānia. Ko te 951 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waerengaokuri he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Āwherika-ki-te-tonga he whenua nui ki Āwherika. Pukehou he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. User pages of contributors who have any knowledge of the Finnish language Ko Cowes he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Kōura (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko Klang (reo Hainamana: 巴生; reo Tamil: கிள்ளான்) he tāone nui o Marēhia. E 1,113,851 te taupori i te 2010. E 573 km² tōna rahinga whenua. www.mpklang.gov.my Ko te 1636 he tau o te Maramataka a Kerekori. te marae te tūrangawaewae o te iwi. He kupu tino tawhito tēnei kupu 'marae'. Ki ngā iwi o Te Ao-o-Kiwa, he wāhi tapu te marae, he wāhi i mahia ai ngā mahi tapu, ngā huihuinga a te iwi. I ngā reo o Tahiti, o Rarotonga, he marae tēnei; ki ngā tāngata o Tonga, he mala'e; i ngā reo o Hāmoa, o Hawai'i, he malae. He wāhi ātea takawhā tēnei, he kōhatu, he pou rānei e tū ana ki ia taha, ki ia taha, hei wāhi mahi i ngā karakia tapu. Nō te Rautau 19, ko te taenga mai o te whakapono karaitiana ki ngā moutere o Te Moana-nui-a-Kiwa, ka whakarerea ngā marae o reira, ka whakangaromia te nuinga. Ko ētahi i waiho hei wāhi mā ngā turuhi, mā ngā kaimātai whaipara tangata. Otirā, mau tonu te tapu o ngā marae. Kei ngā Kuki Airani, ka mau tonu te iwi ki te whakapai o ētahi o ngā marae o reira (ko Ara-i-te-tonga, ko Vaerota, ko Taputapuatea) mō ngā karakia whakapai i ngā ariki hou. Aotearoa nei, i te wā i noho ai ngā tūpuna ki ngā pā tūwatawata, he wāhi te 'marae' kei mua i tētahi whare whakairo. He ingoa anō tō taua wāhi ko te 'marae ātea'. Ka mahia i konei ngā tikanga katoa e pā ana ki te iwi, he wāhi mā ngā tohunga e mahi ngā ritenga tapu. Kei muri i te marae, he whare maihi e tū ana. Ko tēnei whare he whare tapu, he whare whakapaipai, he mea whakairo, kia mōhio ai te iwi, ko te whare o te rangatira tērā. Kāore e taea te tomo noa ki roto ki taua whare, kia mātua tohia te tangata ki te wai tapu, kia purea ia ki ngā karakia, kātahi anō ka uru ki roto. I ēnei rā, kua āhua rerekē haere te tikanga o te kupu 'marae'. Ko ngā whare katoa e tū ana ki te papakāinga e kīa ana he marae; arā ko te wharenui i mua i te marae ātea, ko te wharekai, ko ngā whare horoi. I mua atu i ngā mahi hanga i tētahi whare hou, ka huihui ngā kaumātua o te rohe whakawhitiwhiti whakaaro ai, whiriwhiri kaupapa ai mō te marae. Ka whakaae mai rātou ki te ingoa o te wharenui, ki ngā ingoa o ngā whare katoa o te marae. Ko te wharenui he wāhi mō ngā huihuinga, mō ngā mahi toi, mō ērā mahi atu atu. I reira moe ai ngā manuhiri ki te taha o te tangata whenua. I roto i te wharekai, ka noho tahi rātou ki te kai, ki te mahi rānei i ngā mahi a te iwi. Kei te marae ātea, ka tū te iwi ki te pōwhiri ki ngā manuhiri, ki te whāikōrero. Ka tū tētahi tangata ki te marae, ki te whakapuaki i ngā whakaaro i takea mai i te hōhonutanga o tōna hinengaro, ka whakarongo te iwi ki aua kōrero, ā, mā ēnei ka taea e rātou te tatau ōna karangatanga, te wāhi mōna i roto i te iwi. Ka rangatira te whakatakoto o āna kupu, ko ia anō hei rangatira whakatau mōna. Ko tēnei ko tōna mārama ki te reo, te taonga nāna i tā te rangatira ki tōna rae. Ka whakaritea ki te korimako, he manu tino reo reka o te wao nui a Tāne. I ngā wā o mua, e āhei ai te tauira hei pū kōrero, i whāngaia ia ki taua manu kia whiwhi ai ki ōna painga. Ko te tangata i mātau ki te kōrero i huaina he korimako, ā, ka whakarongo te iwi ki te rangi, ki ngā kupu i taka mai i ōna ngutu. Kei ngā marae anake e rongona ēnei momo kōrero, ā, kei reira anake ka taea ai te hōhonu, ahakoa kei te ia i roto i te kaikōrero ngā toto rangatira, ahakoa i heke mai ia i te aho o te waru, kāore he mea hei aukati i a ia ki te tū tōna marae, notemea he oneone tuku iho tēnei ki te iwi katoa, ki ōna i kīa rā, ki ōna whakatupuranga, ki ōna whakatupuranga, he papakāinga tēnei, te taonga tūhonohono, nāna i whakatōpū ngā whakaminenga o ngā hapū i ngā karangatanga huhua o te takiwā. He papa huinga tāngata tēnei i ngā wā o te pai, e hui ai te iwi i ōna whakatapere, e tangi ai i ngā wā o te hēmanawa, o te pouri. I ngā tau kua pahure ake nei, tahuri ai ngā kura, ngā kāreti, ngā whare wānanga o Aotearoa nei ki te whakatū marae mō rātou anō, hei wāhi whakaako i ngā mahi Māori, i te reo, i te whāikōrero. Kei Waipapa Marae, kei te marae o Te Whare Wānanga o Tāmaki-makau-rau, ka tū ko ngā whiwhinga tohu a te Tari Māori, ko ngā pōwhiri mō ngā kaimahi hou o te Whare Wānanga. Engari ka mātua whakamahia ki te whakaako i te reo, i ngā tikanga a te Māori, i te whāikōrero, me ngā pōwhiri ki ngā manuhiri tuarangi o te Whare Wānanga. Ko te 1241 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ihumatao he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Douglas (Manx: Doolish) te tāone matua o Motu o Man. E 26,218 te taupori i te 2006. E 175,49 km² tōna rahinga whenua. Iwi Green Valley he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Denniston he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Hepburn Creek he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Selwyn he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus maiadum he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngāti Pou (Ngāti Tūwharetoa ki Pūtauaki) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui ki Aotearoa. Ko te 930 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Donnellys Crossing he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1509 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mill Road he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Calamus rugosus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 963 he tau o te Maramataka a Kerekori. Bruce Bay he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Rangi Point he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1282 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Opaku he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. te he aka o Aotearoa. He tāeo te tupu o tēnei momo whara o te ngahere. He mea anō kā piri, ka piki i ngā kōiwi rākau. Mahia ai ngā rau hei raranga kete, whāriki rānei. Kainga ai ngā hua, he reka rawa. Ko te ingoa pūtaiao he Freycinetia banksii, ki ētahi he Freycinetia baueriana var. banksii kē. Five Roads he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Opuatia he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te pōhutukawa (Metrosideros excelsa) he momo rātā, e 20 mita pea te teitei. He rākau tēnei o te takutai moana o Te Ika-a-Māui, mai i Taranaki tae noa ki Te Rerenga Wairua, mai i Te Rerenga Wairua tae noa ki Tūranga-nui-a-Kiwa. Hei te marama o Hakihea, ka puta ngā pua, he kura. He maha ngā kōrero tuku iho e pā ana ki taua rākau whakaruruhau. Ka tata mai ki uta, kite rawa mai ki te pōhutukawa o te tahatika e ura atu ana, ehara tau ana te tututupō ki te wai. Kātahi tētahi o ngā rangatira o te waka rā ka karanga ake, "E! kua nui ake te kura o tēnei kāinga i te kura o Hawaiki, ka panga ahau i āku kura ki te wai." Ehara, panga atu aua kura ki te wai. Ko te ingoa te tangata ko Tau-ninihi, nāna i panga atu a Tai-whakaea. Ū rawa mai rā ki uta, ehara kua pā atu ngā ringa ki aua pōhutukawa, ana horo noa iho, kātahi rātou ka mahara he puāwai rākau ēnei mea. Ka raruraru ngā rangatira o runga i a Te Arawa mō te maumauranga o ā rātou kura i panga ai ki te wai, muri tata iho, ka kitea aua kura e Mahina, ā, e takoto mai nei anō kei a Te Whānau-a-Apanui. Muri tata iho, ka kitea aua kura a Tau-ninihi ki te one, nā Mahina i kite, rongo rawa ake kua kitea, tae rawa atu ki te tiki, kīhai i riro mai, koia tenei pepeha mō te mea kite, e, ka kitea te taonga makere, kāore e hoatu e au, tā te mea ko te paekura a Mahina. I te tomokanga atu ki te wahapū o te awa o Kaituna e pātata ana ki Ōkūrei, kia kore ai te waka e kawea e te ia o te awa, ka herea a Te Arawa ki tētahi toka nui, ko Toka-parore me tētahi toka punga, ko Tū-te-rangi-haruru. Ko te tohunga ko Ngātoro-i-rangi te tuatahi kia makere, ka takina e ia ana karakia ki raro i tētahi rākau pōhutukawa e pua ana. Ko te ingoa o taua wāhi ko Ōngātoro, ā, nō te tau 1940 ka hangaia he kōwhatu whakamaumaharatanga kei reira. Kāwhia te taunga whakamutunga o Tainui i tana hekenga roa i Hawaiki. Ka tau mai te waka ki Kāwhia, ka herea ki tētahi rākau pōhutukawa, ko Tangi-te-korowhiti te ingoa. Ka tōia te waka ki uta, ki Rangiāhua. Ko te takotoranga o Tainui, ko te wāhi e tū ana te marae o Waipapa i ēnei rā, e tata ana ki te tāone o Kāwhia. I te ūnga o te waka, ka whakatūria e Hoturoa tōna tuāhu, ko Te Ahurei. E ōrite ana ngā kōrero o Tainui waka mō mō te kura o Mahina. Ko te ūnga tuatahi o Tainui ko Whangaparāoa, ko te mea tuatahi i kitea ai e rātou ko ngā pua o te rākau pōhutukawa. I te kitenga atu o te kura o ngā pua nei, i pōhēhē rātou he momo kura hōu tēnei, nō reira i whiua atu e Hāpopo rāua ko Tai-ninihi i ō rātou kura ki te moana. I te tatanga atu ki ngā pua kura nei i kite he ngoikore ngā pua nei, ā, i hiahiatia tonutia e rāua i ō rāua kura, engari nā ētehi atu i kite, ka haria mā rāua. Nā Māhina te kura o Hāpopo i kite, nā Māihiihi i kite te kura o Tai-ninihi. Greenhills he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Dusky Forest he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Mangatoetoe he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Whātua. Kei Tāmaki-makau-rau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Takaparawhau te marae. Ko Sandspit he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Nga Rārangi ki te Wikipedia Pori he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ivan Ivanovich Shishkin (1832-1898) he kaipeita rongonui nō Rūhia. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko te 1221 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus thysanolepis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Kaipikari he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waiotama he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko he kararehe ngote ū ngā kau wai ika moana; ki ētahi, ko wēra te ingoa. Ko Cetecea te pūtoi. Ko , arā, tētahi o ngā rā o te tau, te kaupapa o tēnei tuhipānui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Ngahape he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Taikirau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Matemateaonga he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Te Mata he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus plicatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Piriaka he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 918 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kabul (reo Pashto: کابل, Kābəl) te tāone matua o Āwhekenetāna. E 1,330,000 te taupori i te 2011. E 120 km² tōna rahinga whenua. Ko Haami Piripi te kaiwhakahaere o Te Taura Whiri i te Reo Māori. Ko te 1169 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Rautau 15 ngā tau atu i te 1401 tae noa ki te 1500. Ko Kakaramea he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Patea e 6 kiromita ki te tonga mā rāwhiti, ko Hawera e 20 kiromita ki te raki mā uru. Ko te kura o Kakaramea he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1876 i whakatū ai. Ko 5 te whakatauranga ōtekau; ā, e 52 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Tahiti te motu nui atu o Porinīhia Wīwī, he moutere o roto o te Kāhui o Tahiti (Society Islands) i Te Moana-nui-a-Kiwa ki 17°40′S, 149°30′W. E 169,677 te taupori i te kautenui o te tau 2002. Koia tonu te kāinga noho o te nuinga (69%) o ngā kainoho katoa o Porinīhia Wīwī. Ko Papeete te tāone matua, kei te takutai tokerau. Kāre e kore, ko Tahiti tētahi o ngā moutere i nohoia nō neherā e ngā tūpuna o te Māori i mua i tō rātou hekenga iho ki Aotearoa. Te Taho he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Ngāti Tū Te Tawhā tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1010 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kakanui he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1983 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Dunearn he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Muirs Reef he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Whatawhata he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Paltoga (Палтога) he tāone kei te rāwhiti o Rūhia. Ko 295 te nui o tana taupori i te tau 2002. Ko Kellys Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Kaitito Ko te 1100 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Parekura Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus densiflorus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Cave he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1933 he tau o te Maramataka a Kerekori. Taramakau he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Atea he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Taieri he awa nui ki te tonga o Te Wai-pounamu, Aotearoa. Ko Ngāti Wharepaia tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko Aotearoa Tuatahi he rōpū tōrangapū no Aotearoa. Ka mōhiotia whānuitia āna mahi whakahē i ngā ture manene, i te Tiriti o Waitangi hoki. Nā Winitana Pita te rōpū i whakaū i te 1993, ko ia tonu te kaihautū o nāianei. E ai ki ētahi, ki te kore a Winitana, ka ngaro haere a Aotearoa Tuatahi. I te pōtitanga o 2002, e toru ngā kaupapa matua o Aotearoa Tuatahi: Ka puta a Aotearoa Tuatahi hei rōpū tōrangapū i te 1993, i mua i te pōtitanga o taua tau. Ko Winitana Pita te mema Pāremata mō Tauranga, ā, he minita mō ngā Māori o mua/ I whakarerea a ia te rōpū Nahinara, he tautohetohe nōna ki ngā kaihautū o Nahinara. Ka wikitoria a Winitana i te pōtitanga, ka mau ki tana turu mō Tauranga. I taua pōtitanga tonu, ka wikitoria a Tau Henare i te turu mō Te Tai-tokerau, te tuarua o ngā turu o Aotearoa Tuatahi. Nō te pōtitanga o 1996, ka whiwhi a Aotearoa i te 13% o ngā pōti, ā, kia 17 ō rātou turu. E rima ngā mema Māori o Aotearoa Tuatahi — Henare (te kaihautū tuarua o te rōpū), rātou ko Tukuroirangi Morgan, ko Rana Waitai, ko Tu Wyllie ko Tuariki John Delamere — arā ngā "Tight Five". I te pōtitanga o 2005, ka āhua hinga a Aotearoa Tuatahi. Ka whiwhi rātou i te 5.72% o ngā pōti, kia toru noa iho ngā turu. Ka hinga hoki a Winitana i Tauranga, ka wikitoria a Bob Clarkson o Nahinara kē. Ka haere kē a Winitana ki te Pāremata hei mema o te rārangi. Nō te 2005, ko ēnei ngā mema Pāremata o Aotearoa Tuatahi: Nā Aotearoa Tuatahi rāua ko Reipa i whakatauria tētahi kirimana whakahaere kāwanatanga, me te aha, ka tū a Winitana hei Minita mō te Manatū Aorere. Henley he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Navarre he hapori rangatira kei te raki o Pāniora. Ko Pamplona te tāone matua o Navarre. Ko Calamus sabensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Calamus caryotoides he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Rangiahua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Ngāti Kahu he iwi nō te raki, nō te takiwā o Kaitaia i Te Ika-a-Māui. Rārangi iwi Queens Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1319 he tau o te Maramataka a Kerekori. Whakatu he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1684 he tau o te Maramataka a Kerekori. Luggate he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko te 1807 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Émile Friant (1863-1932) he kaipeita rongonui nō Wīwī. Ko te 1435 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1985 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Ngirungiru he manu ngahere nō Aotearoa. He manu itiiti o te ngahere o Te Wai-pounamu. He rite ki te miromiro o Te Ika-a-Māui, engari he āhua hāurakaho te poho. Ko te ingoa pūtaiao ko Petroica macrocephala macrocephala. Ko te ingoa reo Pākehā ko te South Island Tomtit. Ko Roskilde he tāone o Tenemāka. E 47,117 te taupori i te 2010. E 211.88 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Tirohia tona ipu wharangi kei www.kaputuhi.maori.nz. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei te Rohe Potae e noho ana. Mo Ngati Kaputuhi, me penei te korero, ko Tainui te waka, ko Ngati Maniapoto te iwi, ko Pukeroa te maunga, ko Mangapu te awa, ko Parekura te tupuna. Kia harere tonu te kawai whakapapa: Na Maniapoto ko Te Kawairirangi;Na Te Kawairirangi ko Rungaterangi;Na Rungaterangi ko Maniaopetini;Na Maniaopetini ko Taitengahue.Ka moe a Taitengahue i a Kaputuhi,Ka puta ko Parekura, nana ko Ngati Kaputuhi! Ko te 927 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tauragė he tāone o Rituānia. E 26,444 te taupori i te 2011. E 16.7 km² tōna rahinga whenua. Ko Multan (reo Urdu: مُلتان) he tāone nui o Pakitāne. E 2,606,481 te taupori i te 2010. E 3,721 km² tōna rahinga whenua. www.multan.gov.pk Ko Omanawa Falls he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Kohinui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Waimate North he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1946 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ukmergė he tāone o Rituānia. E 25,886 te taupori i te 2011. Keteketerau he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Makomako he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Matakatia Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Glenbrook Beach he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Arthurstown he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Tahatika he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko South Head he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Rotokare he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Te Ngaere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Calamus dongnaiensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngāti Meremere tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1840 te tau kotahi mano, e waru rau e whā tekau, he tau noa; ko te rā tuatahi he Rāapa. Ko Bekasi (reo Initonīhia: Kota Bekasi) he tāone nui o Initonīhia. E 1,993,478 te taupori i te 2005. E 210.49 km² tōna rahinga whenua. www.kotabekasi.go.id Ko Calamus laevigatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Koiro he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te Tāwhai maunga he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau rite ki tāwhai pango, he ririki, he matahua ngā rau, he hinauri te tīwai. He ingoa reo Māori anō, arā, he Tāwhai rauriki. Ko te ingoa pūtaiao ko Nothofagus solandri var. cliffortioides. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Mountain Beech. Ko Calamus hartmannii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te Kōtuku he manu waimāori o Aotearoa, engari, he manu o tāwāhi hoki. He momo matuku nui, he mā katoa ngā huruhuru. Ko ngā ngutu me ngā waewae he kōwhai. Kia whakaeke te tame, kua puta ngā awe kōtuku, he awe roa i ngā parirau. Hoki rawa ki Ōkārito paopao ai. Ko te ingoa pūtaiao o te Kōtuku he Egretta alba. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā he White Heron. Ko te 1547 he tau o te Maramataka a Kerekori. Red Jacks he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te Tara he manu nō tātahi nō Aotearoa. He tāhei mā kei ngā ngutu. He hinatea ngā parirau, he pango ngā waewae me te tipuaki, ā, he mā te kakī, me te poho. Ko te ingoa pūtaiao he Sterna striata. Ko te ingoa reo Pākehā he White-fronted tern. Mount Nessing he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Nebraska tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko te Hututāwhai he rākau whakakake o Aotearoa. He momo tāwhai, he rarahi, he niniho ngā rau. He puwhero ngā raurau pūhouhou i te takurua.Ko te ingoa pūtaiao ko Nothofagus truncata. He ingoa reo Māori anō, ko te Tāwhai raunui. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Hard Beech. Ko te Taranui he manu nō Aotearoa, he momo tara. He whero ngā ngutu, he pango te tipuaki, me ngā waewae. He ingoa anō tō te manu nei, arā, he Kāhawai. Ko te ingoa pūtaiao he Sterna caspia. Ko te ingoa reo Pākehā he Caspian Tern. Ko te 1652 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1143 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Marumaru he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1047 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1112 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. hainatia te Tiriti o Waitangi i te 6 Hui-tanguru 1840 ki Waitangi, Te Tai-tokerau, Aotearoa, e te māngai a te Karauna o te Kīngitanga Kotahi, rātou ko ngā rangatira Māori o Te Ika-a-Māui. Wikitoria, te Kuini o Ingarangi, i tana mahara atawhai ki nga Rangatira me nga Hapu o Niu Tirani i tana hiahia hoki kia tohungia ki a ratou o ratou rangatiratanga, me to ratou wenua, a kia mau tonu hoki te Rongo ki a ratou me te Atanoho hoki kua whakaaro ia he mea tika kia tukua mai tetahi Rangatira hei kai whakarite ki nga Tangata maori o Niu Tirani - kia whakaaetia e nga Rangatira maori te Kawanatanga o te Kuini ki nga waahi katoa o te Wenua nei me nga Motu - na te mea hoki he tokomaha ke nga tangata o tona Iwi Kua noho ki tenei wenua, a e haere mai nei. Na ko te Kuini e hiahia ana kia whakaritea te Kawanatanga kia kaua ai nga kino e puta mai ki te tangata Maori ki te Pakeha e noho ture kore ana. Na, kua pai te Kuini kia tukua a hau a Wiremu Hopihona he Kapitana i te Roiara Nawi hei Kawana mo nga wahi katoa o Niu Tirani e tukua aianei, amua atu ki te Kuini e mea atu ana ia ki nga Rangatira o te whakaminenga o nga hapu o Nu Tirani me era Rangatira atu enei ture ka korerotia nei. Ko nga Rangatira o te Whakaminenga me nga Rangatira katoa hoki ki hai i uru ki taua whakaminenga ka tuku rawa atu ki te Kuini o Ingarangi ake tonu atu-te Kawanatanga katoa o o ratou wenua. te Kuini o Ingarangi ka whakarite ka whakaae ki nga Rangatira ki nga hapu-ki nga tangata katoa o Niu Tirani te tino rangatiratanga o o ratou wenua o ratou kainga me o ratou taonga katoa. Otiia ko nga Rangatira o te Whakaminenga me nga Rangatira katoa atu ka tuku ki te Kuini te hokonga o era wahi wenua e pai ai te tangata nona te Wenua-ki te ritenga o te utu e wakaritea ai e ratou ko te kai hoko e meatia nei e te Kuini hei kai hoko mona. whakaritenga mai hoki tenei mo te whakaaetanga ki te Kawanatanga o te Kuini-Ka tiakina e te Kuini o Ingarangi nga tangata maori katoa o Niu Tirani ka tukua ki a ratou nga tikanga katoa rite tahi ki ana mea ki nga tangata o Ingarangi. Na ko matou ko nga Rangatira o te Whakaminenga o nga hapu o Niu Tirani ka huihui nei ki Waitangi ko matou hoki ko nga Rangatira o Niu Tirani ka kite nei i te ritenga o enei kupu, ka tangohia ka whakaaetia katoatia e matou, koia ka tohungia ai o matou ingoa o matou tohu. Ka meatia tenei ki Waitangi i te ono o nga ra o Pepueri i te tau kotahi mano, e waru rau e wa te kau o to tatou Ariki. Ko Lira he tāone nui o Ukānga. E 108,600 te taupori i te 2011. Ko te reo Tākei (Türkçe) te reo matua o Tākei, he reo o Haipara, ko Kohowo, ko Makerōnia, ko Romeinia.. Ko Ngāti Awa ki Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa; ko ngā mea kei Tāmaki-makau-rau e noho ana. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko te tangata whenua ngā tāngata, ngā iwi rānei, e whai pānga ana ki tētahi whenua, ki tētahi rohe rānei. Ko Alabama he wāhanga whenua o te tonga o te Hononga-o-Amerika. Ko ngā whenua e pātata ana ki a Alabama ko Tennessee ki te raki, ko Georgia ki te rāwhiti, ko Florida ki te tonga, me Mississippi ki te uru. Ko Alabama te 22 o ngā whenua i hono ki Amerika, engari i te 1861 ko te wehenga o Alabama i Te Hononga, ka whakauru kē ki te wāhanga Confederate. Ka mutu te Pakanga i Amerika, ka tukua a Alabama ki te hoki mai anō i te 1868. Oware he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Saitama (reo Hapani: さいたま) he tāone nui o Nipono. E 1,231,880 te taupori i te 2010. E 217.49 km² tōna rahinga whenua. www.city.saitama.jp Ko Calamus spinulinervis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Makino he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1397 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Almenar de Soria he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 322 te taupori o taua rohe poti i te tau 2007. Ko te Hīnau he rākau whakaruruhau o Aotearoa. He rākau ātaahua tēnei e tupu haere noa iho. Ki ētahi, ko whīnau kē te ingoa anō o tēnei rākau. Ko ngā pua o te Hīnau, he ātaahua, he mā. He porouri ngā hua, ka tahua ki te hāngi, he kai a ngā tūpuna. Ka whakamahia hoki te Hīnau hei rongoā whakaora. Ko te ingoa pūtaiao o te Hīnau he Elaeocarpus dentatus. Ko Mažeikiai he tāone o Rituānia. E 40,788 te taupori i te 2007. E 21.79 km² tōna rahinga whenua. Ko Mount Wesley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Tumai he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Rārua, he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Tainui te waka. Ko Te Whānau-a-Kauaetangohia tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko Okaeria he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1771 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus zollingeri he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Mariri he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Horokino he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ralph Hotere he kaipeita rongonui o Aotearoa. I whānau mai ia i te 1931, ki Mitimiti; nō Te Aupouri ōna herenga whakapapa. Ko Horsham Downs he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1633 he tau o te Maramataka a Kerekori. Langdale he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Lauder he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Marco he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te kura o Marco he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1898 i whakatū ai. Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 9 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 1491 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko te 1585 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ermedale he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Otamauri he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1064 he tau o te Maramataka a Kerekori. Clarksville he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko South Titirangi he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 3,330 te taupori o South Titirangi. Mai i te kautenui o te 2001, e 321 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Titirangi he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 506 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ruapuna he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Racecourse Hill he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Tinkertown he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. East Chatton he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Tangiwai he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Te Marua he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Rembrandt Harmenszoon van Rijn (Hōngongoi 15. 1606 - Whiringa-ā-nuku 4. 1669) he kaipeita rongonui nō Hōrana. Ko Tā George Gipps (1791-1847, Kāwana o New South Wales 1837-1846) te Kāwana tuatahi o Aotearoa. Nō te tau 1839 i whakarerekēngia te kupu whakamana i a ia, ā, i taua wā i tōhua ia hei Kāpene-Tianara, hei Kāwana Matua hoki mō taua rohe, mō New South Wales. Ka taka i ēnei taupā hou ngā whenua katoa o Aotearoa ki raro i tō Ingarangi mana. Ko te whakaaro, he te mahi nei he mahi rangitahi, he whakaruru mō te whakahaere o ēnei o ngā whenua, kia taea rawatia ai te whakatūturu i ngā whakaritenga. Nō te 18 o Whiringa-ā-rangi, 1840, ko te whakapūmautanga tūturutanga i aua whakaritenga. Taro kau ake kua tau te mana o Ingarangi ki runga o ngā moutere o Aotearoa, e rua wiki noa iho i muri. Nā te Kāwanatanga o te Emepaea i whakapuaki te Reta Whakamana, he reta whakarite i tēnei whenua hei koroni motuhake, i raro i a Te Hopihona, arā, i tōna Kāwana ake. Ka riro mai i te mana o Ingarangi ki Aotearoa, nā Gipps anō i whakawhānui te horanga o tōna mana ki aua whenua, i te wā tonu i a Te Hopihona e wehe mai ana i Poihākena. Ka puta te whakapuaki hoki a Gipps i te 19 o ngā rā o Kohi-tātea 1840 mō te tino rāhui o ngā hoko whenua o ngā Māori, me te aha, e kore te Karauna e whakamana ngā hoko i mua i taua rā. Nō te marama o Māehe 1840 ka pāngia e te mate a Te Hopihona, ā, hei tautoko i te mana o Hopihona ka whakatūria a Meiha Thomas Bunbury me tana ope hōia. Ko te take, ki te mate rawa a Te Hopihona, ki te tino hē rānei, koia rā ka riro mā Bunbury te mana kāwana hei Rūtene-Kāwanatanga kairīwhi. Ko ngā tohutohu a Gipps i a Hopihona i roto i ngā whakahaerenga o tana tūranga he whakawhirinaki mā Te Hopihona i te wā i tae mai ai te Kamupene o Niu Tīreni me ana kaiwhakanoho whenua, ahakoa tō rātou kore e whakaae kia tau ki runga i a rātou te mana kāwanatanga. Winiata he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Tuparehuia he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1754 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Cigudosa he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 48 te taupori o taua rohe poti i te tau 2007. Marakerake he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Wakapatu he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Pakuratahi he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Maitahi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Carnarvon he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Teschemakers he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Charlestown he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1005 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Whiringa-ā-nuku te marama tekau o te tau. Ko Whitikahu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Waiteti he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus hypertrichosus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Subang Jaya he tapa taone o Kuala Lumpur. E 1,600,000 te taupori i te 2010. E 70 km² tōna rahinga whenua. ocps.mpsj.gov.my Te Horo Beach he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Tauranga-moana (Tauranga) he tāone i Te Moana-a-Toi, Te Ika-a-Māui, Aotearoa. E 100,000 te taupori i te 2001. Ko te 1416 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Tamakari tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Gorge Creek he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Waikato. Ko te 916 he tau o te Maramataka a Kerekori. Oreti Plains (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Oeo he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Patricia Grace he kaituhi nō Ngāti Raukawa. Ko Ti Point he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus cuthbertsonii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Greenstone (Pounamu) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Seagrove he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1026 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mohikau (ru: Москва́) te tāone matua o Rūhia. E 10,126,424 te taupori i te 2009. E 1.081 km² tōna rahinga whenua. Hanoi Ko te 1284 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus wari-wariensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. ngā Fabaceae he whānau huaota nui rawa, arā ngā tautau huānga o ēra o ā tātou kai, o ngā pīni me ngā pī. Ko te ingoa o mua ko "Leguminosae". He ruarua noa iho ngā putiputi i ngakia e te Māori i ngā wā o mua; heoi anō, ko te kōwhai-ngutukākā tētahi. Ko te 1672 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Rotokawa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Crofton he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Lower Selwyn Huts he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Josephville he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Ngāti Iti tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Gills Corner he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te Rautau 7 ngā tau atu i te 601 tae noa ki te 700. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko te 915 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waimatenui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ngapuna he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Wharekauhau he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Komata he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Kohatu he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko New Jersey tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko Pukengahu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Rongomai (Ngāti Rangitihi) tētehi o ngā hapū o Ngāti Rangitihi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Waitahanui he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Drummond he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko takawai ("Si") te pūmotu 14. Ko te 2012 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tikinui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1521 he tau o te Maramataka a Kerekori. Doyleston he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Seongnam (reo Kōrea: 성남) he tāone o Kōrea-ki-te-tonga. E 981,390 te taupori i te 2009. E 54.7 km² tōna rahinga whenua. Ko Ngā Rauru he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. E 3,090 te taupori i te 2001. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Becks he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Reotahi Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Mahuta, he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Taupiri te maunga, ko Waikato te awa, ko Tūrangawaewae te marae, ko Tainui te waka. Ko North Egmont he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Morven he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Malanje he tāone nui o Anakora. E 222,000 te taupori i te 2008. E 2422 km² tōna rahinga whenua. Hikumutu he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus graminosus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Bankside he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Aranga he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1225 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1729 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kopuku he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Neavesville he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Rakapuō (lux: Lëtzebuerg, ger: Luxemburg) te tāone matua o Rakapuō. E 88,586 te taupori i te 2009. E 19.87 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1758 he tau o te Maramataka a Kerekori. Seacliff he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Fraser Road he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Toamasina te tāone rua o Marakāhia. E 179,045 te taupori i te 2001. Ko Orini he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1824 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Hui tētahi o ngā hapū o Ngāti Manawa o Mataatua waka, he iwi kei Murupara e noho ana. Ko Tawhiuau te maunga tapu , ko Rangitāiki te awa, ko Mataatua te waka, ko Ngāti Manawa te iwi. Ko te tāra (tohu: $, ISO 4217: NZD) te moni o Aotearoa. Kotahi rau ngā hēneti ki te kotahi tāra. Ko te 1258 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Whangamarino he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Warepa he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1694 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mount Somers he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Herat (reo Pashto: هرات) he tāone nui o Āwhekenetāna. E 397,456 te taupori i te 2006. www.hyderabad.gov.pk Ko Aldehuela de Periáñez he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 38 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Russells Flat he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Bucharest (ro: București) te tāone matua o Romeinia. E 1,944,367 te taupori i te 2009. E 228 km² tōna rahinga whenua. Ko Ngakonui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. te Māhoe he rākau whakauru waimeha o Aotearoa. Ko ngā rau he matahua, he rahirahi. Ko ngā pua o te Māhoe he maha, he kaho, he itiiti. He porouri te āhua o ngā hua. E rua ngā rākau hika i te ahi a te Māori: ko te Māhoe tētahi, ko te Kaikōmako tētahi.Ko te ingoa pūtaiao he Melicytus ramiflorus. Ko ingoa reo Pākehā he Whiteywood, engari he ingoa āhua tawhito tērā, ko Māhoe te ingoa e rangona whānuitia kētia ana i ēnei rā. E whā ngā momo o raro o M. ramiflorus i whakatūria e ngā tohunga huaota o mua: ko M. ramiflorus ramiflorus o Aotearoa, ko M. ramiflorus oblongifolius nō Te Moutere o Nōpoke, ko M. ramiflorus fastigiata nō Whītī, ko M. ramiflorus samoensis nō Hāmoa, nō Tonga hoki. Ka whakatūria e ngā tohunga huaota o nāianei ēnei momo hei tino momo motuhake kē. Ko Calamus rudentum he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu; he iwi hoki tēnei o Rangitāne. Kei te Wairarapa e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Tākitimu, ko Kurahaupō. Ko Dunmore he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Bendigo he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Dumbarton he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ormond he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Kopara he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1732 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1219 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waitomo Valley he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko East Tamaki Heights he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Moutere Aranga Ko te Mātuhituhi he manu ngahere nō Aotearoa. He manu itiiti o te ngahere, he rite ki te tītitipounamu. He hina te poho. Hanga noa ka kitea, kua ngaro atu i te mata o te whenua. Ko te ingoa pūtaiao ko Xenicus longipes longipes. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Bush Wren. Ko Valletta (malt: Il-Belt Valletta) te tāone matua o Mārata. E 6,098 taupori i te 2009. E 0.8 km² tōna rahinga whenua. Otahu Flat he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Reikorangi he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te Kīngitanga Kotahi he whakakotahitanga o ngā whenua e kīa nei ko Ingarangi, ko Koterana, ko Wēra, ko Airangi. Pirimia: David Cameron Tāone matua: Ranana Tāone nunui atu: Belfast, Birmingham, Cardiff, Edinburgh, Glasgow, Liverpool. Ko Hauparu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Visaginas he tāone o Rituānia. E 29,555 te taupori i te 2001. E 22.4 km² tōna rahinga whenua. Ko Calamus fissijugatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Raymonds Gap he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1584 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1957 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kouvola he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 2,883.30 km² (2,558.24 km² oneone, 325.06 km² moana) Taupori: Ko Tihoi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Island Stream he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko ngā Moutere Svalbard me Jan Mayen (Svalbard og Jan Mayen) he takiwā ki Ūropi. Te Maire he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Kowhitirangi he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Eiffelton he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Okapu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Aramoana he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te reo Tahiti te reo e kōrerongia ana i runga i te motu o Tahiti, he wāhanga o Porinīhia Wīwī. Nō te mea hoki kua riro tēnei motu hei pokapū matua mō ngā motu kē o Porinīhia Wīwī, e whakamahia ana tēnei ingoa e ngā tauiwi me te kāwanatanga o Wīwī ki te kōrero mō ngā reo e rima e kōrerongia ana e ngā tāngata whenua o ngēnei motu. He tino whanaunga te reo Tahiti ki te reo Māori. E mōhiotia whānuitia te kōrero mō te taenga mai o Kāpene Kuki ki Aotearoa. Ko tētahi rangatira nō Tahiti i runga i tana kaipuke, ko Tupaea tērā; tāna mahi he kōrero ki ngā Māori o Aotearoa nei i roto i te reo Tahiti: mārama noa tana reo ki a rātou, kāore i tino uaua te whakarongo mai, whakarongo atu. Kāore anō tēnei reo kia whakamōhiotia hei reo motuhake, otirā, kua karangahia kētia tēnei reo hei "reo-ā-iwi". E ai ki te ture o Wīwī, ko te reo Wīwī anake te reo e tiakina ana i raro i te maru o te ture. Ko ngā ingoa tika o ngā reo Porinīhia e kōrerongia ana i roto i a Porīnihia Wīwī ko te reo Tahiti, ko te reo Enana, te reo Tuamotu, te reo Mangareva me te reo Tuhaapae Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko ngā Kāhui o ‘Enata (Marquesas) he kāhui moutere i Te Moana-nui-a-Kiwa. Ko Te Henua (K)enana te ingoa ki tā te reo o ngā moutere ki te raki; ko Te Fenua `Enata kē ki tā te reo o ngā moutere ki te tonga. Ko te whakamārama o aua ingoa, ko Te Whenua Tangata. noho te Kāhui o ‘Enata kei nga pae 9ºS, 139º 30W. E 600 ki te 1,000 km te tawhiti i te weheruatanga o te ao; e 1,600 km i Tahiti-nui. E rua ngā wehenga o ngā moutere nei: tuatahi, ko ngā moutere o te tokerau; tuarua, ko ngā moutere o te tonga. E 1,274 km² te rahi o te kāhui moutere nei. Haunga atu i Motu One, he maunga puia ngā moutere katoa nei. Ko ngā moutere o te tokerau e kīia nei ko Eïao, Hatutu (Hatutaa), Motu One, me Nuku Hiva: Motu Iti (Hatu Iti), Ua Pou, Motu `Oa and Ua Huka. Ko ngā moutere o te tonga ko Fatu Uku, Tahuata, Moho Tani (Motane), Terihi, Fatu Hiva, Motu Nao (Thomasset Rock), me Hiva `Oa. He poronīhia anō ngā tangata o ngā moutere nei. I ū mai rātou i te tau 100AD pea. Ko te whakaaro, i ahu mai rātou i ngā moutere o Hāmoa. Ko Calamus myriocladus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1039 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kapua he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1296 he tau o te Maramataka a Kerekori. Purau he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Oruaiwi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti Tūmatawera tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Otaio he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1211 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1155 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1297 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Aputa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 981 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Cardiff he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ruanui. Ko Ngāti Ruanui tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Kiritehere he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Pehu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Pareora West he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Wairoa Pa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1721 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ohapi he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1332 he tau o te Maramataka a Kerekori. Koitiata he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Lynnford he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Te Ruki Kawiti (1770-80?-1854) nō Ngā Puhi, he tino rangatira, he toa tū taua, he mōhio ki te whakahaere pakanga. I te tau 1840, ka hainatia e ia Te Tiriti o Waitangi. I te 11 o Māehe 1845, ka tū tahi ia me Hone Heke i Kororāreka ki te whakawātea i te huarahi ki te puke ki Maiki, kia taea ai te tapahi i te pou haki. Ko te topenga whakamutunga tēnei, te topenga tuawhā. I te wā o te pakanga i Te Tai Tokerau (1845-46), ka uru ngā ope a Kawiti rāua ko Heke ki te whawhai ki ngā hōia o Ingarangi. Nō te wā i tae mai a Kāwana Hōri Kerei i te 1845, ka māmingatia ngā hōia o Ingarangi e Kawiti ki te pā o Ruapekapeka, ka whakarērea te pā, ā, ahakoa ehara i te wikitōria mō te taha Ingarihi, ka noho a Kawiti rāua ko Heke ki te hohou i te rongo. Ka kitea i konei ngā pūkenga a Kawiti ki ngā tikanga kawe riri me tana mōhio ki te hanga pā tūwatawata. Ka hemo ia i Waiomio i te 5 o ngā rā o Mei, 1854. Ko te 1402 he tau o te Maramataka a Kerekori. Reidston he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Awatuna he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus pholidostachys he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Porootarao he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Cuenca he tāone nui o Ekuatoa. E 300,000 te taupori i te 2010. E 67.71 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1557. Ko Kanohi he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Tuatini he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Te Ngare tētahi o ngā hapū o Ngāi Te Rangi. Ko Ngāi Te Rangi tonu he iwi nō Tauranga-moana. Ko Mauao te Maunga; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. Ko te 1930 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngarue tētahi o ngā hapū o Muaūpoko, hei iwi e noho ana ki Manawatū. Gowanbridge he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Ko Aongatete he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Okiwi he nohanga kei te moutere o Aotea, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus halmaherensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1617 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Ko te 1015 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mangapai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1558 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Otehei Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1772 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1060 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1426 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Wilsonville he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Mangaoranga he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Pemberton he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus psilocladus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Whitford he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ramanui he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1705 he tau o te Maramataka a Kerekori. Waitahora he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Te Whānau-a-Te Harakawa tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko Ahaura he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Greymouth e 34 kiromita ki te tonga mā uru, ko Reefton e 44 kiromita ki te raki mā rāwhiti. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 390 te taupori o Ahaura. Mai i te kautenui o te 2001, e 21 te hekenga iho o te tokomaha tāngata. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te kura o Ahaura he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 2005 i whakatū ai.Ko 4 te whakatauranga ōtekau; ā, e 119 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Calamus spinifolius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngā Kaiwhakaatu o Ihowa (Jehovah's Witnesses) he hāhi nō Te Hononga o Amerika. Ko te 1320 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus helferianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Johnston he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Ngāti Rangi Te Auria tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Whanaunga, he iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Matatoki he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Puketoi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Awakaponga he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngātira marae te marae o Ngāti Āhuru, tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa e noho ana ki Putaruru. Ko Karlstad he tāone o Huitene, he whenua ki Ūropi. Ko Pakaraka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 912 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Flat Bush he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Mahoenui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti o Te Whaiwha tētehi o ngā hapū o Ngāti Rangiteaorere, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ballance he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 978 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus tetradactylus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1181 he tau o te Maramataka a Kerekori. Coonoor he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Kurahaupō te waka tupuna o ētahi iwi rongonui o Te Tai-tokerau, o Taranaki, o Te Moana-a-Raukawa. Ko ēnei iwi ko Muaūpoko, Ngāti Apa, Ngāti Wai, Ngāti Whātua, Rangitāne, Taranaki (Kurahaupō), Te Aupouri, Te Hāwai, me Te Rarawa. Ko Araparera he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waiomio he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Hikutaia he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Onoke he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Orangipongo he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Whangaruru North he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētehi o ngā iwi maha ka heke i a Tainui waka. Ko tetehi tupuna tapu, he tohunga, he rangatira. Na te tupuna nei a ko te toa rongonui, ko tana tamaiti a Maniapoto, e puta ai te iwi o Ngāti Maniapoto. Upper Kawhatau he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Tadmor he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Pukemutu he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1150 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1513 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko pūtiwha ("B") te pūmotu 5. Awatoto he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Waipa Valley he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Colyton he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1186 he tau o te Maramataka a Kerekori. Te Kiteroa he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Waikaraka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Tumuaki Ko te 957 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te he tau o te Maramataka a Kerekori. }} Ko Pahoia he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Stafford he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Remuera Settlement he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tahinga. Ko Ngāti Tahinga tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Pureora he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Toetoe he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Pinehill he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 2,700 te taupori o Pinehill. Mai i te kautenui o te 2001, e 1,287 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Pinehill he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1997 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 540 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te kura o Oteha Valley he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 2004 i whakatū ai. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 285 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te kura o City Impact Church he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko n/a te whakatauranga ōtekau; ā, e 39 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Ratapiko he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Kaimata e 6 kiromita ki te raki mā uru. Ko te kura o Ratapiko he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 27 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 995 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Pāriri tētahi o ngā hapū o Muaūpoko, hei iwi e noho ana ki Manawatū. Ko te 1389 he tau o te Maramataka a Kerekori. Moonlight he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus maritimus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Whangape he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Mangatutu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Carleton he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Notown he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te Tāwhai raunui he rākau whakakake o Aotearoa. He momo tāwhai, he rarahi, he niniho ngā rau. He puwhero ngā raurau pūhouhou i te takurua.Ko te ingoa pūtaiao ko Nothofagus fusca. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Red Beech. Hindon he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko te ripanga pūmotu he whakamārama i ngā hononga i waenganui i ngā pūmotu. Raupapa matū o te Ripanga pūmotuMaitai pāpāhuaMaitai nuku pāpāhuaLanthanidesActinidesMaitai tauwhiroMaitai-raro-ihoMaitai-riteMaitai-kore[[HalogenHau rangatira Ko Waiharakeke he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hako. Ko Ngāti Hako tētahi o ngā iwi o Hauraki. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko San Jose he tāone o Hononga-o-Amerika. E 945,942 te taupori i te 2010. E 178.2 km² tōna rahinga whenua. Ko Te Whānau-a-Hine Te Kahu tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko te 1244 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Poho o Pita (Status Civitatis Vaticanæ) he whenua ki Ūropi. Ko te whenua e tūtata ana ko Itāria. Ko Benedict XVI te popa, ko Giovanni Lajolo te kaiwhakahaere, arā te tumuaki, o te kāwanatanga. Rakopi he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ngapara he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Mošovce (taupori:1380 ) he tāone o Horowākia. He maha ngā whare tawhito o reira, i reira hoki te whare i whānau mai ai tērā o ngā uri rongonui nō Horowākia, a Ján Kollár. Beaumont he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1678 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Rangitukia he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1110 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Hot Water Beach he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko ngā Moutere Faroe (Føroyar) he whenua ki Ūropi. He Minita o te Karauna he Mema Pāremata ki te Rūnanga o te Kāwanatanga. Ko Koranga he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Te Manawa tētehi o ngā hapū o Ngāti Rangiwewehi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Tauihu (Te Tauihu-o-te-waka) he takiwā ki te raki o Te Wai-pounamu, Aotearoa. Ko Netherby he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Hahei he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1123 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1945 he tau o te Maramataka a Kerekori. te Rātā o Te Wai-pounamu he rākau whakakake o Aotearoa. He momo rāta kei Te Wai-pounamu e tupu ana, engari he ruarua hoki anō kei ētahi o ngā tihi maunga o Te Ika-a-Māui. He ririki, he whero kita ngā pua. He koikoi ngā rau.Ko te ingoa pūtaiao ko Metrosideros umbellata. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Southern Rātā. Ko te 1888 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Luanda te tāone matua o Anakora. E 4,772,000 te taupori i te 2011. E 2418 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1575. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Tepene he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ripponvale he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Te Aitanga-a-Te Rako tētahi o ngā hapū o Ngāi Tai (Waikato), he iwi o Mataatua waka kei Waikato e noho ana. Ko Lappeenranta (reo Huitene: Villmanstrand) he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 1,723.50 km² (1,433.36 km² oneone, 290.14 km² moana) Taupori: Ko Ngāti Hikairo (Ngāti Tūwharetoa ki Tongariro) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Waitepeka he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Mangatara he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Linköping he tāone o Huitene. E 97,428 te taupori i te 2009. E 42.01 km² tōna rahinga whenua. Ko te 2030 he tau o te Maramataka a Kerekori. McNab he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Mangatangi he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te rākau he otaota tautini, tinana mārō hoki. Ka kaumātua hoki ētahi rākau, ā, ka tino rahi ētahi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Bruce Bay e 46 kiromita ki te tonga mā uru, ko Franz Josef e 23 kiromita ki te raki mā rāwhiti. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 378 te taupori o Fox Glacier. Mai i te kautenui o te 2001, e 123 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te kura o Fox Glacier he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1877 i whakatū ai.Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 17 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Ohinepanea he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Ira (Te Whakatōhea) tētahi o ngā hapū o Te Whakatōhea. Ko Te Whakatōhea tonu he iwi mai i Te Moana-a-Tairongo (Ōhiwa), ki Ōpōtiki, tae noa ki Ōpape e noho ana Ko Pukekaroro he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Copenhagen (da: København) te tāone matua o Tenemāka. E 530,902 te taupori i te 2009. E 88.25 km² tōna rahinga whenua. Whitstone he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Ko te rautau 21 ngā tau atu i te 2001 tae noa ki te 2100. Saint Andrews he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1242 he tau o te Maramataka a Kerekori. Okarito he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1301 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1449 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pariokara he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Aniwaniwa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Mourea he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Pāmoana tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Makohine Valley he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Market Cross (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Te Mapara he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Athol he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ikawai he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Tiakitahuna he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Atlanta he tāone o Hononga-o-Amerika, te tāone matua o Georgia. . E 420,003 te taupori i te 2010. E 132.4 km² tōna rahinga whenua. Ko Calamus usitatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Te Roti he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Moa Creek he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te reo Ārapi (Kurdî/کوردی) te reo ko Tākei, ko Īrāki, ko Īrāna, ko Hiria, ko Āmenia, ko Atepaihānia.. Ko Pukeatua he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Patearoa he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Te Houka he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Teddington he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Greigs he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Glenpark he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Niagara he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Waiau he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Rigney he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Poriwia Okuku he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Espoo (reo Huitene: Esbo) he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. He ingoa anō: "Ko te Los Angeles o Hinerangi" Rāhi: 528 km² (312 km² oneone, 216 km² moana) Taupori: Ko Mangaokewa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus insignis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Wharekuri he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Te Moananui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngā Ariki (Ngā Rauru) tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Fordell he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1872 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1168 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus lambirensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Kaimiro he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Rakau (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Silverdale he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 2070 te taupori o Silverdale. Mai i te kautenui o te 2001, e 459 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Silverdale he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1869 i whakatū ai. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 166 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te kura tuatahi o Stella Maris he kura mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 2005 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 288 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Ngāi Te Paenga tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Windwhistle he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngāti Waewae (Ngāti Tūwharetoa ki Tongariro) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Motatau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Aperehama Ringikana (Abraham Lincoln, 12 Hui-tanguru 1809 - 15 Paenga-whāwhā 1865) te tumuaki tuatekau ma ono o te Hononga-o-Amerika. Ko te 943 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Omana Beach he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Tutamoe he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Titri he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Pukio he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Mahanga Beach he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Piripai he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Serbia (Република Србија, Republika Srbija) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Hanekeria, ko Romeinia, ko Purukāria, ko Makerōnia, ko Montenegro, ko Pōngia-Herekōmina, ko Koroātia, ko Horowinia. Ko Three Mile Bush he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Waireka he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Potters he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Aldealafuente he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 120 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Ko Abejar he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 406 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Willowford he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. te Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i whakatūria ai i te tekau atu i 1870 ki roto o Tūranga-nui-a-Kiwa. I taua wā, ka nui haere ngā whakahē ki ngā mahi hoko whenua; ko te kaupapa o taua rōpū he whakahē, he ātete i ngā hokonga whenua katoa, he kimi utu mō ngā hoko hē i te whenua. Ko te ingoa reo Pākehā ko te 'Repudiation Movement'. Nō te tau 1873 i whakaaetia ai te Kōti Whenua Māori ki te wāwāhi i te whenua Māori. Ka mutu i reira te whakaingoa i te tekau tāngata i te taitara me te kape i te nuinga o te iwi ki waho. Mai i taua wā, me uru katoa atu ngā tāngata whai pānga ki te taitara. Ko tētahi hiahia pea o ngā kaihanga i tēnei ture, mā reira e whakapūmautia ai te pupuru a te iwi katoa i te taitara, heoi anō te mate, nā te ture nei i wāwāhi ngā taitara. Kāore he poraka nui i hoatu ki te tāngata Māori takitahi, e taea ai te whāngai i ō rātou whānau pēnei i ngā kaiahuwhenua Pākehā. I hoatu kē he hea ki a rātou i ētahi poraka, ā, i wehea aua poraka, nāwai ā, ka wehea anō kia kongakonga tonu, arā, kia takoto he wāhanga kore rawa nei e puta he hua ā-moni. He nui te moni i pau hei utu mō ngā rōia me ngā kairūri. Nā konei, nā ngā raruraru hoki o te whakatū whare me te whāngai i te whānau, i kawea te Māori kia hoko i ō rātou whenua. Ko te whakaaro kei muri i ēnei whakarerekētanga he whakapōturi i te hoko whenua o te Māori. Heoi anō, i tahuri ngā kaihoko ki te whai i ētahi tikanga mūrere. Tētahi ko te utu moni taupū ki ētahi tāngata takitahi maha o roto i tētahi poraka, mō te hia tau i ētahi wā. I muri kua tū ki mua i te Kōti ki te taunaha i te ōrautanga o te poraka e hāngai ana ki ngā hea kua hokona e rātou. Ka tino raru te iwi Māori i konei. Ko tēnei wehenga kia takoto maramara kau tētahi mate nui o ngā whenua Māori, tae noa mai ki nāianei. Nā konei i uaua ai te tiki pūtea whakapakari, i uaua ai hoki te whakamahi whenua Māori kia puta ai he hua. I tupu te Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i runga i te aranga ake o ngā whakahaere ā-rūnanga, ā-iwi hoki. I te tōmuatanga o te tekau tau atu i 1870, ka tautoko a Henry Robert Russell i a Hēnare Matua, he kaiārahi o te rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i Te Matau a Māui, ko tā rātou, he whai kia hurihia ngā hokonga whenua i whakapaetia he whānako. Hei āwhina i ōna hoa Māori, ka whakatūria, ka utua e ia tētahi “tari whakahētanga” i Ahuriri. Nāna hoki a Te Wananga, te nūpepa reo Māori o te rōpū, i āwhina ā-pūtea. Kāore i rata ngā Pākehā ki ana mahi. Kaha te pau o ngā moni a Russell ki ēnei kaupapa. Rock and Pillar he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Te Rarawa he iwi kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko Philadelphia he tāone o Hononga-o-Amerika. E 617,594 te taupori i te 2010. E 89.63 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Waerenga he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Te Rauamoa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Motupipi he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Calamus lobbianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Loch Norrie he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1418 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1596 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waipapa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kennedy Bay he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te Raupō taranga he whara o Aotearoa, he rite te āhua ki tō te te Harakeke, engari he rite ngā rau ki ō te raupō kē. He ātaahua tonu ngā pua, he whero. Ko ētahi moutere iti noa iho o te Tai-tokerau tōna kāinga tūturu, engari i ēnei rā e whāia ana hei whakatō ki hea wāhi, ki hea wāhi. Ko te ingoa pūtaiao he Xeronema callistemon. Ko te ingoa reo Pākehā he Poor Knights lily. Heoi anō, he momo anō, ko te Xeronema callistemon f. bracteosa. He momo Raupō taranga anō kei New Caledonia e tupu ana, ko te Xeronema moorei tērā whara ātaahua. Hundalee he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te 1419 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Calamus keyensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Greneys Road he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te he rākau whakaruruhau o Aotearoa. He whāiti, he itiiti ngā rau o tēnei rākau, he momo Houhere anō. Kei te tupu tēnei rākau ki Taranaki , ki ngā takiwā whakatetonga hoki. Ki ētahi, he rerekē anō te whakatakotoranga o te ingoa reo Māori nei, arā he Houhipuruhi. Ko te ingoa pūtaiao he Hoheria angustifolia, ko te ingoa reo Pākehā he Narrowleaved lacebark. Ko te he rākau whakaruruhau o Aotearoa. He rākau tēnei o Te Ika-a-Māui, mai i Te Paki, tae noa ki Tāmaki-makau-rau e tupu ana. He rite tēni rākau ki te Kāmahi engari he itiiti iho ngā raū. Ko te ingoa pūtaiao he Weinmannia silvicola. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō tō te rākau nei, arā, he Tawhero. Ko Kahikatoa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1229 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko East Egmont he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 2025 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Takiwā o Columbia (Washington, D.C. i te reo Pākehā) te tāone matua o Hononga-o-Amerika. E 601,723 te taupori i te 2010. E 61.4 km² tōna rahinga whenua. whānau mai a Hōne Heke Ngāpua i Kaikohe i te tau 1869. Ko Ngā Puhi tōna iwi. Tapaina ai ia ki tōna koroua a Hōne Heke Pōkai, i ātete rā ki te mana o te Karauna i te tekau tau atu i 1840, nāna hoki te pouhaki o Peretānia ki Kororāreka i topetope. Ka kuraina a Ngāpua ki ngā kura Māori, ki te Kura o Tīpene i Tāmaki-makau-rau. Nō muri ka mahi ia hei karaka i tētahi tari rōia i Tāmaki-makau-rau. I te tekau tau atu i 1880 ka kuhu a Ngāpua ki te Kotahitanga, he rōpū e whai ana kia whakahokia te mana motuhake o te Māori ki runga i ōna whenua, ki runga hoki i ētahi o ngā whakahaere, mā roto i tētahi Pāremata Māori. I te tau 1893, i te wā e rua tekau mā aha noa iho ōna tau, ka kauhau a Hōne Heke ki te Pāremata o te Kotahitanga. Ka whakaatu ia i tōna mārama ki te ariā o te Kotahitanga, ki ngā take nui hoki kei mua i te iwi Māori. Nā tōna tohungatanga ki te whiri kōrero, ka pōtitia a ia hei Mema Pāremata Māori mō Te Tai-tokerau i te tau 1893. I te tau 1894, nāna te Pire Tika Māori i tāpae ki mua i te Pāremata. E tono ana te pire mō tētahi kaupapa taketake mō te Māori, kia whakamanatia te Tiriti o Waitangi, kia tū hoki he Pāremata Māori. Ahakoa ngā tautoko mai a te maha o ngā iwi, kāore i ture te pire. Heoi, ka whai wāhi ētahi o ana whakaritenga ki ngā hanganga ture o muri, pērā i te Ture Kaunihera Māori o 1900. I te tau 1898 nā Hōne Tōia i ārahi ngā Māori o te riu o Waimā i Hokianga kia kaua e utu i ngā tāke kurī me ētahi atu tāke nā te kāwanatanga me te kaunihera ā-rohe i uta ki runga i a rātou. Ka tonoa e te kāwanatanga āna hōia ki te tāmi i tēnei takahi i te ture. Ko te kuhunga atu tērā o Ngāpua ki te haukoti i te rerenga o te toto; ka tukua e Tōia mā ā rātou rākau ki raro. Ahakoa e ātetetia ana ngā reiti me ngā tāke i utaina, ko te pūtake kē o te riri, ko te whakatuma ki te mana o te Karauna. Koia anō tētahi o ngā wero whakamutunga i tēnei mana. Ka pūmau a Ngāpua ki te Kotahitanga, tatū rawa ki tōna matenga tōmua i te tau 1909 i te mate kohi. E 40 tōna pakeke. Rangiotu he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Waikana he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Waikaura he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te reo Swahili (Kiswahili) te reo matua o Tānahia, ko Kēnia, ko Ukānga. Inangahua Landing he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Lansdowne he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1067 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mahora he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. St Arnaud he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Haukawakawa (Madsen) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Lowther he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Rangipu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1009 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kaituna (Tauihu) he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Kenana he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Osborne he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Māhanga, ā, ko Ngāti Māhanga tonu tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Rosebery he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Tihiroa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Whiringa-ā-rangi <-- --> Kohi-tātea Ko Hakihea te marama tekau mā rua o te tau. Ko Calamus klossii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1226 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1880 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Otonga he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Maungatua he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Pururu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko Utena he tāone o Rituānia. E 32,483 te taupori i te 2009. E 15.1 km² tōna rahinga whenua. Ko Frans Hals (1580? - 1666) he kaipeita rongonui nō Hōrana. Ko Te Puhi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Crichton he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Tahuwera he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Te Popo he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus melanoloma he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Tākei (Türkiye) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Purukāria, ko Kirihi, ko Hōria, ko Āmenia, ko Īrāna, ko Īrāka, ko Syria. Ko Ankara te tāone matua o te whenua nei. Ētahi atu o ngā tāone o taua whenua ko Istanbul, ko İzmir, ko Bursa, ko Adana, ko Gaziantep, ko Konya, ko Antalya, ko Kayseri, ko Mersin. Ko Abdullah Gül te tumuaki o Whenua Korukoru, ko Recep Tayyip Erdoğan te pirimia. Turiwhate he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Antsirabe he tāone nui o Marakāhia. E 183,000 te taupori i te 2001. Ko Sargodha (reo Urdu: سرگودھا) he tāone nui o Pakitāne. E 1,023,000 te taupori i te 2010. E 5,854 km² tōna rahinga whenua. Taumutu he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus congestiflorus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Hospital Hill he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Mount Barker he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Kingston he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. own work, released into the public domain, no rights retained Ko te 1922 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Bainham he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Aotea he moutere ki te rāwhiti o Tīkapa Moana. Ko Ngāti Rehua te iwi o reira. Ko Waiterimu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko The Nooks he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Lund he tāone o Huitene. E 76,188 te taupori i te 2010. E 24.99 km² tōna rahinga whenua. Riverside he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngawha Springs he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Kelso he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ao Tomi me Pirinihipi (reo Pōtikī: São Tomé and Príncipe) he whenua ki Āwherika. Ko Te Kawa West he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Waitaha (Te Arawa) tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Arthurton he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Atepaihānia (Azərbaycan Respublikası) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Rūhia, ko Hōria, ko Āmenia, ko Īrāna. Ko Baku te tāone matua. Ko ētahi atu o ngā tāone o te whenua nei, ko Gəncə, ko Sumqayıt, ko Mingəçevir, ko Qaraçuxur, ko Şirvan. Ko Ilham Aliyev te tumuaki, ko Artur Rasizade te pirimia. Nokomai he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Calamus pilossisimus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Te Rahu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Maihiihi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Clarks Junction he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Gillespies Beach he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Tiroiti he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ngāi Tama Haua tētahi o ngā hapū o Te Whakatōhea. Ko Te Whakatōhea tonu he iwi mai i Te Moana-a-Tairongo (Ōhiwa), ki Ōpōtiki, tae noa ki Ōpape e noho ana Ko te 1213 he tau o te Maramataka a Kerekori. Castlehill he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1341 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus compsostachys he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Hoteo North he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Okuti Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Pehiamu (Koninkrijk België, Royaume de Belgique, Königreich Belgien) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Hōrana, ko Tiamana, ko Rakapuō, ko Wīwī. He mema a Pehiamu o te Kotahitanga o Ūropi (25 Poutū-te-rangi 1957). Ko Brussels te tāone matua, ko ētahi atu o ngā tāone ko Antwerpen, ko Gent, ko Charleroi, ko Liège, ko Klagenfurt, ko Bruges, ko Nameûr, ko Mons, ko Leuven. Ko Albert II te kīngi, ko Yves Leterme te pirimia. Ko Bruntwood he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Blairlogie he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Te Anga he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti Tū Whara Ua tētehi o ngā hapū o Ngāti Tara-a-Whai, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Pine Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Heretaunga he tāone i te takiwā o Heretaunga, Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Hastings te ingoa reo Pākehā. Ketetahi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Te Ikaroa-a-Rauru he waka o ngā iwi o Tūranga-nui-a-Kiwa i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa, me ētahi atu o ngā iwi o Te Ika-a-Māui. Ko Pananehu tētahi o ngā iwi i tae mai i taua waka. Ko te 1174 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te he rākau whakaruruhau nō te wao o Aotearoa. He tino rite ki te Horoeka. Ko te tū o tēnei rākau e mata ana, mē te pou. Ko ngā rau he taratara, whāiti, he mātotoru, he kōroaroa, he niniho, he tārewarewa. Kia pakari, kia mārō, kua porotaka ko te karamata, kua hahore ko te tīwai. Ko te āhua nei, kāhore kau tōna ingoa reo Māori ake, ki ngā tūpuna, he Horoeka tonu. Ko te ingoa pūtaiao he Pseudopanax ferox, ko te ingoa reo Pākehā he Toothed Lancewood. Ko Calamus pseudorivalis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te reo Malagasy (Fiteny malagasy) te reo matua o Marakāhia. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ruanui. Ko Ngāti Ruanui tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Rosewill he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Drury he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waiomatatini he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāi Tuariki tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko Ngā Ohomairangi, ko Ngāti Ohomairangi rānei tētahi o ngā iwi nō Hawaiki. Nōna te waka o Te Arawa i heke. He Whakatupato tēnei: He āhua whakapapa te kōrero nei, he kōrero nō ngā tupuna. Me timata te kōrero nei ki a Puhaorangi. He tupua a Puhaorangi, engari ka pūremutia e ia tētahi wahine Māori ko Kuraimonoa te ingoa. Ko tā rāua tamaiti ko Ohomairangi. He ariki nui a Ohomairangi nō Hawaiki, he Amokapua nana i whakangungu ai te marae o Taputapuatea. Nā Ohomairangi ko Muturangi. He tino tohunga a Muturangi, nōna te wheke mokaikai nā Kupe i whai mai ki Aotearoa nei patu ai - ara ko te Wheke o Muturangi. Nā Muturangi ko Taungarangi, nā Taungarangi ko Tuamatua (ki ētahi ko Atuamatua). I te wā o Tuamatua kua takina te iwi ko Ngā Ohomairangi ko to rātou kainga ko Maketu ki Hawaiki. Ka moea e Tuamatua ngā mokopuna tokowhā o Ruatapu, ā ka puta ōna uri ko Rakauri, ko Tia, ko Hei, ko Houmaitawhiti, ko Oro, ko Maaka Port Levy he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Pipiwai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Whangārei-terenga-paraoa e 35 kiromita ki te tonga mā uru, ko Titoki e 16 kiromita ki te tonga. Ko te kura o Pipiwai he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 5 te whakatauranga ōtekau; ā, e 44 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko mere, he patu pounamu. Ko tāra o Hononga-o-Amerika he moni o Hononga-o-Amerika. 1 tāra = 100 heneti. Ko te 1552 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Paranui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Taraunui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1533 he tau o te Maramataka a Kerekori. Irwell he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngāti Ruapani (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko te 1325 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1548 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waipu Caves he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus rheedei he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Seaward Downs he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Rocky Mu Maihi Hawke he kaumātua nō Ngāti Whātua o Ōrākei. Ko Joe Hawke tōna tuakana. Kei Ōrākei tōna kāinga. Ko Rocky te kaipupuri moni nō Ngāti Whātua o Ōrākei, a, he kaumātua rongonui ia. I mate i te 9 o ngā rā o Poutū-te-rangi 2004 i te manawa-hē ki te Hōhipera o Greenlane. I te 12 o ngā rā o Poutū-te-rangi, ka tū tana tangihanga i Ōrākei Marae, ā ka nehuria ki te urupā i Ōkahu ki te taha o te moana rā. Ko Mata he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Veronica Scopelliti (Noemi) (25 Kohi-tātea 1982, Rōma) he kaiwaiata nō Itāria. Ko te 1390 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Kotinga he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te Karoro he manu nō te taha moana nō Aotearoa. He pango te tuarā, he mā te poho, he kōwhai ngā ngutu me ngā waewae. Ko te ingoa pūtaiao he Larus dominicanus. Ko te ingoa reo Pākehā he Black-backed gull. Pukekoma he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Windsor Park he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te Taurepo (Rhabdothamnus solandri) he mauwhā nō Aotearoa. Ko 'Gloxinia' te ingoa Pāhekā. Domain Corner he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Chennai (reo Tamil: சென்னை, Kolkatā) he tāone nui o Īnia. E 4,681,087 te taupori i te 2011. E 67 km² tōna rahinga whenua. chennaicorporation.gov.in Port Puponga he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Maungaroa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1386 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pohuehue he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Dome Valley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Hills Creek he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Taupiri te maunga, ko Waikato te awa, ko Tūrangawaewae te marae, ko Tainui te waka. Ko Tarawera he maunga ki te takiwā o Te Arawa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1784 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Komokoriki he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Whananaki South he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1966 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1081 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1172 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te he momo maire, he rākau whakaruruhau o Aotearoa. He rite anō tēnei rākau ki te te Maire raunui engari he whāitiiti rawa ngā rau. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō, arā, he Maire kōtae. Ko te ingoa pūtaiao he Nestegis montana, ko te ingoa reo Pākehā he Narrow-leaved maire. Ko te 1949 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mangapiko he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Meeanee he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Īrāna (reo Farsi: ایران, ʔiˈɾɒn) he whenua nui ki te tonga o Āhia; he nui rawa ngā reo o reira, nō te mea, he nui ake i te 75,330,000 te taupori o taua whenua. Ko Tututawa he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus leloi he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Berwick he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1775 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Mokoreta he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Port Awanui he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Killinchy he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Hinahina he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Lake Tekapo he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Te Ngaru he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko ( [kɔɲskɔ'vɔla]) he nohoanga ki Pōrana. E 2,188 te taupori i te 2004. E 9.81 km² tōna rahinga whenua. Ko Lairdvale he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Dipton he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1465 he tau o te Maramataka a Kerekori. Waipopo he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hauā. Kei Waikato taua hapū e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa. Ko Tainui, ko Tākitimu ngā waka. Ko Makarau he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Pungapunga he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1703 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pokere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Kaka (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Hexton he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Bell Hill he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te reo Initonīhia (''Bahasa Indonesia) te reo a te motu o Initonīhia. Ko te 1955 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko (Ngāti Toarangatira) tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. Ko Tainui te waka. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Ko Extremadura he hapori rangatira kei te tonga o Pāniora. Ko Mérida te tāone matua o Extremadura. Kokiri he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ardgowan he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Te Tahi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Waipatu he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Oaro he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Waihao Downs he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Kini Pihō Ko Parua Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Whangārei-terenga-paraoa e 19 kiromita ki te hauāuru, ko Whangarei Heads e 10 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 1944 te taupori o Parua Bay. Mai i te kautenui o te 2001, e 258 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Parua Bay he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 191 te tokomaha o te rārangi ingoa. Patuki he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Coopers Beach he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Awamangu he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Waikawa Valley he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko ngā mahi matua o te whakatika ēnei: Ki te pāwhiritia ngā pātene o te pouaka rauemi, ka taea te whakaputa i ngā kupu taekaha, tītaha, arā noa atu ngā āhua. Ka taea hoki te whakaputa i aua āhua kia pēnei. Ki te taiapatia tētahi kupu ki ngā pakini ( ' ) ki ia taha o te kupu: Ki te taiapatia tētahi kupu ki: Kei te Wikipedia Pākehā te roanga o ēnei kōrero mō te mahi whakatika: Ko Calamus viridissimus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1028 he tau o te Maramataka a Kerekori. Clandeboye he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te Ture Reo Māori 1987 te ture whakaū i Te Taura Whiri i te Reo Māori. Ka whakamanahia-ā-ture i te Here-turi-kōkā o 1987. E toru ōna kaupapa: Ko Marua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Tarras he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Hakihea <-- --> Hui-tanguru Ko Kohi-tātea te marama tuatahi o te tau. Pahaoa he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Mandeville he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Mount Hutt he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Otaramarae he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā iwi o Hauraki. Ko ngā tūpuna o Ngāti Tai i tae mai ki a Hauraki i runga i a Tainui waka, i te whitinga mai o taua waka ki a Tāmaki-makau-rau me Tikapa Moana hoki; ko Ngāti Tai te tuatahi o ngā iwi o Tainui waka i noho ki Hauraki. Ko Te Keteanatāua tētahi o ngā rangatira o Tainui waka i terā wā, ā, ko Taihauā te tama a Te Keteanatāua. Nō Taihauā i puta mai te iwi nei, a Ngāti Tai. Ko Taikehu tētahi atu o ngā tūpuna. I muri ake, i heke mai he rōpu nui o Ngāi Tai ki Hauraki, i haere mai rātou nō Tōrere, ki a Tāmaki-makau-rau, tō rātou haere mai he whakawhanaungatanga ki a Ngāti Tai. I te wā a muri ake anō, ka tae mai a Pāoa, tupuna o Ngāti Paoa, ki a Hauraki. Nō reira, ka moea ngā uri o Pāoa ki ngā uri o Ngāti Tai, he nui rawa ngā herenga whakapapa i waenganui i ngā iwi e rua nei. Engari, he kōrero i tuku iho nā te Pākehā te whakaaro "ko Ngāti Tai he hapū o Ngāti Paoa", nā te mea, i te wā o te haerenga mai o ngā Pākehā ki Tāmaki, ko Ngāti Pāoa te iwi nui atu ki a Ngāti Tai o taua rohe. Hei tā Ngāti Tai, hei whanaunga kē rātou ki a rātou. Pukewao he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Dreyers Rock he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Five Forks he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Tākuta Pita Russell Sharples he kaitōrangapū, he mema whakatuwhera hoki o Te Tōrangapū Māori. Ko Tākuta Sharples te mema pāremata mō Tāmaki Makaurau, ā, he uri anō nō Ngāti Kahungunu. Ko Waitoetoe he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Claremont he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Taupō he tāone ki te taha o Taupō-moana, ko tona wahi tu ko Tapuwaeharuru. Ko Taupo-moana he moana wai māori ki te puku o Te Ika-a-Maui. Koinei te moana wai māori nui o te Pae-tonga o te ao. Ko te tawhito o taua moana, tae noa pea ki te 65,000 tau. He rua puia a Taupō moana, he tino nui whakaharahara tōna huhū. I pehu pēnei mai i te tau 186AD, ā i kitea ōna pehutanga ki Haina, ki Roma hoki. Engari ko te pehutanga ki Ōruanui (26500 tau kua pahure) te mea nui atu o te ao. Kowai Bush he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1161 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko John Michael Talbot (8 Mei 1954, Oklahoma City, Oklahoma) he kaiwaiata, he kaituhi nō te Hononga o Amerika. Evansdale he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1808, te tau kotahi mano, e waru rau mā waru, he tau pekerangi. Ko te rā tuatahi he Rāmere. Ko Calamus acanthospathus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1073 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Wāhiao tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Uretane he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Matakitaki he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Otangaroa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1785 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngaputahi he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ohui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Gordon he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1216 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus opacus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Oporo he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Hakataramea he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko he iwi kei Taranaki e noho ana, he hapū hoki o Ngāti Tama, he iwi kei Taranaki ētahi, kei Wharekauri ētahi, kei Te Wai-pounamu ētahi e noho ana. Ko ngā uri o Tainui waka. Ko te he rākau whakauru o Aotearoa. He rākau tēnei e tupu noa ana i ngā moutere itiiti o Te Tai-tokerau, arā i Manawa-tāwhi, tae noa ki Marotere. He tino rarahi ngā rau, he mātotoru, ā, he mōhinuhinu anō. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō tō te rākau nei, arā he Puka. Ko te ingoa pūtaiao he Meryta sinclairii, ko te ingoa reo Pākehā he Puka. Ko Te Whānau-a-Te Ehutu tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko Mangataiore he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Gabriels Gully he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te Manoao he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau roa nō te wao. He rite ki te kauri. Kei te rohe o te Tai Tokerau e tupu ana. E mata ana, he rite ngā rau ki o te tōtara. Kia pakari, kua pipiri te noho o ngā rau.Ko te ingoa pūtaiao ko Halocarpus kirkii. He ingoa anō ki te reo Māori, arā, he Manawau. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Kirks Pine. Ko Hurleyville he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Louisiana (IPA , rānei) he wāhanga whenua o te tonga o te Hononga-o-Amerika. Ko Baton Rouge te tāone matua, te tāone nui hoki anō. Ko ngā wāhanga whenua e pātata ana ko Texas ki te uru; ko Arkansas ki te raki; ko Mississippi ki te rāwhiti; ā, ko te Moana o Mexico ki te tonga. Ko te 1964 he tau o te Maramataka a Kerekori. Takuu (arā Tauu, Mortlock Islands rānei) he rōpū moutere itiiti, e noho taratahi ana i te moana ki te rāwhiti atu o Bougainville, Papua Nūkini. Ka noho whakarua atu a Takuu i Kieta, te tāone matua o Bougainville, e 250 kiromita pea te tawhiti. Ko te takoto o ngā moutere, pēnei i te porohita; tekau mā toru ngā moutere ki te taha rāwhiti, kotahi anō ki te taha uru-mā-raki. Ko te moutere o Takuu te moutere nui o te taha rāwhiti. Ka noho kē te nuinga o ngā tāngata ki tētahi moutere iti e tata ana ki Takuu, ko Nukutoa te ingoa. He tāpotupotu rawa atu te noho o ngā moutere, kotahi mita, e rua mita noa iho rānei te teitei i runga ake i te tai pari, me te aha, he raruraru kei te haere. Nā ngā mahi kikino a Ruaumoko, totohu haere ai ngā moutere; nā ngā mahi nanakia a Tama-nui-te-rā, ka hika haere te mahana o te ao, ā, ka mutu, he pāhekeheke te noho o ngā moutere nei, ka panuku haere te tai, he 20 henimita i te tau. Ki tā Ahorangi Richard Moyle nō Te Whare Wānanga o Tāmaki-makau-rau, he poto rawa atu te wā ka toe ki ngā iwi o Takuu. Nō te kōkiri haere o te tai, ka pau haere ngā kai o te whenua, ā, kāhore kau he oranga mō ngā iwi o Takuu. Kāore e taea te pēhea. Tēnā pea, mā ngā whānau nō Takuu e noho ana ki Papua Nūkini e manaaki ētahi o ō rātou whanaunga, engari, nō te mea e noho marara ana rātou, kāore e kore ka mate haere te noho tahi o ngā tāngata o Takuu (Wane 2005:10). E 600 pea ngā tāngata e noho ana i ngā moutere nei, he iwi whanaunga rātou ki ngā Māori, arā he iwi e ahu mai ana i ngā moutere o Te Moana-nui-a-Kiwa. He whanaunga tata ngā iwi o Takuu ki ngā iwi o Hāmoa, o Tokelau; e āhua tata ana hoki tō rātou reo ki te reo o Tokelau. Ko Takuu tētahi o moutere marara e noho ana ki waho o te tapatoru o Porinihia. He tino kaha ngā iwi o Takuu ki te mau i tikanga a ō rātou tūpuna, ki te tiaki i ō rātou wāhi tapu. Hei ārai i ngā tikanga a iwi kē, i rāhuitia e rātou ngā moutere kia kore e ekea e te tauhou. E 25 ngā tau i mau pērā ai taua rāhui. Kāore e taea e te mihingare, e tauiwi hoki, te whakauru ki Takuu. E whā noa iho ngā kairangahau e āhai ana te noho ki reira mō te wā poto. Kātahi anō i hikitia ai taua rāhui, arā nō ngā tau rima kua hipa nei, nō te hokinga mai o ngā taitamariki o reira i ō rātou kura i te tuawhenua o Papua Nūkini. Mai rā anō, mai rā anō, kua mau ngā tikanga a ngā tūpuna i ngā iwi o Takuu. He āhua tawhito o ngā whare o reira, e tū tata ana tētahi ki tētahi. Ko ngā kokonati ngā rākau anake o ngā moutere. Ka whakamahia te huarahi matua hei marae, hei wāhi mō ngā tikanga a te iwi. He tino whai tikanga ngā waiata o Takuu. Roa rawa ngā tau i tū mokemoke aua moutere nei. Me te aha anō, kei te waiatatia tonutia ngā tino waiata o mua, kei te kōrerotia tonutia ngā korero o mua, tae noa ki ngā kanikani o mua. He maha ngā waiata nō mua i te taenga mai o te Pākehā i te rautau 19. Ko te kaupapa o ēnei waiata ngā rerenga waka i waenganui i ngā moutere; ka pau i ngā iwi kia 30 ngā haora i te wiki ki te kanikani (Wane 2005). He maha hoki ngā waiata e whakanui ana i ngā hononga i waenganui o ngā iwi, ahakoa he hononga i ngā whānau ki te mahi, ahakoa he hononga ki ngā tūpuna, kia tau mai te atawhai, te manaaki o ngā tūpuna i ngā wā o te hiahiatanga. He reo Porinīhia te reo o ngā iwi o Takuu, arā he whanaunga taua reo ki te reo Māori. E ai ki ā ngā tohunga wetereo whakapapa i ngā reo, kei roto a Takuu i te rōpū 'Ellicean outlier'. Ko ētahi atu mema o taua rōpū ko ngā reo o Tuvalu, Nukuoro, Kapingamarangi, Nukuria, Nukumanu, Luangiua, Sikaiana me Pileni. Ko aua reo, arā ngā reo nō ngā moutere marara nei o Porinīhia, kei roto anō i te rōpū 'Ellicean'; ko ngā reo e kīa nei ko ngā reo 'Samoic', arā ngā reo o Hāmoa, o Tokelau he rōpū anō i roto i Ellicean. E ai te whakarārangitanga o mua, kei roto ēnei reo katoa i te rōpū 'Samoic Outlier' kē. ruarua noa iho ngā rauemi mahi kai o Takuu; arā ko te ngaki taro tētahi, ko te hī ika tētahi. I ngā tau kua pahure ake nei, ka whakakinongia te whenua e te wai tai, ka uaua haere te ngaki taro, ā, he ruarua noa iho ngā wāhi pai hei whakatakotoranga mō ngā waka hī ika. Ka pau haere ngā kai, ā, kua puta ngā inoi o ngā iwi o Takuu ki Papua Nūkini ki te āwhina mai. Kotahi anō te kaipuke kawe taonga ki Takuu, ko te "Atoll Queen" tērā. I te 2001, kei te tapi haere te pūkaha o taua kaipuke mō ngā marama e ono; i taua wā, he nui rawa te hiakai me te takaonge o Takuu. Nō ngā wiki whakatuwhera o 2006, anea kau ana ngā moutere i te āwhā, ā, ka kino haere anō te noho a te iwi. Ko te āhua nei, kei te ngaro haere a Takuu. Kāhore kau he ahumahi whai kiko, kāhore kau he moni mā te iwi. Pēhea rangona ai e te ao hurihuri nei ngā inoi o ēnei moutere itiiti nei. I te kore moni, kua whakarerea tētahi kaupapa ki te hanga i tētahi matatara hei aukati i ngā ngaru o tai (Wane 2005:12). Ko te āhua nei, he aituā kei te haere mō ngā iwi Porinīhia o ngā moutere morehu itiiti nei. Ko te 1248 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Puketeraki he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe tūranga o Ngāti Raukawa; kei Waikato tētahi, kei te Tonga tētahi. Ko Tainui te waka. E 24,000 te taupori i te 2001. Ko Mangorei he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko New Plymouth e 5 kiromita ki te raki mā uru. Ko te kura o Mangorei he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1926 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 238 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 1222 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Huiterangi ('Schweiz' i te reo Tiamana), tētahi whenua ki te pokapū o Ūropi. E whirinaki ana a Huiterangi (mai te Raki, me te matawā) ki Tiamana, Itāria, Ateria, Rīkeneteina me Wīwī. Ko Bern te tāone matua. Taukahara he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1121 he tau o te Maramataka a Kerekori. Gordons Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1560 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te kawata ("Ag") he pūmotu. Ko te taungota, 47; ko te Takiwā, 5; ko te Rōpū, 11. Oringi he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Calamus rhomboideus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Little Bay he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Te Uri he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Waikokopu he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Seddonville (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 2022 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Jyväskylä he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 1,466.34 km² (1,170.99 km² oneone, 295.35 km² moana) Taupori: Ko Eureka he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Kaunas te tāone rua o Rituānia. E 321,200 te taupori i te 2009. E 157 km² tōna rahinga whenua. Ko Calamus he momo o te whānau o ngā Arecaceae. He ahua rite ēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau ēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Dunback he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus acuminatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Pakitāne (reo Urdu: پاکِستان) he whenua nui ki te tonga o Āhia; he nui rawa ngā reo o reira, nō te mea, he nui ake i te 177,163,231 te taupori o taua whenua. Ko Oruawharo he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Jacobs River he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Bruce Bay e 7 kiromita ki te tonga mā uru, ko Fox Glacier e 40 kiromita ki te raki mā rāwhiti. Ko te takiwā tēnei o Kāti Māhaki ki Makaawhio; ko Hokitika te tāone nui.Ko Te Tauraka Waka a Maui te marae. Ko te kura o Jacobs River he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 6 te tokomaha o te rārangi ingoa. Conroys Gully he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Tiziano Vecelli / Tiziano Vecellio (c. 1488-1490) he kaipeita rongonui nō Itāria. Omihi he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Tangowahine he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Okaramio he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Ohinerehia he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Whangaimoana he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Arahiwi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus altiscandens he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Oparau he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1122 he tau o te Maramataka a Kerekori. Whitecraig he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Te Tumu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Makirikiri he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Ngāti Raka tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko Calamus serrulatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tahinga. Ko Ngāti Tahinga tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Te Ūpokorehe tētahi o ngā hapū o Te Whakatōhea. Ko Te Whakatōhea tonu he iwi mai i Te Moana-a-Tairongo (Ōhiwa), ki Ōpōtiki, tae noa ki Ōpape e noho ana Ko Ngāti Ngāraranui tētehi o ngā hapū o Ngāti Whakaue. Ko Ngāti Whakaue tonu he iwi o Te Arawa waka. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana. Ko te 1454 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Palembang (reo Initonīhia: Kota Palembang) he tāone nui o Initonīhia. E 1,535,952 te taupori i te 2010. E 400.61 km² tōna rahinga whenua. www.palembang.go.id Pangatotara he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Te Hētana (Richard John Seddon, 1845-1906) he Pirimia o Aotearoa (1892-1906). Ka whānau mai ia i Ingarangi. Ka tae mai ia ki Aotearoa i te tau 1866. Ka haere ia ki ngā papa koura o Waimea kimi koura ai. Nō muri iho, he kaiwhakahaere hōtera ia ki Te Tai-poutini. I te tau 1879 ka tū ia mō te rohe pōti o Hokitika, ā, ka wikitoria, ka haere ki te Pāremata. Ahakoa he tangata rongonui mō te roa o ana kōrero, he matatau hoki ia ki te mahi tōrangapū. Nō te tau 1891, ka wikitoria te rōpū Rīpera, ka kuhu a Te Hētana ki te kāwanatanga. Nō te 1892 ka riro i a ia te tūranga o te Pirimia, tae rawa atu ki te tau 1906, kit e tau I mate ai ia. Ka riro anō i a ia te tūranga o Minita mō ngā Take Māori, mai i te 1893 tae atu ki te 1899. Nō te tau 1900, nā runga i ngā inoi a te rōpū Kotahitanga, ka katia e Te Hētana te hook i ngā whenua Māori. Nā Te Hētana i whakatū ngā Kaunihera Māori me ngā Poari Whenua Māori, me te aha, ka taea e te Māori te pupuri whenua me te whakapai i te hauora o te hapori. Ka riria te Kāwanatanga e ngā tāngata whaimoni, ā, i te tau 1905, ka whakarerekēngia ngā ture, ā, he nunui rawa ngā whenua ka ngaro. Ko te 1255 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Gulu he tāone nui o Ukānga. E 154,300 te taupori i te 2011. Ko te 1639 he tau o te Maramataka a Kerekori. Wharemoa he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Calamus pseudomollis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngāti Rongoheikume tētehi o ngā hapū o Ngāti Tara-a-Whai, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Wheki Valley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Makara he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Calamus mogeae he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Whangawehi he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Tipapakuku he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1856 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Muttontown he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Tatapouri he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Kaitieke he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Company Bay he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Maungapohatu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Punakitere Valley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te Rōpū Reipa o Aotearoa he rōpū kaitōrangapū o Aotearoa. Ko David Shearer te kaiārahi. Ko Grant Robertson te tumuaki tuarua. Ko Moira Coatsworth te perehitana. Larrys Creek he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Erua he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 949 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Riverlands he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Waiharakeke e 2.5 kiromita ki te raki mā uru. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te kura o Riverlands he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1906 i whakatū ai. Ko 5 te whakatauranga ōtekau; ā, e 222 te tokomaha o te rārangi ingoa. Gummies Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Waihoa he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Pukeinoi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Milford Huts he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Kukumoa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Clarkville he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Karahaki he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Tapuwae he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Pembroke he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Stratford e 5 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 1200 te taupori o Pembroke. Mai i te kautenui o te 2001, e 21 te hekenga iho o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Pembroke he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 6 te whakatauranga ōtekau; ā, e 43 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 1336 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pukenui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te kura o Pukenui he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 3 te whakatauranga ōtekau; ā, e 75 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Te Whānau-a-Te Paeururangi tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko Taumata-whakatangihanga-kōauau-a-Tamatea-pōkai-whenua-ki-tana-tahu te ingoa o tētahi taumata puke e 305 mita te teitei, ki te taha tonga o Waipukurau, Wai-rarapa, Te Ika-a-Māui. Ko ngā wāhi e tata ana ki taua taumata ko Mangaorapa, ko Pōrangahau. Ki ētahi, ko Taumata-whakatangihanga-kōauau-o-Tamatea-turi-pūkaka-piki-maunga-horonuku-pōkai-whenua kē, koia tēnei te ingoa tino roa o te ao, e ai ki te pukapuka a Guiness. He ingoa tēnei nā Ngāti Kere, hei whakamaumaharatanga ki tō rātou tupuna, ki a Tamatea-pōkai-whenua. He maha ngā kōrero mōna; he ariki, he toa. Ko tana tama, a Kahungunu te tupuna o Ngāti Kahungunu, tērā o ngā iwi rongonui o taua rohe mai i Tūranga-nui-a-Kiwa, tae noa atu ki Te Mātakitaki-a-Kupe. I a ia e haere ana ki te takiwā p Pōrangahau, ka tūpono ia ki te ope a Ngāti Hine, ka tū te pakanga i konei, ko Matanui te ingoa. Ka hinga i konei te teina a Tamatea. Ka puta te aroha o Tamatea mōna, ka noho i reira. Ko tana tikanga he noho ki te taumata rā, whakatangi kōauau ai. Ka mau tonu te waiata tangi a Tamatea, ka waiatatia tonutia ki ngā tangihanga, ki ngā hui. Ko te 1974 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Iringa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Raes Junction he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Kawerua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Oakura he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus spectatissimus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Sergeants Hill he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Hukerenui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Örebro he tāone o Huitene. E 98,237 te taupori i te 2005. E 42.96 km² tōna rahinga whenua. Ko Calamus moorhousei he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1405 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Makassar (reo Initonīhia: Kota Makassar) he tāone nui o Initonīhia. E 1,334,090 te taupori i te 2010. E 175.77 km² tōna rahinga whenua. bahasa.makassarkota.go.id Nukumaru he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus megaphyllus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 939 he tau o te Maramataka a Kerekori. Brooklyn he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Moeroa he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Springhill he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1747 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Summerlea (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Calamus semierectus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1351 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Whanarua Bay he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Amberley Beach he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Otane he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Fernside he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Rimu (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Oruaiti he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Mātaatua Marae he marae ki: Ko te 1725 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te euro te moni o te Kotahitanga Ūropi.Ko ngā whenua whakamahi i te euro ko: Airangi, Ateria, Etonia, Haipara, Hinerangi, Horowākia, Horowinia, Hōrana, Itāria, Kirihi, Mārata, Pāniora, Pehiamu, Potukara, Rakapuō, Tiamana, Wīwī; Hato Marino,Manako, te Poho o Pita, Andorra, Kosovo, me Montenegro. Ko Ohaua he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 919 he tau o te Maramataka a Kerekori. Orepuki he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Awakairangi he tāone o Te Ika-a-Māui, i te takiwā e kīa nei ko Te Whanga-nui-a-Tara.Ko 'Lower Hutt' te ingoa Pākehā o taua tāone. Ko Ngāti Rangatahi tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko te 1170 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Amsterdam te tāone matua o Hōrana. E 762,057 te taupori i te 2009. E 219 km² tōna rahinga whenua. Ko Hawai'i ara "Ka Pae`aina o Hawai`i Loa" he kahui moutere e noho ana i Te Moana-nui-a-Kiwa. 1500 maero (2400 km) te roanga mai i te moutere o Hawai'i i te tonga tae noa ki te motuiti o Kure. Nō te 21 Here-turi-kōkā 1959 ka whakatūria a Hawaii hei te 50 o ngā wāhanga whenua o te Hononga-o-Amerika. E 3,700 km (2,300 maero) te tawhiti i te tuawhenua o Amerika. iwi Porinīhia ngā tāngata whenua o Hawai'i ra, e ai ki a rātou i ahu mai ngā tūpuna i 'Kahiki loa', i whakaaro ētahi ko ngā moutere o Tahiti me Hiva ērā. Kāore e kore he whanaunga tata rawa tō rātou reo ki tō tātou ake reo Māori o Aotearoa nei, ki ērā reo noa atu o Porinīhia ki te rāwhiti. Kāore e tino mōhiotia te wā i tae atu ai ngā tāngata Porinīhia ki Hawaii, engari, e āhua tata ana ki te tau AD 1000. Ko te āhua nei, i rere tuatahi mai ngā waka o ngā tūpuna i ngā moutere e kīa nei ko te Kāhui o ‘Enata. A muri ake ka rere mai ētahi atu no Kahiki ke (Tahiti) ko tētahi o rātou he tohunga rangatira ko Pa'ao te ingoa nāna i whakatakina mai te pure tapu, nōna hoki te tātai ariki o Hawai'i. Marere noa ngā whakatupuranga o Hawaii ā ka tū nga ariki (ali'i) o tērā kāinga o tērā kāinga. Nō te tau 1778 ka tae mai a James Cook. Ko te whakaaro, ko Cook te Pākehā tuatahi i kite i ngā tāngata o Hawaii; engari, ki ētahi, he Pāniora kē ngā Pākehā tuatahi. E rua nga wa ka unga mai a Cook ki Hawai'i, i tona wa tuarua i 1779 ka tukinotia e Cook i tetehi o nga rangatira ki Kealakekua, katahi ra ka riri nga tangata whenua a ka mate noa a Cook i te pu. I ngā tau 1780 me 1790 ka whawhai ngā ariki o Hawaii kia tū rangatira. Ko Kamehameha tētahi o ngā toa rangatira nei i whiwhi ai i ngā pū a te Pāhehā, ka patu haere i ana hoariri, ā, ka tupu haere tana mana. I te tau 1810 kua tapaina ko Kamehameha te ariki nui o ngā moutere katoa; ko ia tonu te Kīngi tuatahi o Hawaii. Ko te wā o tana matenga ko te tau 1819. hinga te Kīngitanga o ngā uri a Kamehameha i te tau 1893. Ka whakaputa te kaupapa whakatū kāwanatanga kē e ngā kaiwhakatupu huka, i runga i te whakaaro whakamāmā ake ai i te hokohoko huka ki Te Hononga-o-Amerika. Nā John L. Stevens, nā te minita amerika i Hawai'i i taua wā, i tono ngā hēramana nō te kaipuke USS Boston ki uta, tiaki ai i ngā taonga o ngā kamupene amerika. Ka hinga te Kuīni i te 17 o ngā rā o Kohi-tātea, 1893, ka whakatūria he kāwanatanga hou. Nō te 4 Hōngongoi 1894, ko te whakatūranga o Hawai'i hei whenua tū motuhake, ko Sanford B. Dole te tumuaki. Mea kau ake, ka puta ngā mihi tautoko a te Kāwanatanga o Amerika. Nō te 1895 tae noa ki te 1896, ka mauhereheretia te kūini whakamutunga o Hawaii, a Liliʻuokalani, i ʻIolani, te whare o ngā Kīngi i Honolulu. Nō muri mai, ka puta tana kupu whakarere i te torōna. Nō te 1898, ka whakatauria e ngā pāremata e rua o Amerika kia hurihia a Hawai'i hei wāhi o Amerika. Nō te tau 1959 ka whakatūria a Hawaii hei wāhanga whenua tonu. TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyyImageSize = width:640 height:auto barincrement:25PlotArea = left:10 right:10 top:10 bottom:40AlignBars = justify Colors = BackgroundColors = canvas:canvas Period = from:0 till:400ScaleMajor = unit:year increment:50 start:0 gridcolor:drabgreen BarData= PlotData= TextData= Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Whirinaki he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Longford he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Almarza he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 637 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Hokonui he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. te Toroa pango he manu moana nui, he hāurahina uira te tinana, he parauri ake te ūpoko me te kurutou. He mā te tohu kei ngā rewha. He ingoa anō tō tē manu nei, arā he Kōputu. Ko te ingoa pūtaiao he Phaeobetria palpebrata. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te Light-mantled Sooty Albatross. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Wanstead he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Toatoa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Crown Hill he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Caberfeidh he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Whangarata he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1995 he tau o te Maramataka a Kerekori. Haunui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Mangamaire he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Sandstone he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Calamus sumbawensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Barryville he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Maymorn he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Belfield he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1218 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko Ngāti Hineoneone tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko Ngāti Tūtaki-a-Hani tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Makahika he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Kimihia he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Te Āti Awa he iwi nō Taranaki, Aotearoa. Te Āti AwaAtiawa Toa FM Whakapapa Village he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1803 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ashcott he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1522 he tau o te Maramataka a Kerekori. The Cove he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Waikite Valley he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te manatārua te mana kaiwhakahaere tāruatanga. Arizona he wāhanga whenua nō te tonga mā uru o te Hononga-o-Amerika. He wāhi rongonui mō te nui o ngā whenua koraha, te wera rawa o ngā raumati me te māhaki o ngā takurua. Kāore i te tino mōhiotia ngā maunga o te raki, he maunga e kākahutia ana e te ngahere paina. Ko ngā wāhanga whenua e pātata ana ko New Mexico, ko Utah, ko Nevada, ko California. E pā ana hoki a Arizona ki Colorado i te wāhi e kīa nei ko ngā 'kokonga e whā'. Ko ngā whenua e whā ka pā tētahi ki tētahi i reira ko Colorado, ko New Mexico, ko Arizona, ko Utah. E 389 maero (626 km) te roa o te rohe o Arizona ki ngā whenua Mehiko o Sonora me Baja California. Kei Arizona te pākohu nui (Grand Canyon), he maha ngā ngāhere me ngā pāka-a-te motu, he kāinga o ngā tāngata whenua. Ko Arizona te 48 o ngā wāhanga whenua o Amerika. Ko te 1128 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Taringamotu Valley he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Lake Ferry he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Makikihi he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Huinga he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko te Koromiko he mauwha o Aotearoa, he pūrua, he hokohoko te takoto o ngā rau i te tātā. Ko ngā pua he ririki, he mā, he wherotea, he poroporo rānei. Kei ngā pari o te takutai moana e tupu ana. Ko te ingoa huaota ko Hebe speciosa. Ko Cantabria he hapori rangatira kei te raki o Pāniora. Ko Santander te tāone matua o Cantabria. The Kaik he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Wainui North he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko te 1722 he tau o te Maramataka a Kerekori. Charlton he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Otaika Valley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1978 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Nihoniho he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waipoua Forest he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kirioke he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1287 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pukapuka he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Bowentown he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Isfahan (reo Farsi: اصفهان, Esfahān) he tāone o Īrāna. E 1,583,609 te taupori i te 2011. E 106,179 km² tōna rahinga whenua. Pungataua he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Nukutere te waka o ngā tūpuna o Pananehu, he iwi o Te Ika-a-Māui. Ko Salvador he tāone nui o Parīhi. E 5,480,790 te taupori i te 2010. E 706 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1549. Otara (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Mangapa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Lower Moutere he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Minginui he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Otarama he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Barisal (reo Bengali: বরিশাল)he tāone nui o Pākaratēhi. E 210,374 te taupori i te 2008. Ko te 1430 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1230 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāi Te Rangihouhiri (Ngāti Awa) tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko Houto he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Te Aupouri. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Serang (reo Initonīhia: Kota Serang) he tāone nui o Initonīhia. E 501,471 te taupori i te 2003. E 266.74 km² tōna rahinga whenua. Wakarara he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Opara he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko te 1923 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Saies he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Braigh he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ohingaora he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Maine he wāhanga whenua o te rāwhiti mā raki o te Hononga-o-Amerika. Ko ngā wāhi e pātata ana ko te porowini o Quebec ki te uru, ko te porowiki o New Brunswick ki te rāwhiti (he porowini ēnei o Canada), ā, ko te wāhanga whenua o New Hampshire ki te tonga. Kei te taha rāwhiti ko te Moana Ranatiki. Ko Augusta te tāone nui; ko Portland te tāone matua. Eversley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Hanoi (reo Whitinamu : Hà Nội) te tāone matua o Whitinamu. E 6,500,000 te taupori i te 2009. E 3,344.7 km² tōna rahinga whenua. Ko Manaia (Ngā Rauru) tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko te 1744 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waiotapu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus thwaitesii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te he momo maire, he rākau whakaruruhau o Aotearoa. He rite anō tēnei rākau ki te te Maire raunui engari he whāiti ake ngā rau, he paku iho anō ngā hua. Ko te ingoa pūtaiao he Nestegis lanceolata, ko te ingoa reo Pākehā he White maire. Opaki he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1510 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Rautau 7 ngā tau atu i te 601 tae noa ki te 700. Bannockburn he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus malawaliensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1094 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Langs Beach he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Lahti (reo Huitene: Lahtis) he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 154.58 km² (135.05 km² oneone, 19.53 km² moana) Taupori: Nevis Crossing he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Taylorville he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Westerfield he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Marēhia Ko Mount Whitney (reo Māori: Whitney te maunga) te maunga teitei rawa, te tino pae maunga kei te Karapōnia, Hononga-o-Amerika. E 4421 mita te teitei. Waikato (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Ngāti Ruawai tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Southburn he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngāti Tahu tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Te Miko he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Waihola he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Milltown he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Poukiore he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus aidae he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Calamus rivalis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Calamus speciosissimus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Tuhipa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Tapuata he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1635 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngati Maru, he iwi no Taranaki. He iwi ano hoki no Hauraki. Ko Ararua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Te Moana-nui-a-Kiwa te moana i whitiwhitia e ngā tūpuna o te Māori me ō rātou uri i ngā moutere arā ko Hawaiki-nui, Hawaiki-roa, Hawaiki-pamaomao. Koia nei te ingoa Māori o te moana e huaina nei e te Pākehā ko te Pacific Ocean. Ko tōna rahi 179.7 miriona km² (69.4 miriona sq. m). Ko Waihirere he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1518 he tau o te Maramataka a Kerekori. Nō Ngāti Tūwharetoa a Georgina te Heuheu, he mema Pāremata mō te Rōpu Nahinara. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Ko Ngāriki (Te Whānau-a-Apanui) tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko Puni he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1470 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 921 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 974 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Nuuk he tāone o Greenland. E 2,695,598 te taupori i te 2010. E 234.0 km² tōna rahinga whenua. Ko Ngāti Maumoana tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Timpanys he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Waioeka he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. ''Te Atua Mou E '' te ngaringari-a-te motu o ngā Kuki Airani. Kua tuhia tēnei waiata nā Turakarakia A. Meremere (arā Tom Davis) rāua ko tāna wahine ko Pā Terito Tepaeru ariki, i te tau 1979. Ko ngā kupu whakarite: Ko Takou he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Little Akaloa he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 960 he tau o te Maramataka a Kerekori. E rua ngā maunga o Te Ika-a-Māui, Aotearoa, e mōhiotia nei ko Hikurangi: Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Poerua he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Deborah Bay he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Tawanui he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1079 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1223 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Moanarua he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1066 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waimapu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Whakapono Karaitiana he whakapono i ahu mai te Kawenata Hou o te Paipera. Ki tā te whakapono whakaaro, ko Ihu Karaiti te kaiwhakaora o te tangata. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Tinopai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1746 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Sinuiju (reo Kōrea: 신의주) he tāone o Kōrea-ki-te-raki. E 352,000 te taupori i te 2009. E 1,309 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Kākahi () he nohanga i te takiwā o Manawatū-Whanganui, e 15 kiromita pea ki te tonga mā whiti i Taumarunui, e tata ana ki te awa o Whanganui. Redruth he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Pahautane he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Te Koraha he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Waikiekie he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te Canada he whenua ki Nōta Amerika. Nō te tau 1867 i whakatūria ai. Ko Stephen Harper te tumuaki. Ko te 1621 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Papua Nūkini he whenua i Te Ao-o-Kiwa, he moutere nui rawa ake hoki, e noho whakararo ana i Ahitereiria. Ko ētahi o ngā moutere marara, moutere itiiti o Papua Nūkini e nohoia ana e ngā iwi Porinīhia, pērā ki ngā iwi o Takuu. He kina he moni i Papua Nūkini. Ko Opouteke he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tórshavn (fo: Tórshavn) te tāone matua o Motu Faroe. E 19,000 te taupori i te 2009. E 158 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1309 he tau o te Maramataka a Kerekori. Puao he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Crawfords he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Pouto Point he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te tātai arorangi he mātauranga e pā ana ki ngā whetū me ō rātou āhuatanga katoa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tahinga. Ko Ngāti Tahinga tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Šiauliai he tāone o Rituānia. E 128,396 te taupori i te 2009. E 81 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Mahuta, he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Taupiri te maunga, ko Waikato te awa, ko Tūrangawaewae te marae, ko Tainui te waka. Ko Calamus crassifolius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1828 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1920 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1879 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Laingholm Central he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Houhora he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Kaitāia e 41 kiromita ki te tonga, ko Te Kao e 24 kiromita ki te raki mā uru, ko Waiharara e 22 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 837 te taupori o Houhora. Mai i te kautenui o te 2001, e 78 te hekenga iho o te tokomaha tāngata. Ko Kolkata (reo Bengali: কলকাতা, Kolkatā) he tāone nui o Īnia. E 4,486,679 te taupori i te 2011. E 1480 km² tōna rahinga whenua. www.kmcgov.in Ko Dairy Flat he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 2,151 te taupori o Dairy Flat. Mai i te kautenui o te 2001, e 504 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Dairy Flat he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1878 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 219 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Paerata he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Tutaenui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Otawhao he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko New Delhi (reo Hindi: नई दिल्ली, naī dill; reo Urdu: نئی دلّی, nayee dillī; reo Punjabi: ਨਵੀਂ ਦਿੱਲੀ, navī̃ dillī) te tāone matua o Īnia. E 294,725 te taupori i te 2010. E 42.7 km² tōna rahinga whenua. www.ndmc.gov.in Ko Ngāti Whanokirangi tētahi o ngā hapū o Muaūpoko, hei iwi e noho ana ki Manawatū. Otahuti he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Horsley Down he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Minnesota tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Lismore he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Sandy Knolls he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus nambariensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1572 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Waipuna he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Waimea he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Opuawhanga he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Moehau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1051 he tau o te Maramataka a Kerekori. Tomoana he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Ohuri he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Okarae he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1144 he tau o te Maramataka a Kerekori. Te Tuhi Junction he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1292 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus trispermus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ihungia he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Hinemoana Baker he kaituhi nō Ngāi Tahu, nō Ngāti Raukawa, nō Ngāti Toa, nō Te Āti Awa. Ko Te Upoko he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Te Whānau-a-Tauwhao tētahi o ngā hapū o Ngāi Te Rangi. Ko Ngāi Te Rangi tonu he iwi nō Tauranga-moana. Ko Mauao te Maunga; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. Ko Sarajevo te tāone matua o Pōngia-Herekōmina. E 305,242 te taupori i te 2009. E 141.5 km² tōna rahinga whenua. Ko Mititai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Rahanui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. own work, released into the public domain, no rights retained Ko Mahurangi West he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1152 he tau o te Maramataka a Kerekori. Hiwinui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Nō Ngāti Whātua o Ōrākei a Joe Hawke. Kua tū atu rā a ia hei mema o te rōpū Reipa i roto i te whare pāremata. Kaha atu ia ki te whawhai ki te hei māngai mō tōna iwi i ngā wāhi katoa huri noa i te motu. Koia tētehi o ngā rangatira i arataki atu rā i ngā waha mautohe i runga i a Orākei i Takaparawhau, koia hoki ko 'Bastion Point'. Ko te ingoa hou o tēnei wāhi, ko Whenua Rangatira. Kei raro tēnei wāhi i te mana o Ngāti Whātua. Ko Joe te tuakana o Rocky Mu Maihi Hawke. Ko te 1630 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1075 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Horsens he tāone o Tenemāka. E 52,998 te taupori i te 2010. E 542 km² tōna rahinga whenua. Moumahaki he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Iwitahi he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Tamaruarangi tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko Okete he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. .Ko Hōrana (Nederland) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Tiamana, ko Pehiamu. He mema a Hōrana o te Kotahitanga o Ūropi (25 Poutū-te-rangi 1957). Ko Barkes Corner he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Allandale he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1713 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Buenos Aires te tāone matua o Āketina. E 2,891,082 te taupori i te 2010. E 78.5 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1536. Ko Calamus benkulensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te Pūkeko he manu o ngā repo o Aotearoa. He moho nui noho i te repo. He pango te tuarā, he poroporo te mata me te poho, he māwhero ngā waewae me ngā ngutu. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō o te manu nei, arā, he Pākura. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā he Pūkeko anō, engari ki ngā Pākehā o tāwāhi he Purple Swamphen kē. Ko te ingoa pūtaiao he Porphyrio porphyrio melanotus. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko te 1323 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1407 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kotuku (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Puha he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Arkansas (IPA , rānei) he wāhanga whenua o te tonga-mā-uru o te Hononga-o-Amerika. Ko te tāone matua ko Little Rock; koia tonu te tāone nui. Kei te taha rāwhiti o Arkansas te Awa Mississippi e rere ana. Ko ngā wāhanga whenua e pātata ana ko Louisiana ki te tonga, ko Missouri ki te raki, ko Tennessee me Mississippi ki te rāwhiti, ko Texas me Oklahoma ki te uru. Ko ngā pae maunga ko ngā Ozarks, ko ngā Ouachita. Kei ngā tahataha o te Awa Mississippi te pūwaha, arā te "delta" o Arkansas. He whenua papai ēnei mō te whakatipu kai, mō ngā mahi ahuwhenua; he oneone pai rawa. Ekuatoa Popotunoa he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Tauweru he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Tuapeka Mouth he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Tirana te tāone matua o Arapeinia. E 618,431 te taupori i te 2009. E 41.8km² tōna rahinga whenua. Carrington he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te Tākapu he manu moana, he momo toroa, he ōrangi ngā karu, he koikoi ngā ngutu. Ko ngā pito o ngā parirau he pango, ko ngā huruhuru he mā, ko te tipuaki me te porongāua he hāurakaho. He ingoa anō tō tē manu nei, arā he Karake. Ko te ingoa pūtaiao he Morus serrator. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te Australasian Gannet. Te Tipua he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Waiomu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1524 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tampere (reo Huitene: Tammerfors) he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 689.59 km² (525.03 km² oneone, 164.56 km² moana) Taupori: Ko Kebnekaise te maunga teitei rawa, te tino pae maunga kei te Huitene. E 2104 mita te teitei. Ophir he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te he aka o Aotearoa. He rite te āhua o ngā rau o tēnei aka māroharoha ki ō te kamokamo, ki ō te kūkama rānei. Kei ngā ngahere ki tātahi e tupu ana, kei te māheuheu hoki. He mā ngā pua. He taratara, he ririki ngā hua. Ko ngā kāwai he totoro te tupu. Ko te ingoa pūtaiao he Sicyos australis, ko te ingoa reo Pākehā he Ambush vine. Janefield he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Te Rangiita he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Flag Swamp he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Mangonui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngā Mamaku (arā ngā Silver Ferns) te tīma poi tarawhiti o Aotearoa. Rongahere he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Paretai he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ngāti Rongokārae tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Dromore he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1136 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Idaho (IPA: ) he wāhanga whenua o te raki mā uru o te Hononga-o-Amerika. Ko Boise te tāone matua, te tāone nui hoki. Ko ngā wāhi whenua e pātata ana ko British Columbia (he porowini o Canada) ki te raki; ko Washington me Oregon ki te uru, ko Nevada, ko Utah, ko Wyoming, me Montana ki te rāwhiti. toru ngā awa nunui o Idaho: ko te Snake, ko te Clearwater me te Salmon. He awa nunui anō ko te Boise me te Payette. Ko Borah Peak (ki te raki o te tōane o Mackay) te maunga teitei o Idaho, he 3,862 m te teitei. Ko te wāhi pāpaki o Idaho kei te tāone o Lewiston, i te wāhi e hono ai te awa Clearwater ki te Snake; ka rere tahi anō aua awa ki te wāhanga whenua o Washington. Waituna he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Tangahoe he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Pauanui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Kareponia he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Wehi, he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tahinga. Ko Ngāti Tahinga tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Tauhei he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Paewhenua he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Paroa (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Calamus polydesmus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. te Kea (Nestor notabilis) tētahi o ngā momo Kākā o Aotearoa. He manu o ngā maunga me ngā ngahere o Te Wai-pounamu, he manu ātaahua, he rite te āhua o ngā huruhuru ki tō te pounamu. He nanakia hoki te manu nei; ā, ki ētahi, he manu kai i ngā hipi o te maunga. I ēnei rā, ko tōna 5,000 noa iho ngā kea e ora tonu ana i ēnei moutere; e ai ki ētahi, ko tōna 1,000 noa iho kē. Ko te ingoa pūtaiao he Nestor notabilis. Ko te ingoa reo Pākehā he Kea; ki ētahi he Mountain Parrot. Ko Taipuha he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Bennetts he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Matakana he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Warkworth e 9 kiromita ki te tonga mā uru, ko Snells Beach e 9 kiromita ki te tonga, ko Omaha e 7 kiromita ki te rāwhiti, ko Leigh e 13 kiromita ki te raki mā rāwhiti. Ko te kura o Matakana he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1862 i whakatū ai. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 382 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Kereone he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Momona he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ngāti Haupoto tētahi o ngā hapū o Rāhotu o Taranaki. Ko Rāhotu o Taranaki tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rāhotu o Taranaki te iwi. Ko Omahu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Onemana he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Pakangakite te tāone matua o Pōrana. E 1,711,466 te taupori i te 2009. E 516,9 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1843 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kauwhata he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Taieri Mouth he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Four Rivers Plain (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Kaesong (reo Kōrea: 개성) he tāone o Kōrea-ki-te-raki. E 336,000 te taupori i te 2009. E 738 km² tōna rahinga whenua. Tahakopa he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1424 he tau o te Maramataka a Kerekori. Waimatua he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Piarere he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Merton he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Calamus elmerianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1516 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Ruanui he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. E 5,286 te taupori i te 2001. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Ko Calamus digitatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. ngā Moa he manu nunui, rite ki te emu, kei Aotearoa anake, engari, kua ngaro noa atu i te whenua. Ko te tino tohu o te moa, kāore kau ō rātou parirau, ahakoa he parirau itiiti ō ngā manu āhua whanaunga ana, pērā ki te Kiwi. Tekau pea ngā momo moa e mōhiotia ana e ngā tohunga o te mātauranga koiora, he rahi ētahi, he āhua itiiti ētahi. Ko ngā moa nunui ake ko te Dinornis robustus rāua ko te Dinornis novaezelandiae, e 3 mita pea te teitei, e 250 kirokaramu te taumaha. Ko ēnei momo moa ngā ariki kaihuaota o te ngahere. Ko te 1203 he tau o te Maramataka a Kerekori. Flemming he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1692 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kyoto (reo Hapani: 京都) he tāone nui o Nipono. E 1,465,917 te taupori i te 2008. E 827.90 km² tōna rahinga whenua. www.city.kyoto.jp Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tahinga. Ko Ngāti Tahinga tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko New Hampshire tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko Greerton he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Tutekehua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Poroporo he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Whitecliffs he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1606 he tau o te Maramataka a Kerekori. te Pāremata Māori' tērā i whakatūria ai e te Kotahitanga, he rōpū whakatū pāremata Māori motuhake o te rautau 19 me ngā tau whakatuwhera o te rautau 20. Ko ngā tino kaupapa o taua rōpū kia whakakāhoretia te Kōti Whenua Māori me ngā ture whenua Māori katoa; kia whakatūria ngā komiti Māori ki te whakatau i ngā tautohetohe i raro i ngā tikanga Māori. I runga i te pōkaikaha o te iwi i te kore e tika o ngā mahi e pā ana ki te whenua, ka karanga hui ngā iwi o te motu i ngā tōpito maha o te whenua. I kīia ēnei hui he pāremata. I muri i ētahi hui i Waitangi me Ōrākei, ka hui tētahi rūnanga nui, pāremata rānei i kīia ai he Kotahitanga, i Waipawa, i Heretaunga. I te tau 1892 ka tū te Pāremata Maōri tuatahi, e kīa ana ko Te Kotahitanga o Te Tiriti o Waitangi. Kātahi anō he hui pērā ka karangatia kia pērā rawa te tokomaha o te tangata. Ka nukunuku haere tēnei Kotahitanga ki ētahi takiwā, i muri ka tūmau te noho ki Pāpāwai, i Heretaunga. Ka kīa te pāremata o te Kīngitanga ko te Kauhanganui. Ko te whai o ēnei wāhanga e rua, he whakakotahi i te iwi Māori, engari kīhai i tutuki. Nā ngā Mema Pāremata Māori pēnei i a Wī Pere rāua ko Hōne Heke Ngāpua i whakatakoto ture, ka whakaurua ai ki te Whare Pāremata i Pōneke. Ko te whai o aua pire kia whakamanatia te Kotahitanga. Tekau tau ka tū ngā huihuinga o te Kotahitanga i ia tau. Katoa āna whakapaunga kaha kia whakamanatia tana tū e te Whare Pāremata whaimana o Aotearoa, ka parea ki rahaki e ngā kaitōrangapū tauiwi. He tokomaha anō rātou i puta atu i te taiwhanga taukumekume i te wā i ara ake ai te take nei, tē noho tonu ki te whiriwhiri, ki te whakarangatira i te kaupapa. I tino kaha te kaupapa o Te Kotahitanga ki te rohe o Te Wairarapa ka mutu ka tū anō ngā hui ki te marae o Waipatu ki Heretaunga i te tau 1892 me te tau 1893. Kāore i tutuki ō rāua hiahia, engari nā runga i ngā whakakīkī a te Kotahitanga, i te tau 1900 ka katia e Te Hētana ngā hokonga whenua Māori kua roa kē e haere ana. Nā te tū o ngā Kaunihera Māori me ngā Poari Whenua Māori, ka taea e te Māori te kati i ētahi hokonga whenua me te whakataki i te hauora o te hapori. Hāunga, nō te tau 1905, i runga i ngā akiaki a ngā tāngata whai, ka huripokina ngā kaupapa here a Te Hētana e pā ana ki te Māori me tāna noho, me te aha, ka nui atu te whenua ka ngaro. I oti i ngā kaunihera ētahi take nunui te whakatika, ko te hauora tērā, ko te hoko waipiro tērā, me te whakapōturi i te hoko whenua. Engari mai i 1905, ka ngoikore haere anō ngā kaunihera i te mahi a te kāwanatanga hou nei, i eke ai hei kāwanatanga i te tau 1911. Ka tīmataria e taua Kāwanatanga tētahi kaupapa hoko whenua nui. I muri i te hurihanga o te rautau ka hohoro tonu te ngoikore haere o te Kotahitanga. Ko Almazán he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 5,755 te taupori o taua rohe poti i te tau 2004. Awariki he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Riverlea he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Patoka he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Andalusia he hapori rangatira kei te tonga o Pāniora. Ko Seville te tāone matua o Andalusia. Ko te Mehiko he whenua ki Nōta Amerika. Nō te tau 1821 i whakatūria ai. Ko Felipe Calderón te tumuaki. Ko te 1854: te tau kotahi mano, e waru rau e rima tekau e whā; he tau noa; ko te rā tuatahi, te 1 Kohi-tātea, he Rātapu. Ko te 1587 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Hanamahihi he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. . Ko te Whenua Tīeke (Česká republika) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Tiamana, ko Pōrana, ko Horowākia, ko Ateria. He mema a te Whenua Tīeke o te Kotahitanga o Ūropi (1 Haratua 2004). Ko te 1504 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Riverhead he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te kura o Riverhead he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1872 i whakatū ai. Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 252 te tokomaha o te rārangi ingoa. Lake Grassmere he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Calamus poensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ponatahi he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Pupuke he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Kaikarangi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko te 1059 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1130 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Mahuta, he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Taupiri te maunga, ko Waikato te awa, ko Tūrangawaewae te marae, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko te 1782 he tau o te Maramataka a Kerekori. Matariki (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1989 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Atiamuri he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus multisetosus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Gropers Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Waimiro he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Rituānia (Lietuvos Respublika) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Rāwhia, ko Pōrana, ko Rūhia (Kaliningrad), ko Pērara. Reo a te motu: reo Rituānia He mema a Rituānia o te Kotahitanga o Ūropi (1 Haratua 2004), o te Kaunihera o Ūropi, o NATO (29 Poutū-te-rangi 2004), me te UN (17 Mahuru 1991). Ko te Rautau 12 ngā tau atu i te 1101 tae noa ki te 1200. Otakou he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1773 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus godefroyi he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Hilderthorpe he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hauā. Kei Waikato taua hapū e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa. Ko Tainui, ko Tākitimu ngā waka. Ko Te Miro he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Jacksons he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1977 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Itāria, arā te Tūwehe Itāria ('la Republica Italiana' i te reo Itāriano), tētahi whenua ki te tonga o Ūropi, me ngā moutere e rua nunui rawa o te moana Rōwhenua a Sicily me Sardinia. E taipaina auautia a Itāria ko "Te Pūtu" nō te āhuatanga o tōna whenua āhua orite ki te momo hū nei. Noho pātata ai a Itāria (mai te hauāuru, me te matawā) ki a Wīwī, Huiterangi, Ateria me Horowinia. E rua ngā tūroto ririki e takoto ana o roto o te kuiti Itāria, ko San Marino me te Poho o Pita, ā, kotahi tōna tūwaho ki Huiterangi. E toru ōna rohe matua: 1) te mea rahiwhenua, mai ngā maunga Alpi o te raki ki te rārangi whaitikanga e hono ana i ngā tāone o La Spezia me Rimini, 2) te mea kuiti, e toro ake ana āhua 150km i te takutai Awherika, me 3) ngā moutere maha. 301,338km² tōna rahinga whenua, ā, 7,500 te roa o tōna takutai. 59.2 miriona ngā kirirarau Itāria, arā 196,9 kainoho ia km². Ahakoa ko te Itariano te reo whaimana ā-motu, he mea whaimana hoki ngā reo Tiamana me Ladino ki te takiwā Boltsano, ā, whaimana ai te reo Wīwī ki te takiwā Riu Aosta. He tūwehe pāremata manapori a Itāria. He mema kaiū o te Kotahitanga o Ūropi(nō tōna hainatanga i te Tiriti o Rōma i te tau 1957), ā, he mema hoki o te G8, te Kaunihera o Ūropi me te Kotahitanga o Ūropi ki te Hauāuru. Mai te 1 Kohitātea 2007 ki te mutunga o 2008 ko Itāria tētahi mema kore tūturu o tō te Kotahitanga Aohuri Kaunihera Maru. I ētahi atu wā, he wāhi noho a Itāria mō ngā momo iwi maha, ngā Etruki me ngā Romani hei tauira. Reira i tīmata ai te Whānauruatanga i ngā tau 1300, i te rohe o Tuscany, tāoro ai ki ngā tōpito o Ūropi. Mai rā anō a tōna tāone matua, a Roma, e tū ai hei pokapū o te Tūpori Hauāuru. Koia hoki te wāhi noho o te Hāhi Katorika. Ko Andrew Newell Wyeth (1917-2009) he kaipeita rongonui nō te Hononga o Amerika. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko Newall he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Makahae tētehi o ngā hapū o Tapuika, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ngahere he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Lowburn he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Wuhan (reo Hainamana: 武汉; Pinyin: Wǔhàn) he tāone o Haina. E 6,660,000 te taupori i te 2010. E 8494.41 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Calamus dimorphacanthus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 945 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Hinekura (Ngāti Pikiao) tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Calamus pulcher he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Catalonia he hapori rangatira ki te rāwhiti o Pāniora. Ko ngā whenua e tūtana ana, ko Wīwī (kei te raki); ko Aragon (kei te uru). Ko Kaipaki he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 2002: te tau rua mano mā rua, he tau noa; ko te rā tuatahi he Rātū. Ko Vincent Willem van Gogh (30 Poutū-te-rangi 1853 – 29 Hōngongoi 1890) he kaipeita rongonui nō Ūropi. I whānau mai ia ki Zundert, Hōrana, te tama a Anna Cornelia Carbentus rāua ko Theodorus van Gogh. Ko Rāhotu o Taranaki he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rāhotu o Taranaki te iwi. Takutai he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Malmö te tāone toru o Huitene. E 293,909 te taupori i te 2010. E 335.14 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Tawai he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te Taika (Panthera tigris) he kararehe nō Āhia, he momo ngeru. Koia tētahi o ngā ngeru nui e whā i te puninga Panthera. Ko Wade Heads he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Waimotu he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Carew he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Waiare he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1328 he tau o te Maramataka a Kerekori. Houipapa he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus siphonospathus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Wharekopae he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Te Whanga he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Seattle he tāone o Hononga-o-Amerika. E 617,594 te taupori i te 2010. E 89.63 km² tōna rahinga whenua. Ataahua he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Pitiroi (Robert Fitzroy) te Kāwana tuarua o Aotearoa. Nō te tau 1805 i whānau mai a ki Ingarangi. Ka kuraina ia ki te Kāreti Roera Tauāmoana. Ko tōna kaipuke tuatahi ko te Beagle. Nō te 1831, nā Pitiroi i whakamahere ngā takutai moana o Tierra del Fuego, o Patagonia, o Ngā Ara o Magellan hoki. He hoa tōna i tēnei haerenga āna, ko Charles Darwin, ko te tohunga pūtaiao, ā, ka puta mai āna whakaaro rongonui mō ngā tūhuratanga me ngā mea i kite ai ia nō taua haerenga kaipuke. Ka tohungia a Pitiroi i te tau 1843 hei Kāwana mō Aotearoa, i muri i te mate wawe o Kāwana Hopihona, i hemo ai i te 1842. Kua pau ke i taua wā ngā moni o te koroni, ka puta mai ki Te Wairau te riri a te Māori ki te Pākehā. Ka haria e te hau he rongo mō te pakanga ki Te Tai-tokerau hoki. Heoi anō, kāhore i tukuna he hōia, he pūtea rānei hei tautoko i te tū o te Kāwana hou. Ka tukuna kētia ki a ia ngā tohutohu, māna e whakawhitiwhiti kōrero kē, mā tēnei pea e ea ngā raruraru. Kāhore kau a Ngāti Toa i pākia mō te whawhai ki Te Wairau e Pitiroi, nā te mea e kore a Pitiroi i tino mōhio mehemea i tika te riro mai i ō te Kamupene o Niu Tīreni whenua; nā te mea hoki, i te mōhio anō a Pitiroi, e kore te riri ki a Ngāti Toa e tareka e ia. Kātahi anō a Pitiroi ka tahuri ki te tino rangahau i ērā hokonga atu o te Kamupene o Niu Tīreni; kia oti rā anō ēnei mahi, kātahi anō aua hokonga ka whakamanahia. Ka puta rā te riri a ngā tāngata whaimana o te Kamupene o Niu Tīreni, me tā rātou kōrero kia panaia ko Pitiroi kia whakahokia ia ki Ingarangi. Ko tētahi atu o ngā āhuatanga o te wā Kāwana i a Pitiroi, ko tētahi ture o te tau 1844 e kīa nei ko te Native Exemption Ordinance. He pire e aro ana ki ngā tikanga whakahaere i ngā ture e pā ana ki ngā Māori, arā, ki te hara te Māori me utu paremata ia, kāhore ia e whiua ki te whareherehere. Ko te wā e mana ana taua pire te poto rawa. Ahakoa tērā, hei wāhi anō tēnei mō ngā rangatira e whakatau raruraru. Mā te Karauna anake te mana hoko whenua Māori i te wā i a Pitiroi te Kāwana, he tikanga tēnā i whakamanahia e te Tiriti o Waitangi tonu. Heoi anō, nā te mea he iti rawa te pūtea, kāhore te Karauna i āhei ki te hoko whenua mai i te Māori, kāhore anō e taea te hoko atu ki ngā kaiwhakanoho. Me te aha, ka puta te riri a ngā Māori ki ngā kaiwhakanoho, a ngā kaiwhakanoho ki ngā Māori, ka kino haere ngā raruraru. Ka puta te whakautu a Pitiroi mō taua āhuatanga, ka whakaaetia tā te Māori hoko tika i ngā whenua ki ngā kaiwhakanoho. Kāhore i whakaae te Tari mō ngā Koroni ki taua whakaaro a Pitiroi, ā, nō te marama o Haratua o te tau 1845 ka puta ko te whawhai i Te Tai-tokerau, ka tonoa kia hoki ia ki Ingarangi a Pitiroi. Ko Nga+Taikorapa he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamainu. Ko Ngāti Tamainu tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Lowgarth he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Kairākau (Ngā Rauru) tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ko te 1056 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Peria he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tairua he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Te Mahoe he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Helvetia he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Daejeon (reo Kōrea: 대전) he tāone o Kōrea-ki-te-tonga. E 1,518,540 te taupori i te 2009. E 539.86 km² tōna rahinga whenua. Ko Keretu he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Mahia Beach he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. own work - all rights released Ko Meremere he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Tū Te Mahuta tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Hollyford he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Upokongaro he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te Kōtātā he manu o ngā repo o Aotearoa. He manu itiiti, hāura kōtiwhatiwha. He roa, he torokaka te kurutou. Kei ngā repo, kei ngā pākihi e noho ana. He āhua ke, he āhua ke te kōtātā o tēnā motu, o tēnā motu. Ko te ingoa pūtaiao he Bowdleria punctata. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō o te manu nei, arā, he Mātātā. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā he Fernbird. te Tuturuatu he manu ki tātahi nō Aotearoa. He manu rite ki te pohowera engari he mangu te mata, he whero ngā karu, me ngā waewae. Ko ngā ngutu he pango, he whero. Ko te ingoa pūtaiao he Thinornis novaeseelandiae. Ko te ingoa reo Pākehā he Shore Plover. Ko te 1199 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waikawau he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Elderslie he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Maungatapere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Whangārei-terenga-paraoa e 11 kiromita ki te rāwhiti, ko Tangiteroria e 18 kiromita ki te tonga mā uru. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 1281 te taupori o Maungatapere. Mai i te kautenui o te 2001, e 228 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Maungatapere he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1879 i whakatū ai. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 193 te tokomaha o te rārangi ingoa. Saltwater Creek he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus gamblei he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Awarua (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hei. Ko Ngāti Hei tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Te Kowhai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kirkuk (reo Ārapi: كركوك, karkūk; reo Kuruti: Kerkûk/کهرکووک; reo Aramaiki: ܟܪܟ ܣܠܘܟ, karḵ sluḵ; reo Tākei: Kerkük) he tāone nui o Īrāki. E 850,787 te taupori. E 240 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1563 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Reo Galicia (Llionés) te reo o te porowini o Galicia i Pāniora. Ko Ngāti Rongo (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko te 1969 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1104 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 934 he tau o te Maramataka a Kerekori. Glendhu he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Te Papa-i-oea te tāone nui o Manawatū-Whanganui, i te takiwā e kīa nei ko te Manawatū-Whanganui. Ko 'Palmerston North' tōna ingoa i te reo Pākehā. Ko te 1458 he tau o te Maramataka a Kerekori. Hohonu he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1507 he tau o te Maramataka a Kerekori. Waikawa he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Patutahi he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Tolaga Bay he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Mangakura he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Mangamaunu he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Lake Clearwater he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngāti Hine-o-Te-Rā tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko te 966 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1382 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Ngāti Whāoa tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Raupo (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1096 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Omamari he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Ngāti Tamarangi tētahi o ngā hapū o Muaūpoko, hei iwi e noho ana ki Manawatū. Ko Ngāti Tawakepito tētehi o ngā hapū o Tapuika, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1207 he tau o te Maramataka a Kerekori. Wetherstons he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Pukeawa he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Kaituna Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Tararu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus gracilis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Mangawhai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Benmore he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1551 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mangateparu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Punaromia he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1481 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1862 he tau o te Maramataka a Kerekori. Makarora he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Te Whaiti he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Callaghans he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Montenegro (Црна Гора/Crna Gora) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Pōngia-Herekōmina, ko Serbia, ko Arapeinia. Ko te 1556 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus polycladus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Te Whānau-a-Kahurautao tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko Ohio tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Skippers he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Te Huahua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Sylhet (reo Bengali: সিলেট) he tāone nui o Pākaratēhi. E 463,198 te taupori i te 2008. Ko te 1403 he tau o te Maramataka a Kerekori. Komako he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Waitawa he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ruanui. Ko Ngāti Ruanui tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Ko ēnei ngā tino ture a te Paremata e pā ana ki te ao Māori: Ko Calamus leiocaulis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Rakauroa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1085 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1187 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1664 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ruruku he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Marsden Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Ruakaka e 9 kiromita ki te tonga. Ko te kura o One Tree Point he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1972 i whakatū ai. Ko 4 te whakatauranga ōtekau; ā, e 181 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko te Rautau 11 ngā tau atu i te 1001 tae noa ki te 1100. Glenavy he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Haywards he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Kanakanaia he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Mārukukere tētehi o ngā hapū o Tapuika, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1340 he tau o te Maramataka a Kerekori. Owhata (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Leonardo di ser Piero da Vinci (Leonardo da Vinci, 1452-1519) he kaipūtaiao, he kaipeita, he kaimātai, he kaiwhakatangitangi, he kaihanga, he tāngata pūkenga, he kaituhi koiora rongonui nō Itāria. Ko Calamus senalingensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1733 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1387 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 990 he tau o te Maramataka a Kerekori. Whangārei-terenga-paraoa (Whangarei) te tāone nui o Te Tai-tokerau, Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Nō te 2008, kua tae te taupori ki te 51,100. Ko Ngā Puhi te tangata whenua o reira. Kei roto i te takiwa o Whangarei nga papataone o Kamo, Tikipunga, Otangarei, Mairtown, Riverside, Sherwood Rise, Onerahi, Morningside, Raumanga, Maunu, Horahora, Woodhill, Vinetown, The Regent, Kensington, me Whau Valley. Ko Calamus heteroideus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Nireaha he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Omakere he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ikamatua he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Calamus arborescens he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngāti Whakahemo (Waitaha) tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Stockton (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Tenemāka (Kongeriget Danmark, Te Kīngitanga o Tenemāka) he whenua ki Ūropi. Ko te whenua e tūtata ana ko Tiamana. He mema a Tenemāka o te Kotahitanga o Ūropi (1 Kohi-tātea 1973). Awahou South he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1050 he tau o te Maramataka a Kerekori. Gammans Creek he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Rānana te tāone matua o Kīngitanga Kotahi. E 7,556,900 te taupori i te 2007. E 1,706.8km² tōna rahinga whenua. Ko te Takahikare he manu moana, he parauri te tuarā, he mā te puku. He mā anō te mata, ā, he tohu pango kei te karapoti i ana karu. Ko te ingoa pūtaiao he Pelagodroma marina.Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te White-faced Storm-petrel. Rangitata Island he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te aroha he whakaaro atawhai, he mahara atawhai o te tangata ki te tangata, ki tētahi atu mea rānei. He rerekē ki te love o te reo Pākehā, ki te agape o te Paipera hoki. Ko te 1314 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Broadlands he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Guangzhou (reo Hainamana: 广州; Pinyin: Guǎngzhōu) he tāone o Haina. E 4,154,808 te taupori i te 2010. E 8494.41 km² tōna rahinga whenua. Hautu Village he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko John Philip Key (nō te 9 Here-turi-kōkā 1961 i whānau ai) te Pirimia o Aotearoa, ko ia hoki te kaiārahi o te Rōpū Nāhinara. Ko , arā, tētahi o ngā rā o te tau, te kaupapa o tēnei tuhipānui. Pipiriki he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Apotu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Springston he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Puramahoi he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Växjö he tāone nui ki Huitene, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 29.29 km² Taupori: Ko Parinui he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Dublin (ir: Bhaile Átha Cliath) te tāone matua o Airangi. E 506,211 te taupori i te 2006. E 114.99 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1926 he tau o te Maramataka a Kerekori. Moeraki he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. He pire tētahi pepa hei rāpopoto, hei whakamārama i ngā tikanga whakahaere e pā ana ki tētahi kaupapa e hiahiatia ana e te kāwangatanga, e tētahi atu rōpu rānei, te whakaū hei ture o te motu. Ka tautohetia te pire e te Pāremata i mua i te whakaturetanga; ka whakaae te Pāremata, ka haina te Kāwana Tianara, ā, ka whakamanatia taua pire hei ture. Ko Akseli Gallen-Kallela (1865-1931) he kaipeita rongonui nō Hinerangi. Ko Tākuta Ian Shearer he Mema Pāremata, he Minita o te Karauna o mua (1975-1984). Ināianei, he mema ia o te Upoko ki te Uru Hauora, ā, ko te tumuaki o tētahi komiti whakatūpato hohipera. Nō Tāneatua ia. Inaianei, kei Tapu-te-ranga e noho ana. Ko Rangiputa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1591 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1410 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Rautau 13 ngā tau atu i te 1201 tae noa ki te 1300. Ko te Hūrepo he manu o ngā repo o Aotearoa, o Ahitereiria hoki. He manu parauri, ropiropi, rahi te tinana. Noho ai i te repo. Kia tū i waenga raupō, ngaro tonu atu. Ko tana karanga "Hū". Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō o te manu nei, arā, he Matuku. Ko te ingoa pūtaiao he Botaurus poiciloptilus. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā he Bittern. Governors Bay he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Lake Ohia he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngāti Mahi tētehi o ngā hapū o Ngāti Rangitihi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Karamu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Hōne Heke he rangatira nō Pēwhairangi, nō Ngā Puhi (? -1850). He Karaitiana a Heke, ā, he hoa piritata tonu ki a Te Karuwhā. I te hainatanga o te Tiriti o Waitangi i te tau 1840, koia tētahi i whakapono ki ngā kī taurangi a Te Karuwhā tērā tonu e tiakina te mana o ngā rangatira Māori. Ko ia te tuatahi o ngā rangatira o Te Tai-tokerau ki te haina (ahakoa ko tōna moko te mea tuawhā i te Tiriti ina pānuitia, i te mea i whakaurungia ngā hainatanga o ōna rangatira ki runga ake i tāna).Ko Hōne Heke he reo whai mana, he reo i tautoko i te Tiriti o Waitangi. Ahakoa, ka tahuri ia i muri ki ngā mahi whakahē i te mana whakahaere o Ingarangi ki Aotearoa. Ka pā te pōuri me te mamae ki a Heke i te whā tau i muri mai, nā te mea i te whakangaromia e te Karauna te mana o te iwi Māori. Ka tono a Heke kia topea te pou haki i te kāinga Pākehā o Kororāreka. Ko te take i pērā ai, he āta whakaatu i tō rātou riri ki te mana kāwanatanga o Ingarangi, engari kia kaua e whakatumatuma ki ngā kaiwhakanoho Pākehā. I roto i ngā marama whai muri, e toru atu anō ngā whakatūranga me ngā topenga i te pou. I te tau 1845, i te topenga tuawhā, ka pakanga Te Karauna ki ngā iwi o Te Tai-tokerau. Ko Almajano he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 211 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Ko Calamus luridus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1727 he tau o te Maramataka a Kerekori. I tuhituhi a Witi Ihimaera i te pukapuka "Maori" i te 1975. Nō Whakatōhea te kaumatua nei, a Ranginui Walker. He kaiwhakaako o mua o Te Whare Wananga o Tāmaki-makau-rau. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Owhiwa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Whangaparāoa he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Kei Whangaparāoa hoki te pāka-ā-takiwā o Shakespear. Ko Kēnia he whenua nui ki te tonga o Āwherika. Ko te 1942 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko John Tamihere he Mema Pāremata o mua o Aotearoa. Ko Stanley Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 2,187 te taupori o Stanley Bay. Mai i te kautenui o te 2001, e 24 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Stanley Bay he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1909 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 299 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Īnia (reo Hindi: भारत गणराज्य, Bhārat Gaṇarājya) he whenua nui ki te tonga o Āhia; he nui rawa ngā reo o reira, nō te mea, he nui ake i te 1,210,193,422 te taupori o taua whenua. Elephant Hill he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Bushside he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Leith Valley he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Calamus mitis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Te Awaparahi he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Hauraki, ā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Mangatawhiri he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Houpoto he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Wreys Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Kohika he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Motunui he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Birchfield he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1192 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1078 he tau o te Maramataka a Kerekori. Summer Hill he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Puketui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Tokaora he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Pakowhai he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Turku (reo Huitene: Åbo) he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 306 km² (245 km² oneone, 60 km² moana) Taupori: own work, released into the public domain, no rights retained Ko Rawhitiroa he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Eltham e 6.5 kiromita ki te hauāuru. Ko te kura o Rawhitiroa he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1897 i whakatū ai. Ko 6 te whakatauranga ōtekau; ā, e 49 te tokomaha o te rārangi ingoa. Tarakohe he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1612 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tahinga. Ko Ngāti Tahinga tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Ngongotaha Valley he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. He whenua, he kāhui moutere a Aotearoa i Te Moana-nui-a-Kiwa. Ko ngā moutere matua ko Te Ika-a-Māui ki te raki, ko Te Wai-pounamu, arā Te Waka-a-Māui ki waenganui, me Rakiura ki te tonga. Ko ngā whenua o roto o te Kīngitanga o Aotearoa ko ngā whenua moutere nei ko ngā Kuki Airani, ko Niue; he kāwanatanga ake o aua whenua, engari ka mau tonu he pānga wātea ki Aotearoa; ko Tokelau, me ngā wāhi kerēmetia rā o Antarctica ki ngā tahatai o te Moana o Ross. Ko Aotearoa he rōpū moutere e tū mokemoke ana, e roa rawa te tawhiti ki whenua kē. E 2000 kiromita te tawhiti ki Ahitireiria, ko Te Tai-o-Rehua te moana wehe i aua whenua e rua. Ko ngā whenua e tū tata ana ki te raki ko Niu Karatonia, ko Whiti, ko Te Moutere Nōpoke, ko Tonga. Nō te tau kotahi mano iwa rau mā whitu (1907), ka whakatūria a Aotearoa hei whenua āhua tū wehe. Ko Aotearoa te ingoa Māori o nāianei mō te motu. Engari i tērā atu rautau, ko 'Aotearoa' tētahi o ngā ingoa mo Te Ika-a-Māui anakē. Koiarā i kī ai ngā tūpuna, 'ki a tātou ngā iwi o Aotearoa me te Wai-pounamu'. Nō ngā tau whakatūwhera o tērā rautau, arā nō te wā i mua i te Pakanga Tuatahi o te Ao, ka hurihia hei ingoa mō te motu katoa. Ko tētahi ingoa kāhore i te tino whakamahia i tēnei wā, ko Niu Tīreni, arā te whakamāoritanga o "New Zealand". Ki ētahi, ko "Nū Tīrani" kē. Ko Aotearoa te ingoa e rangona whānuitia ana i tēnei wā. E toru ngā reo a te motu o Aotearoa: ko te reo Māori, ko te reo Pākehā, ko te NZSL. Engari he nunui ngā reo e kōrerotia ana e ngā tāngata maha o Aotearoa nei. Hei tauira, ko te reo Hāmoa me te reo Rarotonga. Ko Puketaha he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Bob Hope (29 Haratua 1903 - 27 Hōngongoi 2003) he kaiwhakaari nō Amerika. Limestone Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus tumidus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1637 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Aponga he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Waiparera he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1709 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1932 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Ko Ngāti Rauhotu tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Calamus wanggaii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Tutukaka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Rōma (It: Roma) te tāone matua o Itāria. E 2,743,796 te taupori i te 2009. E 1,285.31 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Parīhi (reo Pōtikī: Brasil) he whenua ki Amerika ki te Tonga. Ko Tbilisi (Georgian: თბილისი) te tāone matua o Hōria. E 1,152,500 te taupori i te 2009. E 726 km² tōna rahinga whenua. Ko Waimangaroa he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Westport e 17 kiromita ki te tonga mā uru, ko Granity e 13 kiromita ki te raki mā uru, ko Denniston e 5 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te kura o Waimangaroa he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1879 i whakatū ai. Ko 2 te whakatauranga ōtekau; ā, e 38 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Calamus flabellatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngāti Manuhiakai (Ngā Ruahine) tētahi o ngā hapū o Ngā Ruahine. Ko Ngā Ruahine tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Ruahine te iwi. Kuripapango he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 2032 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1310 he tau o te Maramataka a Kerekori. Pipitea (Tauihu) he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te 1453 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Phoenix he tāone o Hononga-o-Amerika, te tāone matua o Arizona. . E 1,445,632 te taupori i te 2010. E 519 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1040 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1859 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Tarakaiahi tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1068 he tau o te Maramataka a Kerekori. Omarama he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1055 he tau o te Maramataka a Kerekori. Rangataua he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Te Poi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Vaasa (reo Huitene: Vasa) he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 397.44 km² (188.81 km² oneone, 208.63 km² moana) Taupori: Ko Calamus nematospadix he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngāti Haua Piko (Ngā Ruahine) tētahi o ngā hapū o Ngā Ruahine. Ko Ngā Ruahine tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Ruahine te iwi. Ko Kuaotunu West he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Little Rakaia he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Te Raumauku he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1411 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1439 he tau o te Maramataka a Kerekori. Winscombe he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. own work, released into the public domain, no rights retained Ko , arā, tētahi o ngā rā o te tau, te kaupapa o tēnei tuhipānui. Ko Édouard Manet (1832-1883) he kaipeita rongonui nō Wīwī. Wedderburn he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Awatere he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Cloustonville he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Ngāti Taketake tētehi o ngā hapū o Ngāti Tara-a-Whai, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Waiatoto he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Whatuwhiwhi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ka whakatūria te Te Taura Whiri i te Reo Māori i runga i te Ture Reo Māori 1987, hei whakatairanga i te reo Māori hei reo ora, hei reo kōrerorero hoki o ia rā, o ia rā. Ko te ingoa Pākehā ko te Māori Language Commission. Ko ngā whāinga a Te Taura Whiri i te Reo Māori ko te rangatiratanga, arā he awhi i te Iwi Māori ki te whakaū i te Reo Māori kia pūāwai, he whakapiki i te tokomaha e mōhio ana ki te kōrero Māori, mā te whakarahi ake i ngā wāhi e tukuna ana mō te ako i te reo; ko te hiranga, arā he whakaū me te whakapiki tonu i te hiranga me to tohungatanga o te Reo Māori, hei whakahiki i te pūkenga reo Māori i te taha kōrero, taha whakarongo, taha pānui, me te taha tuhituhi anō i te reo Māori; ko te akoranga, mā te maha atu o ngā huarahi ako, ka tokomaha atu hoki te hunga kōrero Māori; ko te whakapūmautanga, he poipoia kia pūmau te reo tuku iho; he wairua auaha - mā te whānui o te kōrerotia o te Reo Māori, ka pūāwai ngā āhuatanga o te Ao Hou; he manaakitanga, he whāia kia ngākaunui mai te motu ki te Reo Rangatira. Tētahi whāinga nui e pā ana ki ngā rohe reo, kia maha ake ngā wāhi e kōrerotia ana te Reo Māori. He whakahiki i te wāhi ki te reo Māori mā te whakarahi ake i ngā wāhi e kōrerotia ai te reo Māori, he kipakipa i te haere nei o te reo e mātauria ai ia mō ngā mahi katoa o ēnei rā i te ao hurihuri nei, he penapena i te whakaaro tōtika ki te reo ki waenga i te Māori me te Pākehā, kia whakatairanga anō ai te reo ruatanga Māori-Ingarihi i Aotearoa. Ko tā Te Taura Whiri he whakatairanga i te reo Māori me ngā kaupapa reo; he hikihiki taumata mō te tuhituhi me te kōrero i te reo, arā mā te ara rūmaki, mā te whakamātautau reo, mā te niureta ia toru marama e kīa nei He Muka, ā, me ngā kōrero tautoko mai anō hoki a te hunga mahi kāwanatanga; he whakamana-ā-ture i ngā whakamātautau o te hunga e whai nei i te mahi whakamāori-ā-tuhi, ā-waha rānei; he rangahau huarahi e whakatairangatia ai, e hāpai tonutia ai te ahu whakamua o te reo; te hanga papa kupu. Kia ono anō ngā hui o Te Taura Whiri i ia tau. He tumuākī tō te hunga mahi, ka mutu ko ngā mahi he rangahau, he ārahi ture, he whakahoki tirohanga i ngā mahi whakamāori, he whakatairanga, me ērā atu mahi e homai e ngā Kaiwhiri. Whakapā mai i konei ka whiti rānei ki te wāhi whakahoki kōrero hei tuku kōrero mai rā. Ko Daegu (reo Kōrea: 대구) he tāone o Kōrea-ki-te-tonga. E 2,512,604 te taupori i te 2009. E 884.15 km² tōna rahinga whenua. Ko Shanghai (reo Hainamana: 上海; Mandarin pinyin: Shànghǎi) he tāone o Haina. E 9,495,701 te taupori i te 2010. E 7037 km² tōna rahinga whenua. Kukupa he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Awana he nohanga kei te moutere o Aotea, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāi Tamatea (Te Whakatōhea) tētahi o ngā hapū o Te Whakatōhea. Ko Te Whakatōhea tonu he iwi mai i Te Moana-a-Tairongo (Ōhiwa), ki Ōpōtiki, tae noa ki Ōpape e noho ana Morison Bush he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Longridge he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 985 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ngā pūmotu o te rōpū 11, "noble metals": Haratua <-- --> Hōngongoi Ko Pipiri te marama tuaono o te tau. Four Rivers Plain he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Tahora he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Rautau 16 ngā tau atu i te 1501 tae noa ki te 1600. Orari Bridge he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. . Ko Horowākia (Slovenská republika) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Pōrana, ko Ūkareinga, ko Hanekeria, ko Ateria, ko te Whenua Tīeke. He mema a Horowākia o te Kotahitanga o Ūropi (1 Haratua 2004). Ko Ngāti Tama (Ngāti Tūwharetoa ki Tongariro) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1748 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kristiansand he tāone o Nōwei. E 20,109 te taupori i te 2008. E 107 km² tōna rahinga whenua. Ko te Rautau 14 ngā tau atu i te 1301 tae noa ki te 1400. Ko te 1740 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kāpene Hēmi Kuki (James Cook) (27 Whiringa-ā-nuku 1728 – 14 Hui-tanguru 1779) he kaihōpara Ingarihi. Ko Pukehina he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 2023 he tau o te Maramataka a Kerekori. Longbush he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Otikerama he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te Toanui he manu moana, he pīrere. He ōrangi, he kōwhai ngā ngutu, he hāura pango ngā huruhuru. He ingoa anō tō tē manu nei, arā he Karetai, he Tāiko rānei. Ko te ingoa pūtaiao he Puffinus carneipes. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te Flesh-footed Shearwater. Ko Waiaro he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. North Taieri he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Te Arawa te waka tupuna o Ngāti Pikiao, Ngāti Rangiteaorere, Ngāti Rangitihi, Ngāti Rangiwewehi, Ngāti Tahu, Ngāti Tara-a-Whai, Ngāti Tū, Ngāti Tuara, Ngāti Tūwharetoa, Ngāti Uenuku Kōpako, Ngāti Whakaue, Ngāti Whāoa, Tapuika, me Tūhourangi. Ko Te Arawa te waka, ko Te Arawa te iwi, he iwi nō Te Moana-a-Toi, tae noa ki Taupō-nui-a-Tia. Ka ahu mai ō rātou tūpuna nō Ngā Ohomairangi. Ko Ngātoro-i-rangi te tohunga o runga o Te Arawa waka, ko Paepae-ki-Rarotonga te waka o Waitahaarikikore te matua o Hahuru. Me Timata te Whakapapa o Ngāti Tūwharetoa ki Hawaiki ki Puhaorangi. He tupua a Puhaorangi, engari ka puremutia e ia tētahi wahine Māori ko Kuraimonoa te ingoa. Ko a rāua tamaiti ko Ohomairangi. He arikinui a Ohomairangi nō Hawaiki, he amokapua nana i whakangungu ai te marae o Taputapuatea. Nā Ohomairangi ko Muturangi. He tino tohunga a Muturangi, nōna te wheke mōkaikai nā Kupe i whai mai ki Aotearoa nei patu ai - ara ko te Wheke a Muturangi. Nā Muturangi ko Taungarangi, nā Taungarangi ko Tuamatua (ki ētahi ko Atuamatua). I te wā o Tuamatua kua takina te iwi ko Ngā Ohomairangi ko to rātou kainga ko Maketu ki Hawaiki. Ka moea e Tuamatua ngā mokopuna tokowhā o Ruatapu, a ka puta ōna uri ko Rakauri, ko Tia, ko Hei, ko Houmaitawhiti, ko Oro, ko Maaka. Ko Ngatoroirangi te tamaiti a Rakauri, he tino tohunga tēnei ki Hawaiki rā, ko tōna wahine ko Kearoa. Ko Ngatoroirangi te tohunga o runga o Te Arawa waka. Nā Ngātoro-i-rangi ko Tangihia, nana ko Tangimoana, ko Kahukura, ko Rangitakumu, ko Mawakenui, ko Mawakeroa ko Mawaketaupo. Ka moe a Mawaketaupo ki Hahuru o Hapuoneone a ka puta te tamaiti nei a Manaia. Ko Ngawha he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngāti Hinearo tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ka piki atu au ki te tihi o taku maunga Punakewhitu e tū mai rā Ko te ara ki te moana o ngā tūpuna Ka huri taku kanohi ki ngā whenua ko te Ramahiku Ko Ōmaru ko Pungarehu Ko Parikino Ko Kaitangata Ko Paetawa Ko Wakahuiawaka Ngā taonga o ngā kuia Tuera rāua ko Hinearo Ka tū au i te whanga o taku puna te whare o ngā Kuri-a-ewe pōkarekare ana ngā wai kei roto i te ripo e tū ngā whare tūpuna Maranganui, Ko Wharewhiti, Te Aroha nā Dennis Ratana i tito Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Waitao he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1153 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Chongqing (reo Hainamana: 重庆; Pinyin: Chóngqìng) he tāone o Haina. E 3,934,239 te taupori i te 2010. E 82,300 km² tōna rahinga whenua. Hukarere he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Tangihua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ōrākei te kāinga o Ngāti Whātua ki Tāmaki-makau-rau. Ko Tapuaeouenuku arā Tapuae-o-uenuku he maunga teitei kei Te Wai-pounamu. Ko te 1497 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko te Kererū he manu ngahere nō Aotearoa. He manu nui, he manu taumaha, kei te ngahere e noho ana. He kai rangatira i tōna wā, he huahua. He kāriki porokura te māhunga me te poho, mā tonu te puku. Ko te ingoa reo Pākehā ko te New Zealand Pigeon. Ko Uppsala te tāone tokowhā o Huitene. E 19,5373 te taupori i te 2009. E 47.86 km² tōna rahinga whenua. Wiremu Maihi Te Rangikāheke (1815?-1896) he rangatira no Te Arawa, he pūkorero, he kaimahi Kāwanatanga. I whānau a Te Rangikāheke i te tau 1815 pea ki Puhirua, ki Te Awahou rānei, i Rotorua. Ko Te Rangikāheke anō hoki te ingoa o tana matua, he tohunga nō Ngāti Kererū o Ngāti Rangiwewehi. Ko tana whaea ko Kaihau, he uri nō Tamahou, nō Pūpū mē Hinepō. I te tau 1823 ka mau hereheretia rātau ko ana tamariki e Ngā Puhi. Nā te whakaritenga a tana pāpā i te utu mō rātau, i tukuna ai tana whānau. Ka tata ki te tau 1836 kua mate atu tana matua rāua ko tana whaea. Nō te tau 1835 ka tae mai te Hāhi Mihinare ki Rotorua whakatū teihana ai ki reira. Ko te minita ko Tāmati Hāpimana. Nō reira pea te kaha o Te Rangikāheke ki te tuhituhi, ki te kōrero pukapuka. Tērā pea nā Te Hāpimana ia i iriiri i taua wā. ō te wā i a Hōri Kerei, i te tau 1849, ka timata te mahi tahi a Te Rangikāheke ki te kāwanatanga. Ōrite tonu ō rāua whakaaro mō ngā kaupapa tōrangapū. Nā te kūare tonu pea o te kāwana ki te reo Māori me ngā tikanga Māori i noho ai ia ki te taha o te kāwana ki tētahi wāhanga tonu o tōna whare ake i Tāmaki-makau-rau hei tohutohu, hei āwhina i a Hōri Kerei. Ko te utu mō ana mahi, e £36 i te tau. He nunui rawa ngā mahi tuhituhi a Te Rangikāheke. E toru tekau mā waru ngā wāhanga kōrero i tuhia e ia. E rua tekau mā tahi, motuhake ake, nāna. Tekau mā whitu nā rāua tahi. Ko ngā kaupapa o ana kōrero, mō ngā kōrero pūrākau, mō ngā tikanga, mō ngā mahi a te Māori, mō te reo, ngā whakapapa, ngā tikanga ā-iwi, ngā take o te wā, ngā āhuatanga tōrangapū, ngā mōteatea, te wehenga o Rangi rāua ko Papa, ngā mahi a Māui, te hekenga mai o ngā waka i Hawaiki, ngā kōrero mō Hinemoa, te noho a te Māori me te Pākehā, te tū a te rangatira, ngā riri a Tūmatauenga, te taha wairua, me ētehi kōrero mōna ake. I tua atu i ēnei, ko ngā āwhina ki ngā pepa a Kerei e whakamārama ana i ngā waiata me ngā whakataukī. Ka puta ngā pukapuka i raro katoa i te īngoa o Hōri Kerei. Kīhai ia i whakaatu nā Te Rangikāheke ia i whāngai ki ngā kōrero. He maha rawa ngā pepa nāna i tuhituhi, kei te whare pukapuka o Tāmaki-makau-rau e tiakina ana. Mai i te tau 1950, ka tāia, ka whakapākehātia, ka pānuitia nuitia ngā tuhituhi a Te Rangikāheke, kia mōhiotia ai nāna kē ērā tuhituhi. Ka wehe atu a Kerei i Aotearoa i te tau 1853, ka noho ngoikore a Te Rangikāheke, kua kore he tauranga. I te tau 1860, ka hoki ia ki Maketū, ki Rotorua. I te tau 1862 ka timata tana mahi hei karaka ki te Tari Mō Ngā Take Māori, mō te Kōti Porotiti. Ka taka ki te tau 1880, ka tū ia hei āteha ki Ōhinemutu. Nuku atu i te kotahi tekau mā waru ngā tau o Te Rangikāheke e mahi ana mā te kāwanatanga. Ka mate ia ki Te Awahou i te 1896. He tangihanga tino nui rawa atu mōna ki reira. Mawheraiti he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Hikurangi he maunga ki te rāwhiti o Te Ika-a-Māui o Aotearoa. "E mahara iho ana, he waka ka urutomo;"He ika rere ki Hikurangi rā ia." Ko Ngāti Manunui (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ruanui. Ko Ngāti Ruanui tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Ko te 1519 he tau o te Maramataka a Kerekori. Almadale he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1429 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Taiwere tētehi o ngā hapū o Ngāti Whakaue. Ko Ngāti Whakaue tonu he iwi o Te Arawa waka. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana. Ko Calamus myrianthus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Waikoukou Valley he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1432 he tau o te Maramataka a Kerekori. Cavendish he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Te Ara Poutama te marae o AUT. Symonds me Wellesley, Tāmaki-makau-rau. Ko Karaj (reo Farsi: كرج, kæˈɾædʒ) he tāone o Īrāna. E 1,377,450 te taupori i te 2006. E 324 km² tōna rahinga whenua. Georgetown he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Māwhera te taone nui o Te Tai-poutini, Aotearoa. Ko te 1185 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Rangitihi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tangiteroria he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Waihoki Valley he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Tirohia he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Fairhall he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Waiharakeke e 7.5 kiromita ki te raki mā rāwhiti. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te kura o Fairhall he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1877 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 212 te tokomaha o te rārangi ingoa. E pā ana ngā tuhi pānui o tēnei wāhanga ki ngā kaitākaro hākinakina. Ko Parahi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Spar Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Paponga he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Hunua he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1893 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 897 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1475 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1132 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waimamaku he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Tiromoana he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Te Aupouri. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Round Hill (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Ngāti Pourua tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ko Otao he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1842 te tau kotahi mano, e waru rau e whā tekau e rua, he tau noa; ko te rā tuatahi he Rāhoroi. Crail Bay he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Mbale he tāone nui o Ukānga. E 91,800 te taupori i te 2011. Ko Ngāti Pikiao tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Ko te Pohowera he manu nō te tāhuna, he manu nō Aotearoa. He mā te poho, he pango, he ura, ngā tāhei. Ko te ingoa pūtaiao he Charadrius bicinctus. Ko te ingoa reo Pākehā he Banded Dotterel. Papanui Junction he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Coastlands he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ohaeawai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Calamus brevifolius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Awamarino he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus longipinna he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Aoraki/Mount Cook he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te Greenland he whenua ki Nōta Amerika. Nō te tau 1979 i whakatūria ai. Ko Kuupik Kleist te tumuaki. Ko Rotongata he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Rewa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te mātauranga matū te mātauranga o ngā pūmotu, o ngā pūhui hoki. Ko te mātauranga matūwarote mātauranga o ngā pūhui o waro (tohu “C”). Oreti Plains he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Tautuku he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ahuriri Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Isla Bank he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Tauranganui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ambury Park he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Tokatoka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1049 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Pārua tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 948 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus nannostachys he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Mangamutu he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Mangatupoto he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Te Waimate he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. The Rocks he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Kapowairua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kapuni he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko , arā, tētahi o ngā rā o te tau, te kaupapa o tēnei tuhi pānui. Ko Moeatoa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Tuapeka West he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ngāti Tuera tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ka piki atu au ki te tihi o taku maungaPunakewhitu e tū mai rāKo te ara ki te moana o ngā tūpunaKa huri taku kanohi ki ngā whenuako te RamahikuKo Ōmaruko PungarehuKo ParikinoKo KaitangataKo PaetawaKo WakahuiawakaNgā taonga o ngā kuiaTuera rāua ko HinearoKa tū au i te whangao taku punate whare o ngā Kuri-a-ewepōkarekare ana ngā wai kei rotoi te ripo e tū ngā whare tūpunaMaranganui, Ko Wharewhiti, Te Aroha nā Dennis Ratana i tito Tā Apirana Turupa Ngata nō Ngāti Porou, he Mema Pāremata 1905-1943. I whānau mai ki Te Araroa nō te 3 Hōngongoi 1874, ka mate i te 14 Hōngongoi 1950. I kuraina ia ki Waiomatatini, ki Te Aute, a, ko ia te Maori tuatahi i haere ki te Whare WanangaKupu taekaha Whare Wānanga o Waitaha, me te Whare Wānanga o Tāmaki-makau-rau. Ko ia te kaitito o te waiata nei, He Putiputi Pai. Nāna hoki te whakataukī rongonui nei: Icon - red black white. Own work, released into public domain, no rights retained Ko Ohiwa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te pea he kararehe nui rawa, he kai kikokiko, he kai hua whenua hoki. E waru ngā momo pea, kei Ūropi, Āhia, Amerika-ki-te-raki, e noho ana. Ko Ruatāne te tino rangatira o te iwi patupaiarehe, mai i Te Aroha, tae noa ki Moehau. E ai ki ngā kōrero o ngā rā o neherā, ka nohoia a Te Aroha maunga e te patupaiarehe, he tokomaha rawa ō rātou pā i ngā tihi maunga. Ka puta mai ngā patupaiarehe nei i te pō, i ngā rā kōnehunehu rānei. Nā, i tētahi rā, ka haere tētahi wahine Māori ki roto ki te ngāherehere, kimi ai i te hua tawa. Ka kimi, ka piki, ka kake. Haere tonu ā, piki tonu te wahine nei i roto i te ngāherehere. Ka piki, ka kake, ā, kāhore ia i te mōhio kua tae ia ki tētahi wāhi i rāhuitia rā e ngā patupaiarehe. Ka rangona e ia te kōauau e tangi mai ana. Nā Ruatāne taua waiata kohinu wahine. Ka kitea e Ruatāne te wahine nei i te wāhi tapu rā, ka mauria mai ki tōna kāinga, i te tihi tonu o te maunga. Ka moea tonutia, ā, ka puta mai ngā uri. Nā konei i kīa ai e ngā kaumātua, i heke iho ētahi o ngā tātai rangatira o Hauraki i te patupaiarehe. Otiake he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1821 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1557 he tau o te Maramataka a Kerekori. te kuru, te pōporo rānei (Artocarpus altilis) he rākau nui nō Hawaiki, ko ngā hua he tino kai a ngā tūpuna. He rākau tēnei o ngā whenua wera, ko te hua-parāoa te ingoa Pākehā. I mauria mai ētahi hua whenua mai i Hawaiki e ngā tūpuna Māori, kāhore nei e ora i roto i nga huarere o Aotearoa. Uru atu ki ēnei ko te nī, te kuru me te maika. I te ngarohanga, ka warewaretia, haunga anō ētahi tikanga ā-waka, pērā i te Māhuhu-ki-te-rangi. Anei ētahi kōrero, he nī te ingoa o aua hua, i pēnei te nui me te upoko tamaiti nei, mau ai taua tū kai nei ki konei, ā, kīhei noa ake i tupu, ā, kua kore i ēnei rā. Kei tētahi o ngā waiata tangi tawhito o Te Arawa e mau ana (Te Rangi Hīroa 1974:39): tētahi o ngā kōrero tuku iho o Te Arawa mō Tama-te-kapua rāua ko tana teina ko Whakaturia (Grey 1971:54-57). Ko te mahi a Tama, he haere wae rākau. I a rāua ka haere i te pō, ka kite rāua i te pōporo whakamarumaru o Uenuku, ka kainga e rāua, ka hoki anō ki tō rāua whare; ā, pēnā tonu ia pō, ia pō. Ka kitea e Uenuku ki te kore pōporo, ka maharatia, 'Kei whea ngā hua o te pōporo nei?' E tirohia ana, ka kitea ngā tapuwae o ngā wae rākau o Tama. Ka tīmata i konei ngā pakanga i Hawaiki. Ko Horowinia (Republika Slovenija) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Ateria, ko Hanekeria, ko Koroātia, ko Itāria. He mema a Horowinia o te Kotahitanga o Ūropi (1 Haratua 2004). Ko Ljubljana te tāone matua. Ko ētahi atu o ngā tāone ko Maribor, ko Kranj, ko Celje, ko Koper, ko Novo Mesto, ko Nova Gorica, ko Velenje, ko Ptuj, ko Murska Sobota. Ko Danilo Türk te tumuaki, ko Borut Pahor te pirimia. Ko Ahuroa he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te kura o Ahuroa he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 22 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Te Rarawa he iwi kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Inangahua Junction (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Reefton e 34 kiromita ki te tonga, ko Westport e 46 kiromita ki te raki mā uru, ko Murchison e 52 kiromita ki te rāwhiti. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 159 te taupori o Inangahua Junction. Mai i te kautenui o te 2001, e 12 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te kura o Inangahua Junction he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1887 i whakatū ai. Ko 6 te whakatauranga ōtekau; ā, e 9 te tokomaha o te rārangi ingoa. Kiritaki he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Waitoriki he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Inglewood e 4.5 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. Ko te kura o Waitoriki he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1880 i whakatū ai. Ko 4 te whakatauranga ōtekau; ā, e 21 te tokomaha o te rārangi ingoa. Bayswater he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Waiotahi Beach he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1845 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mangatiti he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ngāi Tūhourangi tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Homebush he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Otiria he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1794 he tau o te Maramataka a Kerekori. Highcliff he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1413 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus fertilis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Calamus zebrinus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Le Bons Bay he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaoho, he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko te Moutere Aranga (Rapa Nui: Rapa Nui; Pāniora: Isla de Pascua) he moutere i Te Moana-nui-a-Kiwa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko te 1710 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ihu Karaiti (8-2 BC– 29-36 AD), arā Ihu o Nahareta, te tino tangata o te Whakapono Karaitiana. Kei te Kawenata Hou ngā kōrero mōna. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tahinga. Ko Ngāti Tahinga tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Te Uku he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Te Aroha West he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Matawhera he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Omahuta he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngāi Tū Whiwhia tētahi o ngā hapū o Ngāi Te Rangi. Ko Ngāi Te Rangi tonu he iwi nō Tauranga-moana. Ko Mauao te Maunga; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. Ko te 1954 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kerrytown he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Auroa he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te kura o Auroa he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 164 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Waerengaahika he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Otamarakau he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus samian he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Maharakeke he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Wisconsin tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Bungtown he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Antonio de Bellis (1616-1656) he kaipeita rongonui nō Itāria. Whare Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus rumphii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Karewarewa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Brynderwyn he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. .Ko ngā Moutere Kōnihi (Bailiwick of Guernsey, Bailliage de Guernesey) he takiwā ki Ūropi. Ko Otangiwai he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Muriwai Beach he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Woodlands (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hauā. Kei Waikato taua hapū e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa. Ko Tainui, ko Tākitimu ngā waka. Blackwater he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Moshi he tāone o Tānahia. E 144,336 te taupori i te 2007. Ko te 1812 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko La Serena he tāone nui o Hiri. E 160,148 te taupori i te 2002. E 1892.8 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1544. Ko Mangamingi he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Orari he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngā Pōtiki (Ngāi Tai) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tai (Waikato), he iwi o Mataatua waka kei Waikato e noho ana. Ko Redvale he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1928 he tau o te Maramataka a Kerekori. Auripo he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Burnetts Face he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Pukerangi he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Allendale he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Tripp Settlement he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1629 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Apata he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ohineakai he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. He wāhi a Takaparawhau nō roto i Tāmaki-makau-rau e tata ana ki Ōkahumatamomoe ("Ōkāhu Bay"). Ko Ngāti Whātua o Ōrākei te iwi o reira. Kei Takaparawhau te moenga whakamutunga o Michael Joseph Savage (i mate 27 Māehe 1940). Roseneath he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Leithfield Beach he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Springhills he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 962 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mitchells he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Parore he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1384 he tau o te Maramataka a Kerekori. He huarākau reka te āporo. E whakatupunuitia ana ia e ngā tāngata. Ko te 1304 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Calamus rhabdocladus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1501 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1527 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Haupiri he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 378 te taupori o Haupiri. Mai i te kautenui o te 2001, e 48 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Gloriavale Christian Community School he kura hiato mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 15. Ko n/a te whakatauranga ōtekau; ā, e 127 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 1696 he tau o te Maramataka a Kerekori. Minehaha he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Riverview he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Rio de Janeiro he tāone nui o Parīhi. E 6,323,037 te taupori i te 2010. E 1260 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1554. Ko Ngāti Kawiti tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Calamus henryanus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Tauranga Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Mount Pleasant he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Calamus endauensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1017 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1685 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus muricatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Xi'an (reo Hainamana: 西安; Pinyin: Xī'ān) he tāone o Haina. E 2,588,987 te taupori i te 2010. E 9983 km² tōna rahinga whenua. Ko Calamus hispidulus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Nuhaka he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Springvale he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Wharepoa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Kinloch he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. te he rākau whakaruruhau nō te ngahere o Aotearoa. Ko ngā rau he tāwhera. He wherowhero ngā hua. He pango te karihi, ka taona i ōna rā, ka whakawiria hoki, kia taea ai te hinu. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō, arā he Tītongi. Ko te ingoa pūtaiao he Alectryon excelsus, ko te ingoa reo Pākehā he New Zealand Ash, engari kāore tērā ingoa e tino rangona ana i ēnei rā. Long Beach he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Hauwai he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Ampang Jaya he tāone nui o Marēhia. E 721,411 te taupori i te 2010. E 143.5 km² tōna rahinga whenua. www.mpaj.gov.my Roa he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Glengarry he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Shenandoah he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1342 he tau o te Maramataka a Kerekori. Cricklewood he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Waikaremoana he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Whareora he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Hunter he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Arapohue he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus khasianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Hikuai he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Adelsteen Normann (1848-1918) he kaipeita rongonui nō Nōwei. Gimmerburn he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ruatoria he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1456 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Okere Falls he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Mill Creek he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti Uenuku (Ngāti Tūwharetoa ki Tongariro) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1245 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Potukara, arā te Tūwehe Potukara (“República Portuguesa” i te reo Potukara), tētahi whenua ki te takutai hauāuru o te kuiti Iberia ki Ūropi. I te mea koia te whenua hauāuru rawa ki Ūropi, e whirinaki ana (mai te raki, me te matawā) ki te Whanga Biscay, Pāniora me te Moana Rōwhenua. Nōna hoki ngā moutere Ranatiki a Azores me Madeira. Ahakoa tōna hua kāinga peke iti rawa ki Ūropi Hauāuru, he whenua whanaki a Potukara; koia tētahi o ngā whenua e 20 pai oranga pai rawa o te ao. He mema o te Kotahitanga Ūropi (mai 1986), te Kotahitanga Ūropi (mai 1955), te NATO, te Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (Hononga Whenua Kōrero Potukara), te rohe Euro, ā, he mema kaiū o te Whakahaere Ruruku Whakahiato Ōhanga (OECD). Mai rā anō kua nohoia te whenua e karangahia ināianei ko te Tūwehe Potukara. Ko ngā Lusitanian me ngā Celt ētahi o ngā tūpori tōmua. Nō te rautau t2 i mua i tō tātou wā i whakauru ai ki raro i te maru o ngā Tūwehe Roma. I nohoia e ētahi iwi Tiamana mai te rautau t5 ki te t8, arā ngā Suebi me nga Visigoth. I tae mai ngā Moor Ihirama i te tīmatanga o te rautau t8, ā, i raupatu rātou i ngā Kīngitanga Karaitiana, taro rawa te Kuiti Iberia katoa. Nō te tīmatanga o te rautau t11, nō te Raupatu Karaitiana, a te Kīngitanga Potukara i puta mawehe atu i ōna kiritata a ngā Kīngitanga Leon me Galicia. Āhua kotahi rautau a muri, nō te tau 1249, kua whakaūkia kētia te nuinga o ōna tawhā o-nāianei mā te raupatu i ngā whenua Moor. I ngā rautau t15 me t16 koia tētahi o ngā mana aohuri ōhanga, hokohoko, torangapū kaha rawa o te ao; i toha tōna emepaia ki Awherika, Āhia me Amerika ki te tonga. Nō āna whawhai ki ngā ope whakaariki Pāniora me Wīwī me te ngarotanga i tōna takiwā nui rawa a Parīhi i ngā rautau t19 tōna pūmautanga torangapū me tōna tipuranga ōhanga i aukati. A muri i te Pakanga Whenua Maru Potukara me te upokotaua i 1974 i tutea te mana whakahaere ki Rihipone, ā, kua whakahoki i ōna takiwā tāwāhi whakamutunga ki Awherika. Kua whakahokia tōna takiwā whakamutunga, a Macau, ki Haina i 1999. Six Mile he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1999, te tau kotahi mano, e iwa rau, e iwi tekau mā iwa, he tau noa; ko te rā tuatahi he Rāmere. Ko Koutu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Rihipone te tāone matua o Potukara. E 499,700 te taupori i te 2009. E 84.8 km² tōna rahinga whenua. Ko Tāmaki-nui-a-Rua he taone i te rohe o Manawatū-Whanganui i te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te taone nui tēnā i raro i te takiwā o Tararua, i raro anō i te Kaunihera-a-rohe o Manawatū-Whanganui. Ko te mahi o te nuinga he pāmu kau, pāmu hipi rānei. Ko Dannevirke te ingoa reo Pāhekā. whakatūria te taone i te 15 o ngā rā o Oketopa, 1872 nā te rōpū kainoho nō Tanemāka, nō Nōwei nōHuitene, i tae tuatahi mai ki Ahuriri, ā, ka ahu mai ki Tāmaki-nui-a-Rua. Nā ngā kainoho i whakatū tō rātou nohanga tuatahi i roto i te ngahere e kīa nei ko te Seventy Mile Bush. I tae mai ngā kainoho rā i runga i ngā tikanga o te ture mō ngā mahi a te kāwanatanga, arā, i raro i te Public Works Act. Ko Puketona he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus dransfieldii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te reo Pākehā (Reo Ingarihi rānei) te reo matua o Ingarangi. Ko Calamus anomalus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Moana; moananui Ko Oropi he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Jönköping he tāone o Huitene. E 84,423 te taupori i te 2005. E 44.33 km² tōna rahinga whenua. Waitane he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Black Gully he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Barrhill he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngā Ruahine he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Ruahine te iwi. Ko Pukekawa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Taieri Beach he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko McLeod Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1894 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waikaretu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus vestitus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Tānahia he whenua nui ki te tonga o Āwherika. Ko Hopuhopu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti Parekawa (Ngāti Tūwharetoa ki Tongariro) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Hastwell he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Calamus macrochlamys he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1399 he tau o te Maramataka a Kerekori. Hilltop he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ongaruru he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Carluke he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Ngāti Tiherau tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Wairau Valley he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 4,569 te taupori o Wairau Valley. Mai i te kautenui o te 2001, e 717 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te kura o Wairau Valley he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1861 i whakatū ai. Ko 5 te whakatauranga ōtekau; ā, e 66 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko Calamus latifolius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Anama he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Opoutere he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te whakaheke ngaru he tākaro tino tawhito o Te Moana-nui-a-Kiwa. Kua hipa pea te 4000 tau i tīmata ai ngā tāngata o Porinīhia ki te whakaheke ngaru i runga papa rākau. I te taenga o ngā tūpuna ki Hawai'i, (400 AD), i hangaia ngā papa kia roa ake. I tino ngākaunui rātou ki tēnei tākaro, tāne mai, wāhine mai, tamariki mai, rangatira mai. I mīharo rawa atu ngā Pākehā tae tuatahi atu ki Hawai'i i tō rātou kitenga i te hanga nei e whakahaere pērā ana. Tae noa ki ngā tau whakatuwhera o te rautau tekau mā iwa, ruarua noa iho te hunga o Hawai'i i te mahi tonu. Engari ka mau aua ruarua i ki ērā o ngā mahi a ō rātou tūpuna. ko ngā Hawai'i ngā tino tohunga ki ēnei mahi, he tākaro i whakahaerea e ngā iwi katoa o Te Moana-nui-a-Kiwa. I Aotearoa nei, i whakaheke ngaru ngā tūpuna o te Māori; ko tō rātou tikanga takahi ngaru he waka, he kōpapa, he pōhā, tae noa atu ki ō rātou ake tinana noa iho. I riri ngā mihinare i tō rātou taenga tuatahi mai ki Aotearoa, he whakaaro tō rātou he hara te mahi a ngā Māori ki te whakaheke ngaru he iti noa iho nga kākahu. Koia rā i ngaro haere ērā mahi. I te tau 1907 nā George Freeth te tākaro nei i mau ki Karapōnia. I te 1911 nā Duke Kahanamoku, nā te toa o te ao i ngā Taumāhekeheke o te Ao ki te kauhoe, i whakaatu tēnei mahi i reira. I whakaaturia e ia tēnei mahi ki Ahitereiria i te tau 1914, ki Aotearoa i te tau 1915. Kāore i roa, ka puta ngā kaiwhakahaere whakaheke ngaru ki ngā takutai moana o Aotearoa. Tae noa ki ngā tau 1950 i tae mai te tokorua nō Karipōnia, a Rick Stoner rāua ko Bing Copeland kimi ngaru nunui ai. Kātahi anō ka kitea i i te one i Pīhā ā rāua kōpapa 'Malibu'; nā ēnei momo kōpapa i taea ai te hunga whakaheke ngaru te hōkai ngaru. Nō muri mai, i tino mahia te mahi whakaheke i konei. I ngā tau tīmatanga o ngā tau 1960 e 300 ngā kaiwhakaheke ngaru i Niu Tīreni. Ināianei, tata ana ki te 240,000. E ai ki ngā tatauranga a te Kōmihana ā Hillary, he nui kē atu te hunga whakaheke ngaru i te hunga purei whutupōro, 75,000 te nui atu i ngā mea purei whutupōro. Omatane he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Hōri Kerei (Sir George Grey) (1812-1898) he kāwana (1846-1853, 1861-1868), he pirimia, he kaitōrangapū nō Aotearoa. I whānau mai a Hōri Kerei i te tau 1812. Ka uru ia ki te kura mō ngā hōia, ā, ka mutu, ka eke a Kerei ki te tūranga rūtene. Roa rawa te wā i mahi ai ia hei hōia ki Airana, koia rā i pakari ai āna mōhiotanga tōrangapū. Ka hōpara haere kē a Kerei nō te 1837 tae noa ki te 1839 kei Ahitereiria. Nō muri ka tahuri ia ki te rangahau i ngā tikanga o ngā tāngata whenua o tēnā, o tēnā tōpito o te ao. Nō te tau 1840 ka tuhi reta a Kerei ki te Tari mō ngā Koroni e kōrero ana mō ana whakaaro whakawhenumi i ngā iwi. Ka aronui ngā rangatira o te Tari ki ēnei kōrero ōna, ā, ka tukuna ia hei Kāwana o te Tonga o Ahitereiria, he koroni pōhara tērā i taua wā. Nāna ka whakarahi ake te pūtea o reira, ā, ka pai te noho a ngā iwi. Ka tohungia ko Kerei i te tau 1845 hei Kāwana o Aotearoa. He nui ngā raruraru o Aotearoa - he koroni pōhara, e riri ana ngā iwi tētahi ki tētahi, tētahi ki tētahi. Heoi anō, ka tukuna ki a Kerei ngā moni me ngā hōia kāore rā i hoatu ki te Kāwana i mua i a ia, ki a Pitiroi. Ka toa ia ki ō Ngā Puhi rangatira, ki a Kawiti rāua ko Hone Heke. Kei Te Ūpoko o te Ika he pakanga anō, kei Te Awakairangi. I taua wā, ahakoa kāore he whakapae i runga i a ia, ka mauheretia te rangatira rongonui nei o Ngāti Toa, a Te Rauparaha. Nā Te Mākarini i hoko te nui o ngā whenua pai o te Māori. Nā konei ka tere kaha te tupu o te taupori Pākehā. Ka tohungia a Kerei ki te ‘Tā’ i te 1848. Ko Kerei te tino kaitito o te kaupapa taketake; nā tēnei ture o te tau 1852 i puea ake ai te kāwanatanga nui me ngā kāwanatanga ā-rohe. Ka wehe i Aotearoa a Kerei i te tau 1853, ka haere hei Kāwana mō te Koroni o te Cape ki Āwherika-ki-te-tonga. Heoi, ka pakaru mai te riri ki Taranaki mō te hoko ki Waitara i te 1860. Ka tohungia tuaruatia a Kerei hei Kāwana o Aotearoa. Ko te tūmanako, e tau ai ngā riri mā tōna mana. Ka whakatūria e ia ngā rūnanga i te 1861. Ko te kaupapa o ngā rūnanga he whakawā, he whakahaere hoki, kia kaua e puta mai anō ngā riri pērā i ērā i pā mai ai i Waitara, kia tere ake te whenumi o te iwi Māori ki roto i te iwi Pākehā, kia nui ake anō hoki te hoko i ngā whenua. Kāore i tutuki ēnei o ngā whāinga o Kerei. Ka pakanga anō ki Taranaki i te tau 1863, nā tana whakaroaroa tonu ki te whakahoki i a Waitara ki te hunga nō rātou ake aua whenua. Ka hinga i a ia a Taranaki, ka tahuri a Kerei ki a Waikato, ki te takiwā e nui ana te kino ki te hoko whenua, ki te pūtake o te Kīngitanga. Ka whakatūria a Kerei tana whakapae, kei te whakaaro ngā iwi o Waikato me Maniapoto ki te huaki i a Tāmaki-makau-rau; koia rā te take a Kerei mō te riri ki Waikato. Ka mau tonu te tautohetohe ki ēnei rā mō te tika, te hē rānei o ēnei kōrero, nā Kerei i whakamōmona ngā kōrero. Ahakoa he kaha rawa rātou ki te whawhai, ka peia i ō rātou whenua te Kīngi Māori me tōna iwi. I te tau 1864 ka tahuri te Karauna ki te raupatu i ngā whenua i Waikato me ētahi atu wāhi, e 3 miriona eka te rahi. Heoi, i kino te ingoa a Kerei i runga i ana whakahaere ki Taranaki, e whakaaetia whānuitia ana te hē o tana urutomo ki Waikato – me te raupatu o te nui o te whenua Māori. Tae noa ki ēnei rā, ka mau tonu te riri mō ngā whenua i raupatutia e Kerei, mō hia ngā tau. He nui ngā whenua i riro mō ngā hōia, i hokona hei utu rānei. Ka whakamutua te tūranga kāwana a Kerei nō te tau 1868. Kei Ingarangi a ia mō te wā poto rawa, ka hoki ia ki Aotearoa, ki Kawau. Nō muri ka tīmata anō ngā mahi tōrangapū a Kerei, ka tū mō te Pāremata. Nō te tau 1877, ka eke a Kerei hei Pirimia. Nō muri atu, ka hoki ki Ingarangi, ka mate i te tau 1898. Ko Aliud he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 25 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Ko Calamus reyesianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Kawarau Falls he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Minaret Bay he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Machakos he tāone nui o Kēnia. E 144,109 te taupori i te 1999. Ngati Paretona,Te Arawaere,Ngati Kairarunga,Ngati Pareteata,Ngati Turangapeke own work, released into the public domain, no rights retained Winslow he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus radiatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Calamus diepenhorstii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Kawarau Gorge he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Dovedale he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Pakawau he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Mahinepua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Tiratu he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te ahupūngao o te kano te kaupapa o tēnei tuhipānui. Ko ngā kano ēnei o te tūāwhiorangi o te aho. kanoroa o te ngaru wāhōngoingoi wāwhero~ 625-740 nm~ 480-405 THzkaraka~ 590-625 nm~ 510-480 THzkōwhai~ 565-590 nm~ 530-510 THzMata~ 500-565 nm~ 600-530 THzKahurangi~ 485-500 nm~ 620-600 THzWaininamu?~ 440-485 nm~ 680-620 THzwaiporoporo?~ 380-440 nm~ 790-680 THzTūāwhiorangi whatu motukoreHoahoa mō te kaupane-o-kama 1.5. Ko te 1832 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Kahikatea he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau tino roa. E mata ana he rite ngā rau ki o te miro, he kōekoeko te tupu. Kia pakari, kua rite ngā rau ki o te rimu. Ko ngā kākano he pango, he karaka te koroi.Ko te ingoa pūtaiao ko Dacrycarpus dacrydioides. Ko te ingoa i te reo Pākehā he White Pine. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Ukānga he whenua nui ki te tonga o Āwherika. Port Motueka he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Arusha he tāone nui o Tānahia. E 281,608 te taupori i te 2011. Waiareka Junction he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 907 he tau o te Maramataka a Kerekori. 2 Pipiri --- 1 Hōngongoi <-- --> 3 Hōngongoi --- 2 Here-turi-kōkā Ko te 2 Hōngongoi te rā 183 o te tau noa, te rā 184 o te tau pihetiri; kei te toe 182 ngā rā. 2 Pipiri --- 1 Hōngongoi <-- --> 3 Hōngongoi --- 2 Here-turi-kōkā Ko Meringa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Newland he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ātene (Kariki: Αθήνα, Athina) te tāone matua o Kirihi. E 745,514 te taupori i te 2008. E 39 km² tōna rahinga whenua. Ko Herekino he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Kaitāia e 26 kiromita ki te raki mā rāwhiti, ko Broadwood e 21 kiromita ki te rāwhiti. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 1950 te taupori o Herekino. Mai i te kautenui o te 2001, e 105 te hekenga iho o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Herekino he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 2 te whakatauranga ōtekau; ā, e 61 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Tokyo (reo Hapani: 東京) te tāone matua o Nipono. E 13,010,279 te taupori i te 2009. E 2187.08 km² tōna rahinga whenua. www.metro.tokyo.jp Te hau kōwhai ("F") te pūmotu 9. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ida Valley he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1724 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Rimu he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau tino roa nō te wao a Tāne. E mata ana he kupakupa ngā rārā, he taratara ngā rau. Kia pakari, kua whakamatika. He rite ngā hua ki ō te Kahikatea.Ko te ingoa pūtaiao ko Dacrydium cupressinum. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Red Pine, engari, he ingoa āhua tawhito tēnā. Mount Cargill he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Paenga-whāwhā <-- --> Pipiri Ko Haratua te marama tuarima o te tau. Ko Santiago Calatrava Valls (nō te 28 Hūrae 1951 i whānau mai) he kaihoahoa rongonui nō Pāniora. Neils Beach he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Ngāti Te Āpiti (Tūhourangi) tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Praia te tāone matua o Kēpa Weriti. E 127,832 te taupori i te 2010. E 17 km² tōna rahinga whenua. Ko Makaraka he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Mangapiko Valley he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus bacularis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Omoana he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Blackhead he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Madrid te tāone matua o Pāniora. E 3,255,944 te taupori i te 2009. E 607 km² tōna rahinga whenua. Ko te Houhere ongaonga he rākau whakaruruhau ririki o Aotearoa, kei te tonga o Te Ika-a-Māui, kei Te Wai-pounamu e tupu ana. He momo Houhere tēnei rākau, engari he roroa ake ngā rau, arā, he rite ki ngā rau o te Ongaonga. Ko te ingoa pūtaiao he Hoheria sexstylosa. He ingoa anō ki te reo Pākehā, arā he Longleaved lacebark. Ko Umeå he tāone o Huitene. E 75,645 te taupori i te 2010. E 33.46 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Takou Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kohukohu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te kura o Kohukohu he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 2 te whakatauranga ōtekau; ā, e 45 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te he tau o te Maramataka a Kerekori. }} Ko Ngāti Kahungunu he iwi o te rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Ngāti Rangiteaorere tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Ko te 954 he tau o te Maramataka a Kerekori. te Kauhau i te Maunga he kauhau nā Ihu Karaiti ki ōna ākonga. Ko Tatu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Moneymore he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ohaaki he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Mapua he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Nukuroa he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngāti Hokopū (Te Whare o Toroa) tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko Ngāti Te Rangiunuora tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Oteramika he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 944 he tau o te Maramataka a Kerekori. Makareao he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ngāti Hinerangi (Ngāti Pikiao) tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Ngāti Tūwharetoa ki Tongariro tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1786 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Tai (Ngā Rauru) tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ko te 1809 he tau o te Maramataka a Kerekori. Hillgrove he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Panetapu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te Kōrure he momo tītī, he hina ngā huruhuru, he mā te kanohi me te poho. Hoki rawa ki Rakiura paopao ai. Ko te ingoa pūtaiao he Pterodroma inexpectata. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te Mottled petrel. Ko Tatuanui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Te Kouma he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1671 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tarurutangi he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Kini Pihō (reo Pōtikī: República da Kini Pihō) he whenua ki Āwherika. Ko Ca Mau te tāone matua o Ca Mau, Whitināmu. E 221,388 te taupori i te 2009. E 250km² tōna rahinga whenua. Ko te 1499 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus myriacanthus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Willowbank he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Taronui Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Te Whānau-a-Pararaki tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko Calamus andamanicus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Puahue he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Tui (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Hurworth he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te he rākau whakaruruhau o Aotearoa. He rākau tēnei e tupu haere noa ana i te ngāherehere. Raumati kau, ana, kua puta ngā pua: he ririki, he mā, he pūhui roroa. Ko te ingoa pūtaiao he Weinmannia racemosa. Ko te 1675 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Piha he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. South Malvern he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Te Akau South he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Mataura Island he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Sofia (bul: София) te tāone matua o Purukāria. E 1,,402,471 te taupori i te 2009. E 1.311 km² tōna rahinga whenua. Taitapu he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1569 he tau o te Maramataka a Kerekori. Motunau Beach he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1908 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Shelly Beach he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus leptospadix he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. The Rocks (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Maclennan he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Rapaki he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Te Maika he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. E pēnei ana te whakahaere i ngā kano kia puta tika ai ki te pūnaha rorohiko. Tae noa ki te 50% te kaha. Tau pūnaha ngahuru (tuhia te kuhimua #) mō ngā kano o te papatā Ko Paruhi te tāone matua o Pehiamu. E 1,080,790 te taupori i te 2008. E 161.4 km² tōna rahinga whenua. Lowcliffe he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Te Tai-rāwhiti he takiwā ki Te Ika-a-Māui, Aotearoa Ko te Konu-okehu ("Ba") he pūmotu. Ko te taungota 56; ko te taumaha ngota 137.327 amu. Ko Waiomou he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Purua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te kura o Purua he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 5 te whakatauranga ōtekau; ā, e 19 te tokomaha o te rārangi ingoa. Pororari he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Calamus adspersus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1020 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 2015 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Orakau he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Tuhara he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Arno he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Inaha he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1916 te tau kotahi mano, e iwa rau, e tekau mā ono, he tau pekerangi; ko te rā tuatahi he Rāhoroi. Ko te 971 he tau o te Maramataka a Kerekori. Woodbourne he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Te Wharau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Merrijigs (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Ngāti Hikakino tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko Calamus temii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. te Inoi a te Ariki he inoi nā Ihu Karaiti, hei whakautu ki ana ākonga i pātai mai ki a ia, 'Me pēwhea mātou inoi ai?''Ka meatia a Ihu Karaiti me penei koutou inoi ana;E to matou Matua i te RangiKia tapu to ingoa, kia tae mai tou rangatiratangaKia meatia taua e pai ai ki runga i te whenuaKia rite ano ki to te RangiHomai kia matou aianei he taro mo matou mo tenei raMurua o matou hara, me matou hoki e muru nei o te hunga e hara ana kia matouAua hoki matou e kawea kia whakawaeaEngari whakaorangia matou i te kinoNou hoki te rangatiratanga, te kaha me te kororiaAke, ake, akeAmine Awatoitoi he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Wharepuhunga he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Nipono (Reo Hapani: 日本国, Nihon-koku) he whenua ki Ahia. Ko Wainoni he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waiwera he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waipoua Settlement he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Kiwi (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1716 he tau o te Maramataka a Kerekori. Illinois (IPA ) he wāhanga whenua o ngā wāhi ki waenganui i te Hononga-o-Amerika; koia tonu te 21 o ngā wāhanga whenua o Amerika. te moana o Michigan kei te raki mā rāwhiti o Illinois. Ko ngā whenua e pātata ana ko Indiana ki te rāwhiti; ko Wisconsin ki te raki; ko Missouri, Iowa me te awa Mississippi ki te uru; ko Kentucky me te Ohio River ki te tonga. Kirikau he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Rarangi (Tauihu) he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Big River (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Waikaka Valley he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Pikiao Marae he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Totara Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Woodlaw he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko '''28 Paenga-whāwhā (28 Paenga-whāwhā) te rā 118 o te tau noa (te rā 119 o te tau pekerangi); e 247 ngā rā e toe ana. Ko te 1778 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waitanguru he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1697 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Ruaka tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Bells Junction he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Vilnius te tāone matua o Rituānia. E 558, 165 te taupori i te 2010. E 401 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1343 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tauwhareparae he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Pukekura he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Wonsan (reo Kōrea: 원산) he tāone o Kōrea-ki-te-raki. E 331,000 te taupori i te 2009. E 269 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Kobe (reo Hapani: 神戸) he tāone nui o Nipono. E 1,533,852 te taupori i te 2008. E 1,121.12 km² tōna rahinga whenua. www.city.kobe.lg.jp Ko Ngāti Kahungunu (Ngāti Kea me Ngāti Tūara) tētehi o ngā hapū o Ngāti Kea me Ngāti Tūara, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Parkhurst he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1452 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1127 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Ūropi tētahi o ngā whenua rahi tuku iho e whitu o te Ao. Pērā i ngā whenua rahi katoa, he rerekē tōna rohe mēnā ka kōrerotia ā-tikangatia, ā-torangapūtia, ā-aha rānei. Heoti, e ai ki te nuinga ka toha a Ūropi mai te Moana Tiri ki te raki, ki te Moana Ranatiki ki te hauāuru, ki te Moana Rōwhenua ki te tonga, ki te tonga rāwhiti ki ngā Maunga Kaukas me te Moana Mangu, ā, ka wehuriatia i a Āhia e ngā Maunga Ural, e te Awa Ural me te Moana Kaspia ki te rāwhiti. Atu i tēnei whakamāramatanga auau, ki ētahi atu he wāhanga a Ūropi o Eurāhia (koi hauāuru), o Eurawherāhia rānei. E tapaina hokia ana i ētahi wā ko te 'whenua rahi tawhito' (te 'ao tawhito' rānei), hei aronga kē mō te 'Ao Hou', arā, ngā Amerika. E ai ki tōna rahinga whenua ko Ūropi te whenua rahi iti rawa tuarua o te Ao, me ōna km² 10,180,000, arā, 2% o te mata o te Ao. Engari, koia te mea nui rawa tuatoru e ai ki tōna taupori (whai muri mai i a Āhia me Āwherika), me ōna kainoho e 710,000,000, 11% rānei o ngā tāngata o te Ao. Ko Ruhia tōna whenua nui rawa ā-rahinga, ā-taupori hoki, ā, ko te Tāone Vatikano te mea iti rawa. Ko Ūropi te wāhi whānau o te tikanga Hauāuru. He tūnga whakaawe ō ngā whenua o Ūropi mai te rautau 16; tae noa atu ki ngā rautau 17, 18 hoki i raro iho te nuinga o Āwherika, ngā Amerika me Āhia i te maru o ngā whenua o Ūropi. I timu haere tō Ūropi mana maru o runga o ngā take aohuri a muri i ngā Pakanga o te Ao e rua, kia riro ai i ngā Wehe Whakakotahi me te Kotahitanga Soviet. Nā te Pakanga Mātao i waenganui i ēnei whenua e rua a Ūropi e weheruatia ki ia taha o te Ārai Rino. Ka puta te Kaunihera o Ūropi me te Kotahitanga Ūropi i te kōmitimiti ki te hauāuru, ahakoa kei te whakawhānui whakaterāwhiti nō te hinganga o te Kotahitanga Sovet i te tau 1991. Parkville he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus kandariensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Waihemo he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Te Moana he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Little Valley he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Wharekawa he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko konutea ("Zn") he pūmotu. Ko te taungota, 30; ko te taumaha ngota 65.409 amu. Ko Tauwhare he nohanga o te rohe whenua o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Tāwhai pango he rākau whakakake o Aotearoa. He momo tāwhai, he ririki, he matahua ngā rau, he hinauri te tīwai.He ingoa reo Māori anō, arā, he Tāwhai rauriki. Ko te ingoa pūtaiao ko Nothofagus solandri. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Black Beech. Ko Awakino Point he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Wetheral he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1889 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Haruru he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Pōrana (Rzeczpospolita Polska) he whenua ki Ūropi. Rissington he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Opoutama he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Opatu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Andorra (Principat d'Andorra) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Wīwī, ko Pāniora. Glen Oroua he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Rangatira Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Te Henga (Bethells Beach) he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Tuhitarata he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Maungaturoto he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1259 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus equestris he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1093 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ohana he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1869 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1224 he tau o te Maramataka a Kerekori. Pokororo he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Tānahia Ko Matapouri he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ihakara he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Houhora Heads he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Mangaore he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Island View he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus micranthus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 991 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tēnei wāhanga te wāhanga mātua o tēnei Wikipedia. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Opaheke he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Mangatoro he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Spring Grove (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Arataki he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Longridge North he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ngātoro-i-rangi he tohunga rongonui nō runga i Te Arawa waka , nāna i takahi whenua mai i te Awa o te Atua ki Tongariro, kātahi ka heria mai te ahi tupua mai i Hawaiki ki Aotearoa nei, nāna i tū ki te koekenga o te maunga. He tupuna he tupua he atua!. Upper Junction he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Lyndhurst he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngāti Hokopū (Te Hokowhitu a Tū-ki-te-rāhui) tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. www.hokowhitu.maori.nz Kahika he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1129 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus siamensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Otapiri Gorge he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Anatori he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te Konuoi ("Hg") he pūmotu. Ko te taungota, 80; ko te taumaha ngota, 200.59 amu. Ko te pāuna te moni o te Kīngitanga Kotahi. 1 pāuna = 100 kapa. Ko te pāuna Airihi te moni o Airihi tae noa ki te 2002. Lochiel he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Oaonui he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1865 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mercer he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1613 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus sedens he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Urungaio he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Pigeon Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Greatford he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. He arikinui, he amokapua a Ohomairangi nō Hawaiki. Nāna i whakangungu ai, i tiaki ai i te marae o Taputapuatea. Ko tōna whaea ko Kuraimonoa, te wahine o Toi, engari ko tōna matua ko Puhaorangi he tupua nō ngā rangi tūhāhā. E ai ki te kōrero, i tētehi wā ka heke mai a Puhaorangi ki te whenua, ā, ka kitea e ia a Kuraimonoa, he wahine tino purotu. Ka heke iho ia ki a Kuraimonoa, ia pō, ia pō, ā, ka hapū te wahine nei. Ka heke i a Ohomairangi te iwi e kīa nei ko Ngā Ohomairangi. Ko te tamaiti a Ohomairangi ko Muturangi; nā Muturangi ko Taunga; nā Taunga ko Tuamatua. Ka moe a Tuamatua i a Waiheketua, ka puta ko Rakauri. Ka moe a Tuamatua i a Ōkarikaroa, ka puta ko Houmaitawhiti. Te Rauparaha (? - 1849) he rangatira nō Ngāti Toa. Ko ia te tama a Werawera o Ngāti Toa rāua ko tana wahine tuarua a Parekōwhatu (Parekōhatu) o Ngāti Raukawa. He tamariki tonu ia i te taenga mai o Kāpene Kuki (James Cook) ki Aotearoa nei. Mehemea kei te tika tēnei, e tinga ana nō te tekau tau atu i 1760, te wā i whānau ai ia. Kāore i te mōhiotia menā i whānau ki Kāwhia, ki te kāinga rānei o tana whaea i Maungatautari. He uri nō Hoturoa o Tainui waka. Ko ōna mātua i heke ngātahi mai i ngā tūpuna taketake o ō rāua matawaka. Ahakoa ehara nō te kāhui tumu whakarae, i riro i a ia te tūranga kaingārahu o tōna iwi, nā runga tonu rā i tōna hikareia ki te tiaki i ngā take e pā ana ki tōna iwi, me tana pūkenga hoki i te kauhanga riri. Ahakoa te potopoto o te tū, he tangata pakari, he kōpaka rā hoki. He rite te ihu ki tō te ngutu kākā ina anga kōtaha mai ana. I a ia ka nanawe, ka kanapa ngā karu ka piko whakararo te tupere o tana ngutu o raro. He whakamahara te ingoa o Te Rauparaha ki te taunu a tētahi rangatira o Waikato, i a ia e tamariki ana, i puta ana kupu whakahāwea ka patua e ia, otirā ka tukua ia ki te hāngī, ko ngā rau parahā hei rautao. Ko te kāinga taketake o Te Rauparaha, ko Kāwhia. Nā Te Rauparaha a Ngāti Toa i ārahi i tōna pakanga roa ki ngā iwi o Waikato. Nā ngā parekura o Ngāti Toa i aua pakanga, ka wehe atu ōna iwi i te takiwā o Waikato ki wāhi kē. I ngā tau 1820, ka ārahina e ia a Ngāti Toa me ōna hoa i tō rātou heke nui ki Te Upoko-o-te-Ika. Kua whiwhi pū a Ngāti Toa, nō reira ka raru i a rātou ngā iwi o ngā rohe o te tonga i ngā pakanga mō te whenua. Mai i Kāpiti Motu, ka whakahaeretia e Te Rauparaha te whakaekenga o ngā iwi o Te Tauihu o Te Waka-a-Māui, ā, ka kōkiritia e ia ngā pā o Ngāi Tahu, tae rawa atu ki Kaiapoi. te tau 1839 ka hokona e Te Rauparaha he whenua i Whakatū me Te Taitapu ki te Kamupene o Niu Tīreni, ā, nō te tau 1840 ka hainatia e ia te Tiriti o Waitangi – e rua rawa ana hainatanga, ki ētahi kape e rua – i runga i te whakaaro mā reira pea e riro mai ai i a ia te tino mana o ngā whenua kua raupatutia e ia. I muri ka ātete tonu a Te Rauparaha ki ngā mahi a te Kamupene o Niu Tīreni ki te rūri i te whenua kīhai i hokona atu e ia. I te pakanga nui i Te Wairau i te tau 1843, ka kauparea atu e rātou ko ana kaitautoko tētahi ope Pākehā kua tae mai ki te whakarau i a ia. E 22 ngā kaiwhakanoho Pākehā i mate, me ētahi o te taha Māori. I te wehi nui ngā kaiwhakanoho Pākehā i Pōneke me te Awakairangi kei tāorotia rātou e Ngāti Toa. I te marama o Hōngongoi i te tau 1846, ka kōkiritia te pā o Te Rauparaha e Kāwana Hōri Kerei, ka mauheretia ia. I mauheretia ia, ahakoa kāore i tika i raro i te ture, taea noatia te marama o Kohi-tātea 1848. Ko te mahi a Kerei i roto i aua marama, he tukituki i a Ngāti Toa. Burnbrae he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Loburn he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. te Karaka he rākau whakaruruhau o Aotearoa. Ko Karaka hoki te ingoa o ngā hua. He mōhinuhinu, he kāriki, he kiriuka ngā rau. Kia tūpato rawa te mahi i ngā hua hei kai, kei mate. Ki te reo Moriori, he ingoa kē mō te rākau nei, arā he Kopi. Ko te ingoa pūtaiao he Corynocarpus laevigatus. He ingoa reo Pākehā anō, arā, he New Zealand Laurel; engari kāhore e tino rangona ana i ēnei rā. Kingsdown he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1092 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Utah tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1951 he tau o te Maramataka a Kerekori. Maytown he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus viminalis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1366 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1750 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1217 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Chongjin (reo Kōrea: 청진) he tāone o Kōrea-ki-te-raki. E 327,000 te taupori i te 2009. E 330 km² tōna rahinga whenua. Paradise he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Engineers Camp he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1682 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Kāhu he manu ngahere nō Aotearoa. He manu nui, he kiko te kai. He kokoi ngā ngutu me ngā maikuku. He hāura tōna tuarā. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Harrier Hawk. Hatfield he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te Miromiro he manu ngahere nō Te Ika-a-Māui, Aotearoa. He manu itiiti nō te ngahere, he pango te māhunga me te tuarā. Tāpua kau ana te āpure mā kei te rae. He mā anō te poho. Ko te ingoa pūtaiao ko Petroica macrocephala toitoi. He āhua rite ki te ngirungiru o Te Wai-pounamu. Ko te ingoa reo Pākehā he North Island Tomtit. Ko te 983 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mina he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1855 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Orauta he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus pseudotenuis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1013 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Parewanui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Pyramid Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1550 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Pohokura he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Pokuru he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1631 he tau o te Maramataka a Kerekori. Putiki he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Omaha Flats he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. konuruke ("Ra") he pūmotu. Ko te taungota, 88; ko te Takiwā, 7; ko te Rōpū, 2. Ko te 1899 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ruato he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waingake he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Tauhoa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Wellsford e 15 kiromita ki te raki mā rāwhiti, ko Glorit e 12 kiromita ki te tonga. Ko te kura o Tauhoa he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1879 i whakatū ai. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 53 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ngutuwera he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Poroti he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Titoki e 7 kiromita ki te hauāuru, ko Maungatapere e 8 kiromita ki te rāwhiti. Ko te kura o Poroti he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1879 i whakatū ai. Ko 6 te whakatauranga ōtekau; ā, e 37 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 1231 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1368 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Calamus distentus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Piropiro he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1063 he tau o te Maramataka a Kerekori. Tawhai (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Kaituna he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Whenuakite he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te reo Asturias te reo o te porowini o Asturias i Pāniora. Manui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te Matau he awa nui ki te tonga o Te Wai-pounamu, Aotearoa. Ki te Pākehā, ko Clutha kē te ingoa o taua awa. Ko Matauri Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Oranoa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Calamus ridleyanus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko George Washington (22 Hui-tanguru 1732 - 14 Hakihea 1799) te tumuaki tuatahi o te Hononga-o-Amerika. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Te Mawhai he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Matawhero he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1264 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pōngia-Herekōmina (Босна и Херцеговина, Bosna i Hercegovina) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Koroātia, ko Serbia, ko Montenegro. Ko Taotaoroa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus aruensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Waipaipai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ashton he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Miko (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Hokio Beach he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te Tekau tau 1990 ngā tau atu i te 1990 tae noa ki te 1999. Kapuka South he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 967 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 920 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus dasyacanthus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Taumata he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Victoria Valley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1487 he tau o te Maramataka a Kerekori. Berlins he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te Kōtare he manu nō Aotearoa, he manu ruku ika i ngā awa, i ngā roto. He ōrangi mōhinu ngā parirau, te tuara me te kurutou. He hāuratea te poho. Ko te ingoa pūtaiao he Todiramphus sanctus vagans. Ko te ingoa reo Pākehā he Sacred Kingfisher. Ko Calamus pseudoulur he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Taipa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Washington tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko te 1038 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Hurford he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Te Kiri he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Fortification he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te he tau o te Maramataka a Kerekori. }} Ko te 1466 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus eximius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Wingatui he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te Toroa ingoingo he manu moana tino nui. Mā kātoa, engari he pango ngā topito o ngā parirau. Ko te Rae o Taiaroa, i Ōtepoti, te kāinga whakaputa uri. Ko te ingoa pūtaiao he Diomedea epomophora. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te Southern Royal Albatross Ko Surabaya he tāone nui o Initonīhia. E 2,765,908 te taupori i te 2010. E 374.78 km² tōna rahinga whenua. www.surabaya.go.id Ko te 1634 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko ngā Ture Tekau, he rārangi whakahau; e ai ki te Paipera, nā te Atua aua ture i hōatu ki a Mohi i a ia e tū ana ki te tihi o te maunga o Hinai; he mea whakairo ki runga papa kōhatu. E rua aua papa. E pā ana aua whakahau ki ā te tangata mahi: ki ngā mahi o te whakapono, o te matatika hoki. He tino āhuatanga aua whakahau o te whakapono o ngā hūrai, o tō ngā karaitiana hoki. I tō te paipera reo hiperu, he עשרת הדברים (Aseret ha-Dvarîm) aua ture; ko te whakamāoritanga, he 'kupu'. E ahu mai ana ngā Ture Tekau''' i te Ekoruhe 20:2-17, i te Tiuteronomi 5:6-21 hoki. "Aua ētahi atua kē atu mou ki mua i ahau". "Kei hanga koe i te whakapakoko mou, i tētahi ritenga rānei o ngā mea o te rangi i runga, o te whenua rānei i raro, o te wai rānei i raro i te whenua: Kei koropiko koe ki ēnā mea, kei mahi rānei ki ēnā mea; ko Ihowa hoki ahau, ko tou Atua, he Atua hae, e mea ana i ngā hara o ngā matua kia tau iho ki ngā tamariki a te toru, te whā rā anō o ngā whakatupuranga o te hunga e kino ana ki ahau; E whakaputa aroha ana hoki ki ngā mano, ki te hunga e aroha ana ki ahau, e whakarite ana i aku ture". E ono ngā rā e mahi ai koe, e mea ai hoki i au mea katoa; Tēnā ko te rā whitu, he hapati nō Ihowa, nō tou Atua: kaua e mahia tētahi mahi i reira e koe, e tau tama, e tau tamahine, e tau pononga tāne, e tau pononga wahine, e au kararehe hoki, me tou tangata kē i roto i ou tatau; E ono hoki ngā rā i hanga ai e Ihowa te rangi, me te whenua, te moana, me ngā mea katoa i roto, a okioki ana i te rā whitu: nā reira i whakapaingia ai te rā hapati e Ihowa, a whakatapua ana". I homai anō e ia ki a Mohi, i te mutunga o tana kōrero ki a ia i runga i Maunga Hinai, e rua ngā papa whakaaturanga, he papa kohatu, he mea tuhituhi nā te ringa o te Atua. (Ekoruhe 20:1-17) Hurunui he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Tainui te waka. Ko Te Puninga he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Maungati he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Reporua he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Papaaroha he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Rotoiti he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Chişinău te tāone matua o Morotawa. E 592,900te taupori i te 2009. E 120 km² tōna rahinga whenua. Ko Monavale he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti Reremai tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko Ngāti Rua (Ngāti Tūwharetoa ki Tongariro) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Ardmore he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1742 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1810 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Billy T James (1948-1991), he kaiwaiata, he pukuhohe nō Aotearoa, nō Tainui ia. Ko Punakitere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1163 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus spectabilis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Waiapi he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1180 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Rautau 9 ngā tau atu i te 801 tae noa ki te 900. Ko Hotunui he tupuna nō ngā iwi o Hauraki. ai ki tā Hoani Nahe whakatakoto i ngā kōrero tuku iho o Hauraki, ko Hotunui te tino tangata o runga i a Tainui waka. Kei Kāwhia kē tana kāinga tuatahi. Ka moe a Hotunui i te wahine, i te tamāhine a Māhanga. Ko Māhanga nō ngā waka o mua atu i a Tainui mā. Ka hapū te wahine a te tangata rā a Hotunui, ka tūāhu te tangata rā i tāna māra, hei māra kūmara māna. I reira anō ka pau te hāpoki kūmara a Māhanga, a te hungawai a Hotunui, i te tangata te tāhae. Nei koa, ko ngā waewae o Hotunui he piko te koromatua. Ka titiro te tangata rā a Māhanga i ngā waewae o ngā tāngata i tāhaetia ai tana hāpoki. Kāore i tino mōhiotia e ia. Kotahi te wae i mōhiotia e ia, ko tō Hotunui. He tangata haere noa iho ia, kāore ia i mōhio kua tāhaetia te hāpoki kūmara a tana hungawai. Ko te hunga nā rātou i tāhae kāore i tino tika tā rātou takahanga i te oneone, kei mau te āhua o ā rātou waewae ki reira, kei mōhiotia ko rātou te kaitāhae. I te kitenga anō o Māhanga i ngā waewae o Hotunui e āhua ana i runga i te oneone i te taha o tana hāpoki kūmara, ka mea ia nā Hotunui i tāhae tana hāpoki kūmara. Ka whakapaea a Hotunui he tāhae kai, ka whakakāhore atu te tangata rā. Hei aha mā Māhanga, mea tonu mai, ‘Nāu anō i tāhae taku hāpoki kūmara.’ Ka whakamā te tangata rā ki tā rāua ngangare ko tana hungawai. Ka mea te tangata rā ki te haere noa atu, ka kī atu te tangata rā ki tāna wahine e hapū rā, ‘E muri e whānau tō tamaiti, waiho te ingoa i a Marutūāhu, i tāku māra i tūāhu kau nei au, kāore nei i whakatōkia ki te kūmara. Ka haere nei au ki taku haere noa atu.’ Ka mea mai te wahine rā ki a Hotunui, ‘Ko whea tāu whenua ka haere nā?’ Ka haere te heke o te tangata rā o Hotunui. Haere ake te heke rā, hokorima. Ka ahu te haere ki Hauraki, puta atu ki Wharekawa, rokohanga mai he tangata anō tō tērā whenua, ko Uri-o-pou te ingoa o tērā iwi.Ka noho te heke o Hotunui ki tētehi o ngā pā o taua whenua nei o Wharekawa, ki Whakatīwai. Te rangatira o tērā whenua katoa, o tērā iwi hoki, ko Ruahiore. Ka noho taurekareka te heke o Hotunui ki tērā wāhi. Ko te taurekareka tēnei o Hotu, ka whiwhi i te kupenga, i te roi, i te pōhue, ka murua; te mea iti, te mea rahi a Hotu, he muru kau nā tērā iwi, nā Uri-o-pou. Ko te roanga o te kōrero e pā ana ki ngā mahi a Marutūāhu. te he rākau whakaruruhau o Aotearoa. Ko te tupu o tēnei rākau he whāiti noa. He kakara ngā puawai, he mā. He tino kai te waireka o ngā puawai nā te Korimako. E rua ngā rākau hika i te ahi a te Māori: ko te Māhoe tētahi, ko te Kaikōmako tētahi. Ko ngā hua rākau he pango. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō, arā he Kahikōmako. Ko te ingoa pūtaiao he Pennantia corymbosa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Motutapu he moutere i te Te Waitematā ki Tāmaki-makau-rau, i te taha tonu o Rangitoto. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Timi Kara (James Carroll) (1857-1926) he kaitōrangapū Māori. I whānau mai ia ki Te Wairoa i te tau 1857. He Pākehā tōna matua, nō Ngāti Kahungunu tōna whāea. I te tau 1875, ahakoa tana pai ki āna mahi mō te kāwanatanga, ka hoki a Timi Kara ki te mahi pāmu ki Te Wairoa. Kāhore i roa, ka hoki ia ki te Whare Pāremata hei kaiwhakamārama reo ā-waha. Nā tēnei ia i whakawai ki ngā mahi tōrangapū, ā, ka pōtitia ia ki te Pāremata nō te tau 1887 hei Mema Māori mō Te Tai-rāwhiti. Ko te whakamana i te iwi Māori tana whāinga nui i te Pāremata. Hāunga tērā, hei tā Kara, kāore he āwhina i ngā Ture Whenua Māori ki te hiki ake i te mana o te Māori i runga i ōna ake whenua. Ka arohaehae tonu tana whakahuahua i te Tiriti o Waitangi hei tautoko i ngā tika a te Māori. Ko Wī Pere te hoa tauwhāinga o Kara hei Mema Pāremata mō ngā Māori i Te Tai Rāwhiti. I pūmau a Wī Pere ki te Kotahitanga. I te whai rātou kia whakamanatia te Tiriti o Waitangi, kia whakakorea ngā ture whenua Māori, kia tū hoki he Pāremata Māori. Ka tahuri te Kotahitanga ki te haehae i a Kara mō tēnei. Koinei tētahi o ngā take ka tū a Kara hei Mema mō te rohe whānui o Waiapu i ngā pōti o te tau 1893. Ka toa ia, ka noho hei Mema Pāremata mō tēnei tūru tae noa ki te 1908. I te pōtitanga o taua tau ka toa ia hei Mema Pāremata mō Tūranga-nui-a-Kiwa. Ko ia hoki te Minita mō ngā Take Māori atu i te 1899 ki te 1912. E rua ngā wā, i te tau 1909 me te tau 1911, ka tū a Timi Kara hei kairīwhi mō te Pirimia. I te tau 1911 ka utaina te taitara Tā ki runga i a ia. Ka hinga ia i ngā pōtitanga o te tau 1921, ko tana kakenga tērā ki te Kaunihera Ture. Ka mate ia i te tau 1926. Ko Trujillo he tāone nui o Perū. E 790,225 te taupori i te 2007. E 1768.65 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1534. Galloway he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Mangahao he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko te 1944: te tau kotahi mano, e iwa rau e whā tekau mā whā, he tau pekerangi; ko te rā tuatahi, te 1 Kohi-tātea, he Rāhoroi. Nipono Ko te 1300 he tau o te Maramataka a Kerekori. Rongokokako he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Papueru he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Manaroa he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Laingholm he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 2,490 te taupori o Laingholm. Mai i te kautenui o te 2001, e 33 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Laingholm he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1950 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 324 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Rangiātea (Raiātea) tētahi moutere ki te Kāhui o Tahiti, i kōrerorerotia niutia e ngā tūpuna i ngā kōrero o mua. Nō reira te whakataukī rongonui nei: E kore nei au e ngaro, he kakano i ruia mai i Rangiātea. He moutere anō tēnei e 120km pea te tawhiti ki Tahiti ki te raki, ā, ki te reo o ngā Māohi nō Tahiti, ko Raiātea tērā. Kau ana a Raiatea me te moutere o Tahaa i tetehi hapua i pokaitia e te pukawa. E 238 sq. km te rahi o te moutere nei, a he tapatoru ano te ahua ara kia 14 km ki tona putake a kua 20 km te teitei.He puia ano te motu nei engari kua pau katoa te putoto. Ko maunga Tefatoaiti te tihirangi o Rangiātea ne kua 1,017 mts te ikeike . Kei te raki o te moutere e tu ana a maunga Temehani, he mania o runga 792 mt te tiketike. I mohio ketia tenei maunga mo tetehi puawai e tupu ana ki runga ki tenei maunga anake ko te Tiare Apetahi tera.E ai kia ano te korere ko Temehani te Hononga Wairua Ko nga awaawa, nga tawharua pai he mea kitekite ki Rangiatea nei, hei wahi nohoanga mo te iwi. E ono hoki nga whanganui, e roroha ana i nga puau o nga awa he mania tupu kai. Ko te awa nui o Raiatea ko Faaroa, ko tenei te awa anake te mea ka taea e te waka te uru ki roto Koirā he motu tapu rawa a Rangiātea ki ngā iwi o te Te Moana-nui-a-Kiwa, ko tētehi ingoa tawhito nōna ko Havai'i fanau'ra fenua, ara ko Hawaiki ki ta te Reo o Aotearoa nei. Tuturu te korero ko Rangiātea te rotopu o te Moananui a Kiwa e kia nei ko te tapatoru o Poronihia a ki tetehi korero ka whanau mai nga moutere pera ia Tahiti, Moorea, Maiao, Mehetia me Tetiaroa i konei ano te ika te ahua Kei Rangiātea ano e tū ana te marae tapu a Taputapuatea, te wahi whakaminemine ai ngā tohunga me ngā whakatere waka kia whakatau i te wānanga. Kāre e kore i ahu mai ngā tūpuna o te iwi Māori i koneki, ā ki tā te kōrero o Te Arawa Waka ko Ohomairangi te kaitiaki o Taputapuatea, arā nō Rangiātea tērā. Scotts Gap he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Oparara (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Rukuruku he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Horoera he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Papamoa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Westwood he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Waitoki he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Wainui e 5.5 kiromita ki te raki mā rāwhiti, ko Kaukapakapa e 6.5 kiromita ki te raki mā uru, ko Dairy Flat e 10 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. Ko te kura o Waitoki he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1924 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 95 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Heipipi he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus kingianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Warea he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Pipiroa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Rewanui he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ashley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te reo Ārapi (العربية, al-ʿarabiyyah) te reo matua ko Hauri Arāpia, ko Īrāki, ko Īhipa, ko Hōrano, ko Ripia, ko Morocco, ko Moroko, ko Hūmārie, ko Hūtāne, ko Hiria, ko Tunisia, ko Iharaira.. Hawkswood he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko Ágreda he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 3,215 te taupori o taua rohe poti i te tau 2004. Ko Mereana Mokomoko he wahine nō ngā tatai rangatira o Ngāti Awa, i te Rohe o Toi. Ka puta tōna rongo i te tau 1878, i tana mārenatanga ki a Wīrope Hōterene Taipari, he rangatira nō Ngāti Maru. Ko te wharenui a Hotunui i hangā hei taonga tuku ki a rāua nā te iwi o Mereana. Ko Taringamotu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1290 he tau o te Maramataka a Kerekori. Springburn he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Te Aupouri. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Marsden he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Ruatahuna he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus convallium he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Pawarenga he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus radicalis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Horotiu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Rangitatau he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ngāti Tunohopu tētehi o ngā hapū o Ngāti Whakaue. Ko Ngāti Whakaue tonu he iwi o Te Arawa waka. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana. Brookside he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1074 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te reo reo Hindi (मानक हिन्दी, Mānak Hindī) te reo matua o Īnia. Ko Calamus corneri he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Whanaunga, he iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Maniaiti Marae, Wallace Pā rānei, he marae o Ngāti Manunui kei Ngāpuke, e 6 kiromita pea te tawhiti atu i Taumarunui, i te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Kei Ngāpuke he ngahere paina. Ka rere ko te awa o Pungapunga ki mua o te marae, he wai kaukau, he wai mahi tuna ki te hīnaki. Ko te nuinga o ngā tāngata o tēnei marae ngā uri o Nehuora Te Warahi rāua ko tana hoa rangatira a Te Wakatahurangi Te Warahi. (Ko Chadwick te ingoa whānau o Te Wakatahurangi). Ko Nanny Maraea tōna ingoa e mōhiotia whānuitia. Ka nui te kaha o Nanny Maraea ki mahi whakatū i tēnei marae. Ko tana tāne a Nehuora he tino kaumātua; nāna tonu te mahi āwhina i a Te Wakatahurangi i te whānautanga mai o ā rāua tamariki, me ā rāua mokopuna anō. ko te whakaaro, kotahi rau pea ngā tamariki i whakawhānau ai ia — ko āna mokopuna, ko ngā mokopuna tonu o tāngata kē. Ko ngā uri o tēnei marae ko ngā whānau Warahi (ngā Wallace rānei), ko ngā Chadwick, me ngā Roderick, me ngā whānau Te Wano hoki anō. Ko te tino iwi o tēnei marae ko Ngāti Tūwharetoa. He kaha tonu ngā herenga ki a Ngāti Kahungunu, ki te iwi o Nanny Maraea. He pānga o te nuinga o ngā tāngata ki ēnei iwi e rua. Mō te taha ki a Ngāti Tūwharetoa, ko Ngāti Manunui te hapū, ko Pungapunga te awa. I raro iho nei te pepehā o Ngāti Tūwharetoa: He āhua mokemoke tō tēnei marae, e kinokino haere ana ngā whare. Ruarua noa iho ngā uri kei te toe. Ko te nuinga e noho ana ki wāhi kē. Koia rā he ruarua ngā kaimahi, ngā kaiāwhina; he uaua rawa te kohi moni hei whakapai i ngā whare o te marae. Engari, ko te whakaaro, he tokomaha rawa ngā uri, engari, kua marara ki ngā hau e whā, kei Aotearoa ētahi, kei Ahitereiria ētahi. Koia rā kua waiho mā te mōrehu e mahi ngā mahi o te marae. E mihi atu ki ngā mea e kaha tonu te mahi whakahaere, mahi whakapai i tēnei marae. E mihi ki ngā kaumātua tūpuna i whakatū ai tēnei marae, ki a Nehuora rāua ko Te Wakatahurangi Te Warahi. E mihi ana ki ngā uri, ki a Douglas rāua ko Kahui Wallace, ki a Kevin rāua ko Milly Te Wano. Ki te kore he tāngata e kaha ana ki te tautoko i ā rātou mahi, he tītaha kē te tū o tēnei pā. J.Te H Grace, 1959. Tuwharetoa, Te Whanga-nui-a-Tara. Colac Bay/Oraka he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Hanga Roa te tāone matua o Moutere Aranga, Hiri. E 3,304 te taupori i te 2002. E 17 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1737 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Huahou he manu ki tātahi nō Aotearoa, he pīrere. He rite te āhua ki te kūaka. Noho pōkai nui ai, noho tahi ai rāua ko te kūaka i te ākau. Ko te ingoa pūtaiao he Calidris canutus. Ko te ingoa reo Pākehā he Red Knot. Ko te Kōkako he manu ngahere nō Aotearoa. He manu nō te ngāhere, he rahi, he hina ngā huruhuru. He ōrangi kita ngā werewere kei ngā taha ō ngā ngutu. He reo reka.Ko te ingoa pūtaiao ko Callaeas cinerea wilsoni. I ēnei rā, he ruarua noa iho ngā kōkako e ora tonu ana i tēnei moutere. Ko wai kāore e tautoko i te whakaaro me āta tiaki tēnei puipuiaki kei ngaro i tēnei, tōna whenua ake, pērā tonu i te moa, i te hōkioi, me te tōtōrori? Ko te ingoa reo Pākehā ko te Blue-wattled Crow, engari he ingoa tawhito tērā. Ko te 1575 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Elstow he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te he tau o te Maramataka a Kerekori. }} Ko Motuti he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Matahanea he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Pohoriki he manu waimāori o Aotearoa. He rakiraki itiiti he rite ki te pārera, engari he mahea te mata. He āhua hina ngā huruhuru, he whero ngā karu. He ingoa Māori anō o te manu nei, arā, he Tētē, he Tēte-maroiti. Ko te ingoa pūtaiao he Anas gracilis. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā he Grey Teal. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Waiotahi Valley he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Batley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1656 he tau o te Maramataka a Kerekori. Cross Creek he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Pine Valley he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Hou Tipua (Ngā Rauru) tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ko te 1728 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waikare he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Koremoa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tokirima he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Otipua he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Glenduan he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Strathmore he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ruamahunga he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. te Kotahitanga he rōpū whakatū pāremata Māori motuhake o te rautau 19 me ngā tau whakatuwhera o te rautau 20. Ko ngā tino kaupapa o taua rōpū kia whakakāhoretia te Kōti Whenua Māori me ngā ture whenua Māori katoa; kia whakatūria ngā komiti Māori ki te whakatau i ngā tautohetohe i raro i ngā tikanga Māori. I runga i te pōkaikaha o te iwi i te kore e tika o ngā mahi e pā ana ki te whenua, ka karanga hui ngā iwi o te motu i ngā tōpito maha o te whenua. I kīia ēnei hui he pāremata. I muri i ētahi hui i Waitangi me Ōrākei, ka hui tētahi rūnanga nui, pāremata rānei i kīia ai he Kotahitanga, i Waipawa, i Heretaunga. I te tau 1892 ka tū te Pāremata Maōri tuatahi, e kīa ana ko Te Kotahitanga o Te Tiriti o Waitangi. Kātahi anō he hui pērā ka karangatia kia pērā rawa te tokomaha o te tangata. Ka nukunuku haere tēnei Kotahitanga ki ētahi takiwā, i muri ka tūmau te noho ki Pāpāwai, i Heretaunga. Ka kīa te pāremata o te Kīngitanga ko te Kauhanganui. Ko te whai o ēnei wāhanga e rua, he whakakotahi i te iwi Māori, engari kīhai i tutuki. Nā ngā Mema Pāremata Māori pēnei i a Wī Pere rāua ko Hōne Heke Ngāpua i whakatakoto ture, ka whakaurua ai ki te Whare Pāremata i Pōneke. Ko te whai o aua pire kia whakamanatia te Kotahitanga. Tekau tau te Kotahitanga e hui ana i ia tau. Katoa āna whakapaunga kaha kia whakamanatia tana tū e te Whare Pāremata whaimana o Aotearoa, ka parea ki rahaki e ngā kaitōrangapū tauiwi. He tokomaha anō rātou i puta atu i te taiwhanga taukumekume i te wā i ara ake ai te take nei, tē noho tonu ki te whiriwhiri, ki te whakarangatira i te kaupapa. Kāore i tutuki ō rāua hiahia, engari nā runga i ngā whakakīkī a te Kotahitanga, i te tau 1900 ka katia e Te Hētana ngā hokonga whenua Māori kua roa kē e haere ana. Nā te tū o ngā Kaunihera Māori me ngā Poari Whenua Māori, ka taea e te Māori te kati i ētahi hokonga whenua me te whakataki i te hauora o te hapori. Hāunga, nō te tau 1905, i runga i ngā akiaki a ngā tāngata whai, ka huripokina ngā kaupapa here a Te Hētana e pā ana ki te Māori me tāna noho, me te aha, ka nui atu te whenua ka ngaro. I oti i ngā kaunihera ētahi take nunui te whakatika, ko te hauora tērā, ko te hoko waipiro tērā, me te whakapōturi i te hoko whenua. Engari mai i 1905, ka ngoikore haere anō ngā kaunihera i te mahi a te kāwanatanga hou nei, i eke ai hei kāwanatanga i te tau 1911. Ka tīmataria e taua Kāwanatanga tētahi kaupapa hoko whenua nui. I muri i te hurihanga o te rautau ka hohoro tonu te ngoikore haere o te Kotahitanga. Ko te 1615 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Aldealseñor he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 43 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Incholme he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. kua he species o Graptopsaltria te tatarakihi. Kongahu (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Tahunga he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Te Tai-rāwhiti i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Horouta. Arawhata he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Maungatapu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko konutai ("Na") te pūmotu 11. Mataroa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1291 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Aorangi he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Otaha he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Marton Block he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te Rautau 8 ngā tau atu i te 701 tae noa ki te 800 Ko Tapu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Horrellville he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Ko John Michael Wright (1617-1694) he kaipeita rongonui nō Kīngitanga Kotahi. Aorere he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Dalefield he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Calamus hypoleucus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Te Tai-hauāuru he rohe pōti i Te Ika-a-Māui (Porirua, Horowhenua, Manawatu, Whanganui, Taranaki, Tokoroa). Tokoono ngā tāngata i tū mō tēnā rohe pōti 10 Hōngongoi 2004, ko: Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko te 1761 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1839 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kokonga he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1484 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Sandnes he tāone o Nōwei. E 63,431 te taupori i te 2009. E 303 km² tōna rahinga whenua. Hedgehope he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Kahoe he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus whitmorei he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Hiruharama he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Oruru he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1887 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1080 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Hilaire-Germain-Edgar De Gas (1834-1917) he kaipeita rongonui nō Wīwī. Ko Ngāti Hinemihi (Tūhourangi) tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Spye he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Glen Afton he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus merrillii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Haast Beach he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Orokonui he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1848 te tau kotahi mano, e waru rau e whā tekau e waru, he tau pekerangi; ko te rā tuatahi he Rāhoroi. Ko Waipipi he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Guayaquil he tāone nui o Ekuatoa. E 2,634,000 te taupori i te 2011. E 344.5 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1547. Ko Puhata he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. He mātāpunenga he pukapuka kohikohinga mātauranga. Ko ētahi o ngā mātāpunenga rongonui ko te Encyclopedia Brittanica, ko te Encyclopedia Americana. Ko 'mātāpunenga' he kupu nā te Taura Whiri i te Reo Māori nō tō rātou papakupu kupu hou, nō Te Matatiki. I ēnei wā, ka taea te kohikohi mātauranga ki runga ki te ipurangi, ki tētahi paetukutuku pēnei i te Wikipedia Māori nei. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Purukāria (България, Balgariya, bəlˈɡarija) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Romeinia, ko Serbia, ko Whenua Korukoru, ko Makerōnia, ko Kirihi. Ko te 1905 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kawasaki (reo Hapani: 川崎) he tāone nui o Nipono. E 1,429,173 te taupori i te 2011. E 55.7 km² tōna rahinga whenua. www.city.kawasaki.jp Rees Valley he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Harbin (reo Hainamana: 哈尔滨; Pinyin: Hā'ěrbīn) he tāone o Haina. E 2,672,069 te taupori i te 2010. E 53,068 km² tōna rahinga whenua. Te Aroha tētahi o ngā maunga o Hauraki; ko ia tonu te maunga nui o te paehua maunga e kīa nei ko ngā Kaimai. Kei reira hoki te tāone o Te Aroha kei te pūtake o Te Aroha maunga e tū ana. Ki ngā iwi o Hauraki, he maunga tapu a Te Aroha. Ko Te Aroha te maunga, ko Marutūāhu te iwi. I ngā wā o mua, he nunui rawa ngā kai o te whenua kei te pūtake o Te Aroha maunga; ngā kai o te ngahere, me ngā kai o ngā awa. Kātahi te reka o ngā kererū, me ngā manu katoa o te ngahere; kī tonu ngā repo, ki te tuna. Hau atu ai te rongo mō; te mōmona o ngā manu, te maha o te harakeke e tupua nei e tēnei whenua, te reka me te nui o ngā ika o ngā awa me ngā tuna o ngā repo o Te Aroha. Tētahi nui o tērā maunga i ngā wā o mua ko ngā waiariki. Haere ai ki reira ngā tāngata haere-tokotoko, haere-hape, ki ngā ngāwhā o Te Aroha; ā, koiarā te mana o aua waiariki ki te whakamahu i ngā mate. Koirā te mana o taua maunga ki te taha Māori; ko te mana o tērā maunga ki te taha Pākehā i tērā atu rautau ko ngā tahua koura e kerikeria mai nei i ngā hiwi i runga atu o te awa o Waihou, te kōngutu i tapā nei e ngā Māori ko Waiorongomai. E rua ngā tihi kei runga tonu o Te Aroha maunga: ko Te Aroha-ki-tai, ko Te Aroha-ki-uta. He maha ngā kōrero mō aua ingoa. E ai ki Te Arawa, i tapā te maunga e Kahumatamomoe (Kahu, Te Momoe) ki te ingoa Te Aroha-o-Kahu. Ka mihi a Kahu ki te tai, ki Moehau, ki te maunga i moe ai a Tamatekapua, koiarā a Te Aroha-ki-tai. Ka huri, ka mihi ki te whenua, ki te wāhi i noho ai ōna whanaunga a Tia rāua ko Maaka, koiarā a Te Aroha-ki-uta (tirohia Stafford 1967:38). E ai ki Waikato ko Kahu he wahine kē, arā ko Kahupeka, te whaea o Raka-maomao (Jones 1995:58). E ai ki Taimoana Turoa o Hauraki, nā Rāhiri o Mātaatua waka aua ingoa. I a Rāhiri e noho ana ki Te Tai-tokerau, ka puta tana whakaaro kia hoki ia ki Whakatāne, ki tōna kāinga tuatahi i Aotearoa nei. Ka haere, ka tae ki Hauraki, ka piki, ka kake, ā, ka kite i tōna kāinga tawhito, ka puta te aroha i a ia. Ka tae ki te wā i haere tonu ai ia ki Whakatane, i waiho i a ia ētahi o ōna tāngata ki reira, koiarā a Ngāti Rāhiri e noho tonu nei ki te pūtake o Te Aroha maunga (Turoa 1997:20). He maha ngā waiata mō Te Aroha; koianei tētahi: Ko Pori (reo Huitene: Björneborg) he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 1,704.07 km² (834.06 km² oneone, 870.01 km² moana) Taupori: Ko Kaechon (reo Kōrea: 개천) he tāone o Kōrea-ki-te-raki. E 336,000 te taupori i te 2009. E 738 km² tōna rahinga whenua. Ko Te Whānau-a-Tūtawake tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Karere he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Francesco Melzi (c. 1491 – 1570) he kaipeita nō Itāria. Ko te 1648 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Motakotako he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1726 he tau o te Maramataka a Kerekori. Aotearoa: Ko Ruakiwi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus macgregorii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Taumarere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Upper Atiamuri he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Kaitemako he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Hakatere he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Tahere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1535 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Bandung (reo Initonīhia: Kota Bandung) he tāone nui o Initonīhia. E 2,393,633 te taupori i te 2010. E 167.67 km² tōna rahinga whenua. www.bandung.go.id Ko Maraeroa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Matai (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Ōtepoti (reo Pākehā: Dunedin) te tāone nui o Ōtākou, he takiwā ki te tonga o Te Wai-pounamu o Aotearoa. Ko Te Kura Tuarua o Ngā Kōtiro o Otago tētahi o ngā kura Pākehā o reira, he kura tino tawhito hoki o te tāone. E āhei ana ngā tauira o reira ki te ako i te reo Māori. Koia rā te mihi reo Māori o taua takiwā, Nau mai, tauti mai rā koutou katoa. Ko te 938 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Grovetown he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Spring Creek e 2.5 kiromita ki te raki, ko Waiharakeke e 21 kiromita ki te tonga. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te kura o Grovetown he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 49 te tokomaha o te rārangi ingoa. Kaiwhaiki he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus wailong he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Hauone he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Huambo he tāone nui o Anakora. E 225,268 te taupori i te 2008. E 2609 km² tōna rahinga whenua. The Plateau he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1201 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1853 he tau o te [Maramataka a Kerekori]]. Ko tēnei tau he tau noa; ko te rā tuatahi, te 1 Kohi-tātea, he Rāhoroi. Tikokino he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Mangaone he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Harwood he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Rakahouka he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Scroggs Hill he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1739 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1091 he tau o te Maramataka a Kerekori. Hillend he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te Rautau 18 ngā tau atu i te 1701 tae noa ki te 1800. Ko te Kuruwhengi he manu waimāori o Aotearoa. He momo pārera, he rarahi ngā ngutu, he tohu mā kei mua i ngā karu. He hāura kōtingotingo te uma, he ura te puku. Ko te ingoa pūtaiao o te Kuruwhengi he Anas rhynchotis variegata. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā he Shoveller Duck. Hōngongoi <-- . --> Mahuru Ko Here-turi-kōkā te marama tuawaru o te tau. Ko Calamus unifarius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1674 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Okauia Pa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Otaitai Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. .Ko Morotawa (Republica Moldova) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Ūkareinga, ko Romeinia. Esk Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Matarangi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Calamus mesilauensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te Amokura he manu moana. He mā ngā huruhuru, he whero ngā ngutu. He mano o ngā wāhi mahana o Te Moana-nui-a-Kiwa, kei ngā moutere o Porinīhia ōna wāhi whakaputa uri. E rua ōna kurutou whero kita, roroa rawa atu.Ko Phaethon rubricauda te ingoa pūtaiao. Ko te Red-tailed Tropicbird te ingoa reo Pākehā. Ko Omana he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Waimatuku he nohanga o te takiwā o Murihiku, i waenganui i Waihōpai me Aparima i te Huanui 99. He ahuwhenua te mahi o tēnei nohanga; ko te nuinga o ngā pāmu he pāmu hipi. Engari i ēnei rā, ka nui haere ngā pāmu kau. Ko ngā mahi o te wā whakatā o reira ko te Pēne Pūngawī o Waimatuku, me te kapa poi tarawhiti o ngā Waimatuku Warriors, he wāhine, he tāne ngā kaitākaro. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 914 he tau o te Maramataka a Kerekori. Tuturau he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Mikimiki he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1014 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Witi Tame Ihimaera-Smiler he kaituhi, he takawaenga kāwanatanga nō Aotearoa. I whānau mai a Witi i te 1944; nō Te Aitanga-a-Mahaki, nō Ngāi Tūhoe, nō Te Whānau-a-Apanui, nō Ngāti Kahungunu, nōNgāi Tamanuhiri ōna herenga whakapapa. Ko McLaren Falls he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Gwangju (reo Kōrea: 광주) he tāone o Kōrea-ki-te-tonga. E 1,415,953 te taupori i te 2009. E 501.36 km² tōna rahinga whenua. Ko Murray Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Carswell he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Arapeinia (Republika e Shqipërisë) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Montenegro, ko Makerōnia, ko Kirihi. Ko Arcos de Jalón he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 1.802 te taupori o taua rohe poti i te tau 2007. Ko Te Toro he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1318 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pune (reo Marathi: पुणे) he tāone nui o Īnia. E 3,446,330 te taupori i te 2010. E 1109.85 km² tōna rahinga whenua. pune.nic.in Ko Hungahunga he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Galicia he hapori rangatira kei te tokerau o Pāniora. Ko Fernando Ignacio González Laxe te tumuaki o te taua porowini nō te 1987 ki te 1989. Ko Orotere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Taumaruiti he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. te Korimako he manu ngahere nō Aotearoa. He manu reo reka. Ko ngā waireka o ngā pua te kai. Ko te tame he porouri te māhunga, he kāriki te tuara, me te uma, he kārikikaho te puku. He hāuratea te uha. Ko te ingoa pūtaiao ko Anthornis melanura. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Bellbird. Ko Calamus holttumii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te Pūtoto he manu o ngā repo o Aotearoa. He manu itiiti, noho i te repo. He āhua rite ki te Koitareke, engari he hāura te tuarā, he hina te nuinga o te tinana. Ko te kumu he mā, he pango. He whero ngā karu me ngā waewae. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō o te manu nei, arā, he Kūweto. Ki ētahi atu, he Pūweto kē te ingoa. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā he Spotless crake. Ko te ingoa pūtaiao he Porzana tabuensis plumbea. Ko Wairakei he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ota Creek he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Ūropi he whenua rahi nō te tuakoi raki. Brooklands he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1907 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Santo Domingo de los Colorados he tāone nui o Ekuatoa. E 322,080 te taupori i te 2007. E 67.71 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1861. Ko Calamus reinwardtii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Tokata he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Kaiaua he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Calamus platyspathus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Pokeno he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Perū (reo Pāniora: Perú, reo Runa Simi: Perú, reo Aymara: Piruw) he whenua ki Amerika ki te Tonga. Ko te 1502 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko O Ruru tumaro he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Donoghues he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Chaslands he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1272 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Ko Whareroa he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Almost everything is covered either by regular copyright or, if it is a , by Crown copyright, which in Aotearoa has a 100-year term under Section 26(3)(b) of the Copyright Act 1994. This puts most recent material out of bounds. However, there is an exception to these provisions for some documents: Ko Ngāi Tahu (Kāi Tahu) he iwi o Te Wai-pounamu, Aotearoa. Ko konukōreko ("Ni") he pūmotu. Ko te taungota, 28; ko te Takiwā, 4; ko te Rōpū, 10. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Rothesay Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1434 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ngapaeruru he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1477 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Ngāti Hāmua (Ngāti Awa) tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Waikoikoi he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Kakapotahi he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Athenree he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Tū Teamutu tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tomarata he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te kura o Tomarata he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 120 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Beijing (北京; pinyin: Běijīng) te tāone matua o Haina. E 7,296,962te taupori i te 2010. E 16,801.25 km² tōna rahinga whenua. Ko te tuhi pānui matua: Aotearoa. Oroua Downs he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus longisetus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Da Nang (reo Whitinamu: Đà Nẵng) he tāone o Whitināmu. E 887,069 te taupori i te 2009. E 599 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1374 he tau o te Maramataka a Kerekori. Gebbies Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Parikino he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1306 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1570 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Maraetai he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ruakokoputuna he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko tētehi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. He whakataukī: Ko Hinuera he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1979 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1714 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1376 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Owairaka Valley he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Colville he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Mount Lyford Village he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Fairdown he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. te he rākau whakaruruhau o Aotearoa. Ko te rākau nei he ririki. He rarahi ngā rau, he mātotoru, ā, he mōhinuhinu anō. Ko ngā hua he ngitangita, me te aha, ka maumau i te hāpiapia ngā manu itiiti pērā ki te Tauhou me te Riroriro. Ko te ingoa pūtaiao he Pisonia brunoniana, ko te ingoa reo Pākehā he Birdcatching tree. Ko te ingoa reo Hawaii he Pāpala kēpau. Ko te Rautau 10 ngā tau atu i te 901 tae noa ki te 1000. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Mahuta, he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Taupiri te maunga, ko Waikato te awa, ko Tūrangawaewae te marae, ko Tainui te waka. Ko Ngāti Horowai (Te Whānau-a-Apanui) tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko Herbs he pēne nō Aotearoa. Ko te 1414 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1611 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mauriceville he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Herepo he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Otaio Gorge he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Honeymoon Valley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Domenico di Bartolo (1400/1404 - 1445/1447) he kaipeita rongonui nō Itāria. Ki ngā kōrero o ētahi iwi, ko Kupe he kaitoro rongonui; nāna a Aotearoa i whakatōmene. Maimai he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Te Hopihona (William Hobson) (26 Mahuru 1792 – 10 Mahuru 1842) te Rūtene-Kāwana tuatahi o Aotearoa, ā, koia tētahi o ngā kaituhi o te Tiriti o Waitangi. He roa te wā i a Te Hopihona i te Roera Nawi, ko tana haerenga ki te whawhai ki a Naporiono, ā, ki ngā i ngā moutere o te Moana Karipiana e rua rawa ngā wā i a ia e mauheretia ai e ngā tāhae kaipuke. I muri ko te whakatūranga i a ia hei Rūtene-Kāwana o Aotearoa. Nō te tau 1838, nā Kāwana Bourke a Hopihona i tono kē ia mō Aotearoa; kua pai a Lord Glenelg ki tāna pūrongo, ā, ko te pūmautanga o taua whakaaro ōna, kia tonoa tētahi tangata o te kāwanatanga ki Aotearoa mātakitaki ai. Nō te marama o Hakihea 1838 ka tae mai te inoi a Glenelg mō taua tūranga ki a Te Hopihona kia tū ko ia tonu. Ka noho a Hopihona mō te rua marama, āta whiriwhiri whakaaro ai. Ka puta rawa tana whakaaetanga i te marama o Hui-tanguru 1839; ko te take i pērā ai ia ko tōna hiahia tonu kia piki haere ia i ngā taumata teitei o te Nawi. Nō te tau 1839 ka tae mai ko te tono a Lord Normanby me ana tino tohutohu, ā, ka tukua tuatahitia atu ki a Kāwana Gipps i Poihākena, kia rongo ai a Gipps i te roanga atu o ngā tohutohu mō Hopihona, nō te mea ko ia tonu tana rūtene. Nō te 29 o Kohi-tātea ko te taenga atu a Te Hopihona ki Pēwhairangi. ā, nō te 30 o Kohi-tātea ko tana taunga ki uta. Ka pānuitia ngā tikanga o tōna whakatūranga, ā, ko te whakaritenga mō tētahi hui nui o te iwi i te 5 o Hui-tanguru ki te whare o Te Pūhipi, ko te kaupapa he kōrero mō te Tiriti o Waitangi. I te 6 o ngā rā o Hui-tanguru, arā, i te rā tonu i muri mai, ka tae mai tēnā, tēnā, tēnā rangatira ki te haina, ā, ko te mihi a Hopihona ki ngā kupu rongonui nei 'He iwi tahi tātou'. Ka mutu te tau 1840 ka whakamutua te noho o Aotearoa hei whenua i runga i te mana o New South Wales, ka whakatūria ko Hopihona te Kāwana o te koroni motuhake hou, ā, , ka karangatia te tāone matua ko Tāmaki-makau-rau. Ahakoa he āhua pōhara te tū o ngā kaiwhakahaere, ā, he nui ngā raruraru e pā ana ki ngā kaiwhakanoho, i tō rātou kaha hiahia ki te whenua, ki te tango hoki mō rātou ake i te mana whakahaere. Nō te 1852, ka mate wawe a Hopihona i te roro ikura, e 49 noa iho ōna tau. Nikau (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Te Wai-pounamu (Te Waka-a-Māui rānei) te moutere nui o Aotearoa. Ko te Rautau 20 ngā tau atu i te 1901 tae noa ki te 2000. Ko Guthrie he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1941 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Incheon (reo Kōrea: 인천) he tāone o Kōrea-ki-te-tonga. E 2,775,645 te taupori i te 2009. E 1,029.16 km² tōna rahinga whenua. Ko te 993 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tarukenga he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1409 he tau o te Maramataka a Kerekori. Matamau he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Calamus prasinus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko te 2020 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus interruptus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Nampula he tāone nui o Mohapiki. E 471,717 te taupori i te 2007. E 346 km² tōna rahinga whenua. Ruatiti he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Te Whānau-a-Rutaia tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko Winitana Pita (Winston Peters) he kaitōrangapū nō Aotearoa. Ko ia te kaihautū o Aotearoa Tuatahi, te minita mō te Manatū Aorere i te kāwanatanga reipa mai i te 2005. Ko te 1311 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko te Poaka he manu waimāori o Aotearoa. He manu kautū. He roroa, he whīroki, he māwhero ngā waewae. Ko ngā ngutu, ngā parirau me te porongāua he pango. He mā katoa te tinana. He rite ana kit e Kakī. Ko te ingoa pūtaiao o te Poaka he Himantopus himantopus leucocephalus. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā o Aotearoa nei, he Pied Stilt; engari, ki ngā tāngata o tāwāhi, he Black-winged Stilt kē te ingoa. Eyrewell he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1236 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1571 he tau o te Maramataka a Kerekori. Michies Crossing he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Helmut Jahn (nō te 4 Hānuere 1940 i whānau mai) he kaihoahoa nō te Hononga o Amerika. Kansas he wāhanga whenua i waenganui tonu o te Hononga-o-Amerika. Ko te pūtake o te ingoa 'Kansas' nō te Awa o Kansas; he kupu Sioux, ko te whakamāoritanga "Ngā iwi o te hau tonga". Ko Topeka te tāone matua; ko Wichita te tāone nui. Ko ngā wāhanga whenua e pātata ano ko Nebraska ki te raki; ko Missouri ki te rāwhiti; ko Oklahoma ki te tonga; ā, ko Colorado ki te uru. He rite tonu te tawhiti o te Moana-nui-a-Kiwa ki tō te Moana Ranatiki. ImageSize = width:auto height:180 barincrement:6PlotArea = left:45 right:20 bottom:13 top:17AlignBars = early Colors = Period = from:0 till:2000TimeAxis = orientation:verticalScaleMajor = unit:year increment:200 start:0 gridcolor:gridsScaleMinor = unit:year increment:100 start:0 Legend = left:50 top:165 columns:2 columnwidth:120 BarData= PlotData= LineData= Ngāti Tūwharetoa he iwi rangatira e noho ana ki te puku o Te Ika-a-Māui o Aotearoa. E 29,301 te taupori i te 2001. Ko tētehi kupu whakataukī nō rātou "ko Tūwharetoa te Iwi, Tūwharetoa ki Pūtauaki, ko Tūwharetoa ki Waiariki ko Tūwharetoa ki Tongariro." Arā, ka kitea i konei e toru ngā wahanga o te Iwi nei arā ko Tūwharetoa ki Pūtauaki, ko Tūwharetoa ki Waiariki, ko Tūwharetoa ki Tongariro. Ko Te Heuheu Tukino te ariki o Ngāti Tūwharetoa. I tēnei wā ko Tumu Te Heuheu Tukino VII terā. Kātahi ka puta te kupu: "Ko Tongariro te maunga; ko Taupō-nui-a-Tia te moana; ko Tūwharetoa te iwi, ko Te Heuheu te tangata". Ko te rohe: Mai i te Te Awa-o-te-atua ki Tauhara, Ki Tongariro huri noa ki Te Takaputiraha o Tutetawha ki Tuhua Maunga. Ko ngā awa: Tongariro, Waikato, Tarawera. Ko ngā tāone: Kawerau, Tūrangi, Taupō-nui-a-Tia. Tūwharetoa ki Pūtauaki rātou e noho ana ki te Kete Poutama kei raro i te taumarumaru o Pūtauaki maunga atu ki Te Awa-o-te-atua (Mātātā). Anei te kupu "Ko Pūtauaki te Maunga, ko Te Takanga i o Apa te wai, Ko Te Aotahi te tangata" Ko Te Awa-o-te-atua tētehi ingoa tawhito o te puau o Rangitaiki, o Tarawera (kua ngaro inaianei nā te roma tai pari) ko Mātātā te ingoa o naianei. E rima (5) ngā Marae o Tūwharetoa ki Kawerau, ko te marae matua ko Hahuru kei Te Onepu e tu ana). I whānau mai a Tūwharetoa ki konei nawai rā ka hau mai ki te tonga. Ko Tūwharetoa ki Tongariro rātou e noho kau ana i ngā Paparinga o Taupō-nui-a-Tia, kei raro i te mana ruruhau o Tongariro maunga ara "mai i te Matapuna ki te Hikuwai". E 32 pea ngā marae e tu taupiripiri ana ki tēnei wahi. Ka noho a Tūwharetoa ki Waiariki ki Te Waiariki a ka hangai atu ki ngā kawai o Te Arawa waka. E tika ana te korero "ko Te Arawa te waka mai i te Kei ki Tongariro ki te Ihu ki Maketū" Ko Ngātoro-i-rangi te tohunga o runga o Te Arawa waka, ko Paepae-ki-Rarotonga te waka o Waitahaarikikore te matua o Hahuru. Me Timata te Whakapapa o Ngāti Tūwharetoa ki Hawaiki ki Puhaorangi. He tupua a Puhaorangi, engari ka puremutia e ia tētahi wahine Māori ko Kuraimonoa te ingoa. Ko a rāua tamaiti ko Ohomairangi. He arikinui a Ohomairangi nō Hawaiki, he amokapua nana i whakangungu ai te marae o Taputapuatea. Nā Ohomairangi ko Muturangi. He tino tohunga a Muturangi, nōna te wheke mōkaikai nā Kupe i whai mai ki Aotearoa nei patu ai - ara ko te Wheke a Muturangi. Nā Muturangi ko Taungarangi, nā Taungarangi ko Tuamatua (ki ētahi ko Atuamatua). I te wā o Tuamatua kua takina te iwi ko Ngā Ohomairangi ko to rātou kainga ko Maketu ki Hawaiki. Ka moea e Tuamatua ngā mokopuna tokowhā o Ruatapu, a ka puta ōna uri ko Rakauri, ko Tia, ko Hei, ko Houmaitawhiti, ko Oro, ko Maaka. Ko Ngatoroirangi te tamaiti a Rakauri, he tino tohunga tēnei ki Hawaiki rā, ko tōna wahine ko Kearoa. Ko Ngatoroirangi te tohunga o runga o Te Arawa waka. Nā Ngātoro-i-rangi ko Tangihia, nana ko Tangimoana, ko Kahukura, ko Rangitakumu, ko Mawakenui, ko Mawakeroa ko Mawaketaupo. Ka moe a Mawaketaupo ki Hahuru o Hapuoneone a ka puta te tamaiti nei a Manaia. I tupu mai a Manaia ki ki Kawerau kātahi ka huri tōna ingoa ko Tūwharetoa-i-te-aupouri. Ka moea e Tūwharetoa nei ko Te Uira, ko Paekitawhiti, ko Hinemotu, ka maha ngā uri. Ko ētehi o ngā Tama o Tūwharetoa rātou e heke mai nei ki Taupō moana ko tō rātou take ko te kangakanga o tētahi kuia nō Ngāti Kurapoto ko Hinekaharoa te ingoa. Nā Rakeipoho tēnei taua ko ētehi atu o ngā rangatira rā ko Taringa, ko Rereao. Ka totika te haere a Rakeipoho me Taringa ki Rotongaia, te wahi o Hinekaharoa, engari ka tahuri kē a Rereao mā ki te tonga a ka huaki ko Ngāti Hotu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Calamus polystachys he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Rongowhakaata he iwi o Tūranga-nui-a-Kiwa i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu me Horouta nga waka. Ko te 1689 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te hauwai ("H") te pūmotu nama 1. Koia nei te pūmotu mātua o te ao tukupū. Ko Ngāti Hurungaterangi tētehi o ngā hapū o Ngāti Whakaue. Ko Ngāti Whakaue tonu he iwi o Te Arawa waka. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana. Ko Maramarua he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1293 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Haina (reo Hainamana: 中华人民共和国; reo Pākehā: People's Republic of China) he whenua ki Ahia. Ko te 1134 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1948 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ocean Beach (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Ohakuri he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Pare torotika he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Slope Point he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Porewa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1048 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Albrecht Dürer (1471-1528) he kaipeita rongonui nō Tiamana. Timber Bay he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Calamus baratangensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Otway he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Massachusetts tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko te 1661 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Otuwhare he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1975 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ruapekapeka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Parapara (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Calamus myriocarpus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngāti Roro-o-Te Rangi tētehi o ngā hapū o Ngāti Whakaue. Ko Ngāti Whakaue tonu he iwi o Te Arawa waka. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana. Ko Mihiwaka he maunga e tū ana ki te taha o te tāone o Ōtepoti. Ki ētahi , ko Mihiwaka te ingoa tūturu o te paeroa kē, ā, ko te ingoa o te maunga ko Kapukataumahaka. Ki te nuinga, ko Mihiwaka te ingoa i tapaina ai ki tētahi puke mā runga i te huarahi mai i Kōpūtai ki Waitete. Ko Kutarere he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1474 he tau o te Maramataka a Kerekori. Maerewhenua he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1178 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Kākāriki he manu ngahere nō Aotearoa. He kākā itiiti ēnei manu, he kākāriki kita te kano. He huhua ngā momo. Ko ngā rae he karaka, he kura, he kōwhai, he aha ake. Ko Calamus palustris he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ruawhata he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Kaniere he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 459 te taupori o Kaniere. Mai i te kautenui o te 2001, e 69 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te kura o Kaniere he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 115 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Greenpark he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Brasília te tāone matua o Parīhi. E 2,562,963 te taupori i te 2010. E 5801.9 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1960. ] Ashwick Flat he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Otaki Forks he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1776 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Manono he moutere itiiti, e tu waengarahi ki nga motu o Upolu me Savai'i ki te whenua o Hāmoa i te Moana-nui-a-Kiwa. E whā nga kainga ki Manono, ko Apai, Faleu, Lepuia'i me Salua. I te tau 2006, he 889 ngā tangata e noho i o rātou kāinga ki Manono. Kei roto te motu ki te takiwā tōrangapū o Aiga i le Tai. He tūtata te motu ki ētahi moutere iti'iti, ko Apolima me Nu'ulopa. Ngā marae o Aotearoa. Te Namu (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. The Key he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Karioi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ngāti Tūpoho tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko Hirata he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1577 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1638 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Gothenburg (reo Huitene: Göteborg) te tāone rua o Huitene. E 513,751 te taupori i te 2009. E 450 km² tōna rahinga whenua. Waikouro he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Ngāti Whatumairangi tētehi o ngā hapū o Ngāti Whakaue. Ko Ngāti Whakaue tonu he iwi o Te Arawa waka. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana. Ko Ngāti Tura tētehi o ngā hapū o Ngāti Whakaue. Ko Ngāti Whakaue tonu he iwi o Te Arawa waka. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana. Ko Ngāti Kurauia tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Mangatea he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Duncan Bay he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te 1209 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus toli-toliensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Te Whakatāne tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko te Riroriro he manu ngahere nō Aotearoa. He manu noho i te māheuheu, i te ngahere. He hinatea te poho, he hāurahina te tuarā. Ko te ingoa pūtaiao ko Gerygone igata. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Grey warbler. Ko Te Kohanga he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1875 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1263 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1769: te tau kotahi mano, e whitu rau e ono tekau e iwa, he tau noa; ko te rā tuatahi, te 1 Kohi-tātea, he Rātapu. I tae mai ki Aotearoa a Kāpene Kuki. Ko Ngāti Kuri he iwi nō Te Tai-tokerau, Aotearoa. E 4,647 ngā mema i te 2001. Ko Lugo he tāone nui o te takiwā o Galicia. Ko Galicia tonu tētahi o ngā takiwā o Pāniora. Ko Lugo te tāone matua o te Porowini o Lugo. E 91,426 te taupori i te 2004. Ka rere i reira hoki te awa e kīa nei ko te Rio Miño. Ko Takapau he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Karioitahi he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Hine Waiata (Ngā Rauru) tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ko Mapiu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko West Virginia tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Underwood he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1960 he tau o te Maramataka a Kerekori. te pūtere ārai kiore he rōpū kairangahau kei te Whare Wānanga o Tāmaki-makau-rau. Tā rātou mahi he titiro ki ngā āhuatanga o te noho a te kiore ki o Aotearoa nei, me ōna moutere rikiriki atu anō, he rapu tikanga ārai i ngā kararehe nanakia nei. Ko ngā moutere e rangahautia e rātou, ko: Ko La Rioja he hapori rangatira kei te tonga o Pāniora. Ko Logroño te tāone matua o La Rioja. Ko Calamus conjugatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Tainui. I Te Heke Mai Raro i tae te hunga nei o Ngāti Raukawa ki te tonga. Poronai he kīngitanga iti i tū i te tonga-huruhuru o Āhia i te uru-mā-raki o te motu nui o Borneo (koia tētahi o ngā motu nui rawa o te ao). Kei te tuakoi raki i runga iti ake o te weheruatanga o te ao nā reira he tino wera, he tino mākū hoki te huarere - kāore he wā o te tau.E rua ngā wāhanga. Ko Bandar Seri Begawan te tino tāone. He tata ki te whā rau mano tāngata te tokomaha; e ono tekau mā rima ōrau ko te hunga Marei, tekau mā rima ōrau he Hainamana, tekau ōrau he tāngata toiwhenua, tekau ōrau he tāngata noho rāwahi nō ngā whenua maha.Ko te hinukowhatu me te kāhikowhatu ngā tino mauranga atu nō tēnei whenua - he tino hira aua rawawhenua - ka whirinaki mai te ōhanga i te rua nei mō te 90% o ngā whakautunga moni katoa. Ko Hapana, ko Korea, ko Singapore ngā tino mākete kaihoko mai mō ngā mau waiwaro nei. Nā te iti o te mahi wheketere, o ngā mahi ahuwhenua he iti te whakaparu ki te taiao i konei, nā, he iti hoki te whakamārakeraketanga ngahere nā reira kei te tū tonu te ngahere - neke atu ra i te waru tekau ōrau o te rahi whenua kua kapea tonutia e te ngahere. I konei e tū tonu ana te nuinga o ngā toenga waoku (me ngā tūmomo kīrehe o roto: neke, pea, makimaki, honuwhenua, moko, manu, he aha he aha) i Āhia. te Kīngi o te whenua nei ko Hassanal Bolkiah tōna ingoa. Kāore he pāremata, kāore he kāwanatanga-ā-pōti - he kaiwhakahauhautanga mārire te tūmomo kāwanatanga. Kia whakamārire i te tokomaha kāore he tāke rauemi, tāke hokohoko rānei, i āwhina-ā-monitia hokitia te utu hinumata, maukai tūturu (arā; te raihi, hinu tao kai, paura miraka, parāoa he aha he aha, me te hiko. He pūtea moni i tuaritia ki ngā tangata whenua kia hoko whare ai, hoko motukā ai kore huamoni, ā, he pūtea moni i tukua anō hoki ki ngā tangata whenua kia tīmata i te pakihi. He mea huhua ēnei engari he āhua kino; e pēhia ana ngā rōpū tōrangapū me ngā uniana kaimahi, kāore he kōrerorero tūmatanui e pā atu ana ki ngā marau kūraruraru, i āta tirotirohia nga nūpepa, moheni, ī-mēra, me te mēra. E kāwanatia ngā hāereerenga ki rāwaho o te whenua.Ko Mohametatanga te tino whakapono o konei, ā, i tautokotia tēnei e tētahi minitatanga, ko te Minitatanga o ngā Take Whakapono. E pēhia ana ngā whakapono atu. Cape Foulwind he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1391 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kaiate Falls he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Oakleigh he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Otewa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. He Pūranga tēnei o te . Some of these comments could be just as good or better on our general talk page. Anyone who likes can copy to there; but Hau Kāinga is a good page to look at when thinking about these points. Some readers may have noticed in my recent page history comment that I was wondering whether page names should include "Te". Only one of our articles currently does (te reo Maori); but a great many of the links in Hau Kāinga are looking to create pages starting with "Te". Here are some reasons AGAINST: 03:12, 17 Apr 2004 (UTC) Ka pai! Thanks for dropping by and adding to your already long list of contributions. You may notice I already excluded most of the "te" from the links. 11:38, 1 May 2004 (UTC) Robin here again. Can someone (preferably the person who composed or translated the heading) explain the meaning - and perhaps the envisaged long-term scope - of "Iwi Whānui" (so that some of us can get a better idea of whether it might be just as good underneath the much bigger box)? It looks a bit small since I moved the stuff that didn't relate to this Māori Wikipedia. 06:38, 21 Apr 2004 (UTC) E pai ana, e hoa! I had worked out that you probably meant something like that (which means my translation sources must agree with yours). I'm considering moving it too, to go BELOW the specifically NZ material, so that the NZ columns have more room to display and expand. We have such a swag of material there, with scope for much more, and those specifically Maori subjects are what most of our serious visitors will have come to see - not the general Wikipedia links. I would be pleased if you decided to move it there, because you are far more used to tables than I am! Now I hope you and less frequent visitors have a glance at most of the new additions and changes, with a harder look at some of them. Kind regards - 11:38, 1 May 2004 (UTC) Hi. I dont know if this is the right place to post this, but you may want to see our new Meta page: List of articles all languages should have. It is intended to give a boost to the smaller languages. Hope it helps. 20:27, 29 May 2004 (UTC) Hi, has anyone contacted any of the grassroots organizations yet? Just curious. Though I imagine even a sort of "simple Maori" (i.e. Maori composed using available vocabulary) written by young learners would be useful. 17:02, 9 Oct 2004 (UTC) I'm not prepared to allow it unless it is replaced in the same edit by better-quality Māori material. 11:37, 10 July 2005 (UTC) Hi Robin, hi node_ue, I have reverted the two changes by node_ue.1) concerning the position of the English intro: 1.1) I firmly believe that it is up to the mi team to decide where to place this invitation for English-speaking people. Unfortunately the majority of ethnic Maoris do not speak their own language well. Besides Maori is official language in New Zealand, and we have to assume that a great number of people from New Zealand with non-Maori background will just come around to have a look. From what I know, at least a bit of Maori is taught to everyone in NZ at school. So node_ue, you do not have to be the language police here. Just leave it up to true Kiwis to decide where to put this. So far I have not seen any complaints about the mi main page, apart from you, who are neither Maori nor Kiwi. 1.2) While it might be arguable, whether or not the English invitation deserves the first line, I think that it is definitely out of place where node placed it. It is below a longer paragraph in English. I think a good place would be an info box in a right column. But I do not want to interfere with that. Let us just leave that for the Maori team to decide. And node: you and I do not belong to this team. So just leave them in peace. 2) Concerning the Macron-edit:2.1) node, your version has added two links, one to "Haere mai" and one to "Wikipedia". But these two pages do not exist so far. Of course a page about Wikipedia will eventually be written. But we do not know whether the mi team will have a separate page "Haere mai", which (as far as I know) means welcome. So I think it would have been better in this case to wait until such a page exists before it is linked to. 2.2) the macron-text was inside a comment, so it is not visible and it did not annoy anyone but the language police. For someone who was blocked for a week here, node, I think that this is not a good restart for you here. My proposition to node: before making any further changes in any article, you should propose your changes in a *friendly* way on the corresponding talk page. Otherwise I fear you are in danger of getting a much, much longer blocking here. My proposition to Robin: write protect the main page. You have had trouble enough about it. Everyone would still be able to leave comments in the talk page. 08:18, 24 July 2005 (UTC) Kia ora. Please remove the link to sep11.wikipedia.org from your main page. It is no longer supposed to be linked to (check 95% of the other Wikipedias, including en:). Thank you. 11:30, 20 August 2005 (UTC) Kia ora. Please add the Ido language (io) to the front of the page if you will. Thank you. Does any one agree that the main page needs a redesign? I would have a go at it, but I’m just any ordinary user (need admin access to edit the main page). Heoi anō; nā 09:24, 15 December 2005 (UTC) Please add latin to the links on the front page. Thank you. Please make a Maori version of the logo. 2006-02-05 17:12:08 66.177.138.113 I looked at - http://en.wikipedia.org/wiki/Main_Page_alternate_%28Classic_2004%29 - the en. Wiki main page as of 2004 and realised that that was the basis of our Hau Kāinga page. The headings equivalent to our 'Pukapuka Taki Pātauranga' and 'Iwi Whānui' were 'Encyclopedia' and 'Community.' I retranslated Community, since Iwi Whānui isnt quite right for that. Then I looked up 'Encyclopedia' in various M. dictionaries, and in the Ngata dictionary it is 'Pukapuka Taki Mātauranga'. So that explains where the mystery Pātauranga came from - a typo!!! I retranslated that heading as Mātāpunenga (encyclopedia) in accordance with what we call ourselves. I also replaced the obscure (but in the dictionary) Kohuku meaning unfinished with the plainer and more comprehensible 'hei whakaoti' 'to be completed'. 18:35, 14 Hui-tanguru 2006 (UTC) Great stuff! Now I wonder whether "Āwhina mai - whakamāoritia!" is the best starter. We seem to have lost the invitation for first-time visitors to browse and LEARN something. A recent version had the heading "Akona" followed by "Hei tauira, titiro koa ki ēnei whārangi papai: ..."; and the sitenotice mentioned the idea of learning too. Most visitors are unlikely to contribute directly but may turn into devotees and ambassadors if they like what they read. 19:33, 19 Hui-tanguru 2006 (UTC) Bother! The printed version has a more serious error: the logos for the sister projects float up to near the top of the page (p2) instead of sitting in their boxes. We need an image expert. BrianNZ?? (An alternative could be to put those on another page altogether.) 21:27, 20 Hui-tanguru 2006 (UTC) Still crook, folks! When I click for the printable version now, the logos for Ngā pūtere kōpūtahi display floating at the top of the page, so I'm not even going to try printing again. Maybe it's time for Kahuroa's mate to come on board? Or , another image expert? 21:18, 21 Hui-tanguru 2006 (UTC) Thank you all for taking an interest. My display is back to how it should be but the actual print of the printable version still floats the dear little beggars to the top of their page. I may try "temporary" solution: Give that section its own page, with links from main (so that our initial presentation is closer to flawless) and portal. 21:15, 22 Hui-tanguru 2006 (UTC) The Wikipedia The Free Encyclopedia image at the top left of the page should be translated into Māori too. 2006-02-21 09:07:03 203.109.164.4 Should I try them direct or would you folks like to see them tried elsewhere first? 20:33, 19 Poutū-te-rangi 2006 (UTC) Done a few little ones. I suppose I could list the bigger ones here for perusal. That will have to wait till lunchtime. 22:34, 19 Poutū-te-rangi 2006 (UTC) (Sorry, got tied up. And no PC at home just now.) Most or all of the Wikipedia reo kē appear elsewhere on the page. I'd be quite happy to lose all of the ones that don't have the justification of a Maori translation. 01:31, 21 Poutū-te-rangi 2006 (UTC) I think we could do without the sister projects; some other page, OK, but I see no value in having them on our main page. 01:31, 21 Poutū-te-rangi 2006 (UTC) I also have plans to remove 70% of the English content: everything starting from "There are at least ..." - that may please some of you! Most of what's virtually repeated on the Tomokanga hapori is unnecessary on the front page. 01:31, 21 Poutū-te-rangi 2006 (UTC) Good recent reshuffle, Kahuroa. I had been thinking that the Tīmata pēnei was a little premature near the top left, inviting response "start what?" - so your moving it to the other column and renaming is great. I had a feeling there was scope for integrating that para and the following one, but only a fluent speaker could start on that sort of task! 20:25, 23 Poutū-te-rangi 2006 (UTC) Should the tāone nui be a subsection of Aotearoa? Maybe replace at the bottom with a short "Whenua me tāone o te Ao"? 20:25, 23 Poutū-te-rangi 2006 (UTC) That image that just went up is nice, well done! :) Heoi anō; nā 00:25, 9 Paenga-whāwhā 2006 (UTC) For better column balance, how about moving "Akona: he whārangi papai hei tauira" to right-hand column? 03:42, 10 Paenga-whāwhā 2006 (UTC) Dear Maori Wikipedians, I really enjoyed those revisions, they seemed to give it a more ethnic feel. I particularly liked the english box, as I think that ought to be a lot more ecumenical than the straight Maori look the last one had. Sure hope this place can get more sites. Cheers! Sincerely, 05:38, 23 Haratua 2006 (UTC) I think we need to apply some criteria to the pages used as examples etc, especially those cited as "whārangi papai". Will be gradually implementing this. 23:10, 4 Pipiri 2006 (UTC) Kia ora! I am an administrator from the Macedonian Wiki and I see that you have only some languages listed directly at the bottom of the page and I was wondering if you could put the Macedonian Wiki there as well (in case you don't have some special criteria for that). Should you decide to accept it, the code should look like this: [[:mk:|Māori name for the Macedonian language]]. The original name of the language in the latin alphabet is Makedonski. I don't know whether you will transliterate it into Māori from the English name or directly from the original. I leave that to you. All best and thanks a lot. (First para copied from what Kahuroa wrote elsewhere.)I would like to reformat the page. To do it I need all the articles under 'Awa' or 'X' to be in the category 'Awa' or 'X' and for the Awa catpage or the 'X' catpage to have been created. It's daunting to have to do everything before you can start things. 19:29, 13 Pipiri 2006 (UTC) Have not viewed mi for a while. The mainpage looks Kai Pai! 03:13, 16 Pipiri 2006 (UTC) Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko Onepu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1011 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Paerata Ridge he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko argon ("Ar") te pūmotu 18. He pūmotu upa, kotahi ōrau noa iho o te kōhauhau o te Ao. Ko te 925 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1485 he tau o te Maramataka a Kerekori. Fruitlands he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ongaonga he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Upper Matakitaki he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Otautu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko te 1687 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus oxycarpus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1053 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kaharoa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Mangatarata he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1805 he tau o te Maramataka a Kerekori. Glenorchy he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Te Rapa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1137 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Douglas Corner he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Glenkenich he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Hakaru he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 2013 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Maata he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Chaneys he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 964 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1620 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko konuuku ("Be") te pūmotu 4. Meri Te Tai Mangakāhia (1868-1920) nō Te Rarawa, nō Ngāti Te Rēinga, nō Ngāti Manawa me Te Kaitūtae. I whānau mai ia i te 22 o Mei 1868 i tētahi wāhi e tata ana ki Panguru i te moana o Te Hokianga. Ko tana tāne ko Hāmiora Mangakāhia, he rangatira o Hauraki i tohungia i 1892 hei Pirimia mō te Pāremata Māori, arā mō te Kotahitanga. Nō te 18 o Mei i te tau 1893 i tū te hui a te Pāremata o te Kotahitanga i Heretaunga; ka puta te motini a Meri Te Tai kia whai wāhi ngā wāhine ki te pōtitanga. Ka tū a Meri ki te tautoko ki tana mōtini i roto i te Pāremata – ko ia tonu te wahine tuatahi i kōrero ki taua huinga. Ka mea atu a Meri kia tukua ngā wāhine kia pōti, kia noho hei Mema o te Pāremata Māori. Ki tāna whakaaro, nō te mea ka taea e te wahine te noho hei rangatira i runga i ōna whenua, nā reira me āhei rātou ki te whakaputa kōrero. Kāhore i kawea tana motini. Ahakoa tērā, ka pūmau ia ki ngā tōrangapū Māori i tana mahi hei mema o te Komiti Wāhine o te Kotahitanga; he mema kaha ia ki ngā kaupapa e pā ana ki te oranga o te iwi. Nā tēnei komiti i whakapuare te ara mō te Rōpū Wāhine Toko i te Ora. Ka pāngia a Meri Te Tai Mangakāhia e te rewharewha, ā, ka hemo ia i te 10 o Oketopa 1920. E 52 ōna tau. Ko Poukura Pa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Ngāti Patumoana tētahi o ngā hapū o Te Whakatōhea. Ko Te Whakatōhea tonu he iwi mai i Te Moana-a-Tairongo (Ōhiwa), ki Ōpōtiki, tae noa ki Ōpape e noho ana Mahana he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. te reo Māori te reo o te tangata whenua o Aotearoa. Nā te ture anō i whakamana te reo Māori hei reo a te motu o Aotearoa. 160,000 ngā kaikōrero reo Māori i Aotearoa, e ai ki te tatauranga tangata o te motu i te tau 1996. Ko ngā takiwā kaha ki te mau i te reo hei reo hapori ko Te Tai-tokerau, ko Te Urewera, ko Te Tai-rāwhiti. Ko te reo Māori nō te reo whānau o ngā iwi o Porinīhia ki te rāwhiti, arā he reo ka ahu mai nō te Moana-nui-a-Kiwa, me te aha, e ōrite ana te reo Māori ki te reo o Rarotonga, o Manihiki-Rakahanga, o Tahiti, ā, o ngā moutere Tuamotu anō hoki. He whanaunga āhua tawhiti anō ki te reo o Hawaii, o Nuku Hiva, o Rapa Nui me ētahi atu moutere o te Moana-nui-o-Kiwa. Ahakoa he nui atu i te kotahi mano tau i wehe mai i ērā o aua reo whanaunga, he tata tonu. I te taenga mai o Kāpene Kuki ki Aotearoa i te 1769, he rangatira nō Tahiti, ko Tupaea te ingoa, i runga i tana kaipuke. Ko te mahi a Tupaea, he kōrero tahi ki ngā Māori, i mārama rātou ki tana reo, kore rawa he raruraru; arā he kaiwhakamāori ia kia mōhio ai a Kuki ki ngā whakaaro o te Māori o taua wā. Mā te ripanga i raro iho nei e whakamārama ngā hononga i waenganui i ngā reo o Porinīhia: Ki tō te Māori whakaaro, ko te reo Māori he reo tapu, he reo tuku iho nā ngā atua ki ngā tūpuna. "He mana tō te reo, he ihi tō te reo, he tapu tō te reo. He wairua tō te reo, he mauri anō tō te reo. Mā te wairua ka rangona te reo, mā te mauri ka mana ai te reo. I kī mai ngā tūpuna, ko te reo rauriki te reo tapu o Ranginui rātou ko ngā atua; ko te reo reiuru e kōrerotia ake nei ko te reo tapu o Papatūānuku. Nā, ko te reo rauriki te reo hei kawe i te manawa tapu o ngā karakia, ā, ka whakauru atu ki roto i te tangata, kia pērā anō te mana o tana kupu i tō ngā atua ki tā rātou i whakahau mai ai i te rangi. Ko te reo reiuru, ko tōna kōrero ko te reo e taea ai e te tangata te kōrero, te mātau rānei ki ngā momo reo kē o Papatūānuku, arā te reo o ngā manu, o ngā ika, o ngā kararehe, o ngā rākau, o ngā uri katoa o Papatūānuku. Kia nei te reo wāhine hei whakaoho ake i te hunga wairua i runga anō i te tangi karanga ka whakapāoho ki runga i ngā marae. E kore e taea e te tangata te mau ki ēnei reo, mena kāhore noa e tapu pono ki ngā atua, ko te mea nui ko te reo tapu me ngā karakia tapu. Mā te reo ka manaakitia te tangata, ko taua reo anō ka kanga i te tangata; mā te reo ka piki te tangata ki ngā taumata whakahirahira, ko taua reo anō ka heke te tangata ki te pito kukume tonu o Whirotetupua. Nō reira, ko te reo tapu he tohu mana nō te tangata, he mana tūturu nō te atua, e kore e whakapōreareatia e te tangata kē" (Barlow 1991:112). He rerekē te tangi me te mita o te reo o ia iwi, o ia iwi, o ia iwi; hei tauira, he rerekē te tangi mai o te reo o Waikato ki tērā o Te Wai-pounamu. Nā Te Manihera (R. Maunsell), te ātirīkona o Tāmaki Makaurau, i kōrerohia ngā reo-ā-iwi i roto i te tuawhā o ngā putanga o tana pukapuka Grammar of the New Zealand Language i te 1894. E ai ki Te Manihera, e whitu ngā reo-ā-iwi nō roto tonu i Te Ika-a-Māui. Nāna hoki te kōrero, he rerekētanga anō i roto tonu o aua reo e whitu. Mai i taua wā, nā ētahi atu tohunga wetereo e whakarerekēngia ai aua whakaaro; engari mā te ripanga nei e whakaatu ētahi o aua rerekētanga: Nō ngā tau whakatuwhera o te Rautau 19, ka tīmata te noho tahi a te Pākehā ki te Māori i Aotearoa nei. Nō te tau 1815, ka puta te pukapuka tuatahi i tāia ki te reo, He Korao o Niu Tireni nā Tāmati Kānara. Ko te whakamārama o te taitara o taua pukapuka, 'He kōrero o Aotearoa'. Nō muri ake, ka tāia e Koroneho, e Wiremu he pukapuka i roto i te reo. Ko tētahi pukapuka whaimana i tāia i taua wā ko te Paipera Tapu. He kaha hoki te Māori ki te tuhituhi kōrero i te reo. Ka taea hoki te kī, i taua wā, he pai ake ngā Māori i ngā Pākēhā ki te tuhituhi. Ko te mea whakahinapōuri kē ki te ngākau Māori, ka tahuri ngā Pākehā ki te hāpai i te mana o tō rātou ake reo. Nō te tau 1867, i kī te ture mō ngā kura Māori, kia akongia ki te reo Ingarihi i ngā kura, kia kaua ngā tamariki e kōrero i te Reo i roto i ngā kura. Ka tīmata i konei te waimemehatanga o te reo rangatira, nā te mea ki te kōrero Māori ngā tamariki i roto i ngā kura ka patua e ngā kaiako Pākehā. He raruraru nui tērā. Koia rā i mataku ai rātou ki te kōrero i te reo, ka tahuri kē ki te reo Pākehā. "Ka mōhio mai tātou, ki te kore e kōrero i te reo i roto i ngā tū āhua mahi katoa a te iwi, ia rā, ia rā, ka hohoro te ngaro, ka mate hoki te reo. Ko te mea tika me kōrero tonu te reo i ngā wā katoa, i roto i ngā karakia, i ngā wāhi mahi, i ngā toa hokohoko, i ngā wheketere, i ngā wāhi tākaro, i ngā kura; nō reira, mā ēnei whakaritenga ka tupu kaha te reo - kia kaua e ngaro. Nā reira, itiiti noa iho ngā wāhi kōrero i te reo Māori; ki ngā marae, me ētahi kura, hāhi, me ngā kohanga reo... Ahakoa, e kaha ana te Māori ki te whakamana i te reo hei reo tūturu mō ngā tāngata o tō tātou motu. E kore pea e taea kia noho ia hei reo mō ētahi taikanga motuhake i roto i te iwi, pēnei i te reo mihi i runga i ngā marae, hei reo kōrero hoki mō ētahi o ngā whānau. Ko te tumanako kia hāpaitia tonutia te reo kia kore e ngaro, engari kia pūāwai i runga i ngā tikanga o te Tiriti o Waitangi, kia whakapuare huarahi kia noho pūmau tonu te reo hei taonga whakahirahira mō ake tonu atu" (Barlow 1991:113). I whakatūhia Te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi i te marama o Whiringa-a-nuku, 1975. I puta te rangahau mō te āhuatanga o te reo Māori 1973-78 a te Kaunihera Rangahau Mātauranga o Aotearoa (NZCER) e kī ana 18-20 ōrau anake o te iwi Māori e matatau ana ki te kōrero i te reo Māori, ā, i kī anō hoki kei te noho tino mōrearea te reo Māori. I te tau 1986 i rongohia e te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi te kereme mō Te Reo Māori. Nā tēnei i tū ai Te Taura Whiri i te Reo Māori i te tau 1987. Nā te mahi rangahau a te motu 1995, e pā ana ki te āhua o te reo, i whakapūmau ngā kitenga a tērā o ngā rangahau ki mua, me te tohu mai ahakoa e kōrerotia ana te reo Māori e te 59 ōrau o ngā pakeke Māori, e kitea ana ko te tokomaha (83 ōrau) o rātou he paku noa iho te matau mō te kōrero, ko ētahi kāre i paku kōrero i te reo Māori. E 8 ōrau anake o ngā pakeke Māori e tino matatau ana ki te reo Māori, ā, 33 ōrau o rātou, 60 tau te pakeke - neke atu rānei. I te tau 1986, i mauria atu he kerēme ki te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi, ko te kerēme mō te reo Māori. Kātahi te ture mo te Reo Māori ka pahure hei Reo atoato i Aotearoa. I taua wā tonu, ka tū Te Taura Whiri i te Reo Māori hei Tari Kawana hei whanaketanga hei tautoko hoki i te Reo, i runga i te whakaaro i tukuna kētia te kerēme mo Te Reo Māori ki te Rōpū Whakamana. Ka whakamanahia-ā-ture te Ture Reo Māori i te Here-turi-kōkā o 1987. E toru ōna kaupapa: Ko Te Wiki o te Reo Māori he kaupapa o Te Taura Whiri i te Reo Māori kia whakatairangatia te whakamahia o te reo MāoriI tīmata te Wiki o te Reo Māori i te tau 1975. I te tīmatanga i whakatūhia he rā hei whakanui i te reo Māori. Ko te 14 o Mahuru 1972 te rā i whakatakotohia ki mua o te aroaro o te Pāremata te petihana mō te Reo Māori e mau ana i ngā waitohu 30,000. Nō te tau 1973 ka huri te rā hei wiki whakanui i te reo. I muri mai i tēnei ka nekehia e te Tāhuhu Mātauranga ki te marama o Hōngongoi kia hāngai ki te wāhanga kura o taua tau, ā, kei te mau tonu ki taua marama. ngā kīwaha he momo kōrero e whakaahua ana i ngā āhuatanga o ia rā, o ia rā, ā, me uaua ka kitea te tikanga tūturu i te papakupu, i te pukapuka wetereo rānei. Ki te whāia he tikanga ake o tēnā, o tēnā kupu, kāore tonu e kitea he māramatanga, i te mea kei tua kē te aronga o te kōrero. Nā Te Taura Whiri i Te Reo ēnei whakamārama: Ko te 1451 he tau o te Maramataka a Kerekori. Lake Ohau Alpine Village he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Stanley Brook he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Bien Hoa (reo Whitinamu: Biên Hòa) he tāone o Whitināmu. E 604,548 te taupori i te 2009. E 807 km² tōna rahinga whenua. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. E 8,820 te taupori i te 2001. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko Pūtiki tētahi o ngā marae. Cormacks he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Poroutawhao he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Caroline he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Opaea he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Mangatoki he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Te Kura o Nga Ruahine Rangi he kura hiato mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 15. Ko 3 te whakatauranga ōtekau; ā, e 71 te tokomaha o te rārangi ingoa. Myross Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Ngāti Āpū Moana tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Cabinda he tāone nui o Anakora. E 357,576 te taupori i te 2008. E 1823 km² tōna rahinga whenua. Ko Calamus ovoideus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hikairo (Tainui), he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Tainui te waka. Ko Hikuwai he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Taurikura he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Twin Bridges he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Blackburn he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Mangaotaki he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Onewhero he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Redwood Valley he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1082 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1543 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Piripaua he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ngauranga he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1642 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1517 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1371 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1234 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1250 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Shaftesbury he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Tikorangi he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Waitara e 6 kiromita ki te raki mā uru. Ko te kura o Tikorangi he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 4 te whakatauranga ōtekau; ā, e 136 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Galdhøpiggen (reo Māori: Galdhø te maunga) te maunga teitei rawa, te tino pae maunga kei te Nōwei. E 2469 mita te teitei. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Telšiai he tāone o Rituānia. E 30,214 te taupori i te 2001. E 23.14 km² tōna rahinga whenua. Ko Ngāi Tū Kairangi tētahi o ngā hapū o Ngāi Te Rangi. Ko Ngāi Te Rangi tonu he iwi nō Tauranga-moana. Ko Mauao te Maunga; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. Forsyth he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Wyoming tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko Rāwhia (Latvijas Republika) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Rituānia, ko Etonia, ko Rūhia He mema a Rāwhia o te Kotahitanga o Ūropi (1 Haratua 2004). Ihuraua he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1140 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Te Aupouri. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Challis he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1346 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Awatane he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te Tītitipounamu he manu ngahere nō Aotearoa. He manu itiiti nō te ngahere, he rite ki te mātuhituhi engari ko te uma he mā. Ko te tipuaki me te tuarā o te tame he kāriki. Ko te uha he hāura kōtiwhatiwha. Ko te ingoa pūtaiao ko Acanthisitta chloris. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Rifleman. Ko te 1025 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1189 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1847 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus sarawakensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. This mans name is Chris Ko Ngāti Te Āpiti (Ngāti Rangiteaorere) tētehi o ngā hapū o Ngāti Rangiteaorere, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko , arā, tētahi o ngā rā o te tau, te kaupapa o tēnei tuhipānui. Ko Kaawa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Omata he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 474 te taupori o Omata. Mai i te kautenui o te 2001, e 27 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Omata he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1853 i whakatū ai. Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 147 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Manutuke he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Anawhata he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Tataramoa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1691 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pukeoware he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1676 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus schlechterianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Inch Valley he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Swannanoa he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Waikino he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Reykjavík (is: Reykjavík) te tāone matua o Tiorangi. E 120,165 te taupori i te 2009. E 274.5 km² tōna rahinga whenua. Ko Rangiuru he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Hurunui Mouth he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Te Puru he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Waiatarua he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ohinetahi he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te Whakatere Waka te putiki Matauranga e pa ana ki te ahunga o te waka runga moana. He Matauranga Pūtaiao tuturu o tatou nga Uri o Hawaiki tenei. He mea i rangahaua, i wanangahia e nga tupuna ina puta ratou ki waho ki te moana, ina noho ratou ki uta ki nga matairangi, ara i nga wa e uru tika ana ratou ki te taiao E toru pea nga wahanga o tenei Matauranga ara1. Tatai Arorangi - he tirotiro whetua kia whakatika te ahunga o te waka2. Te Whai i nga Ara Moana - he mahi kia hangai tika ki te ahunga 3. Rapu Whenua - kia whakatata mai te waka ki te whenua he ahu ano te ihu ki uta Kaore e kore i ahu mai nga tupuna o ngai tatou nga uri o Hawaiki i te Uru, ara i Ahia (Asia) a katahi pea i timata te matauranga nei i reira.Nawai ra ka puta enei waka ki te Moananui a Kiwa, tuatahi ki nga motu e tata ana ki Ahia katahi ki puta te ihu o nga waka ki waho kia tae atu ki nga motu papatea me nga motunui. E kawe mai e nga tupuna nei etehi taputapu uku e kia nei ko Lapita na reira ka mohiotia tenei iwi ko 'Ngai Lapita'. I kitea nga hanga uku nei ki Noumea, ki Vanuatu tae noa atu ki Fiji, Tonga me Hamoa. I kitea etehi ki Hiva engari karekau nga mea i kitea ki era atu o nga motu o 'Poronihia' Tena pea ko nga motu tuatahi i nohoia e nga tupuna Maori ko Savaii motu ki Hamoa me nga motu e tata ana ki a ia tae atu ki Tonga, ki Fiji ara ko tenei te Hawaiki o nga tupuna. E ai ki etehi ko nga manahune te iwi tuatahi ki nga moutere o te Moananui a Kiwa. He iwi ariki-kore, iwi atua-koreKaore e kore ko nga tangata tuatahi ki te puta mai ki te Moananui a Kiwa ko nga tangata hi ika. Kia puta ratou ki waho ka kitea pea etehi tohu whenua katahi ratou ka mohio, ka kite tuatahi pea ki nga motu hou.Tena pea ka noho etehi o enei ki nga moutere hou a ka tupu whanau mai. Kaore e kore ko enei nga Manahune i korerohia nei. Kua kohia katoatia nga korero penei ki te korero o Maui Ko Maui tetehi o nga tino tupuna o ngai tatou nga uri o Hawaiki huri noa i te Moananui a Kiwa. He tupua, he atua ko wai ke te tangata kaore ano kia rangona tona ingoa.Ehara ia i te ariki, he potiki noa engari he tangata tino matatau, he angata tinihanga. Maha atu nga korero mona engari ko te mea nui ko te korero mo te Ika a Maui me aua momo mahi huri noa. I mohio ke te korero nei ki nga moutere o Solomons tae noa atu ki Fakaofa, ki Efate, ki Fiji, ki Fotuna, ki Kiribati, ki Hawaii,ki Tuamotu, ki Huahine, ki Mangaia, ki Manihiki, ki Marquesas, ki Marshall, kiNauru, ki New Hebrides, ki Aotearoa, ki Samoa, ki Niue, ki Tahiti, kiTauna,ki Tikopia, ki Tokelau, ki Tonga, ki Vanuatu, ki Yap. Kaore e kore ko Maui tupua he tauira mo nga tangata hi ika i kitea tuatahi i nga whenua na reira te whakaaro ko te whenua he ika e kau ana ki runga. He tohu ano a Maui mo tetehi o nga mahi Whakatere Waka ara te aro o te tangata ki te tu o nga whetu. Ina tu te tangata ki runga waka ka tu ano a Maui tikitiki, a ko nga tuakana a Mauipotuki ara ko Maui-mua ko Maui-muri ko Maui-taha ko Maui-pae ka tohua i nga tatai o te Matairangi ki nga whetu. Me matua mohio te Kai Whakatere Waka ki tini o enei tatai me o ratou nukurau kia taea ano e ia te whakatikatika i te tere o te waka kia hangai ki tona ara tika. I whanau mai a Hiro ki Tahaa engari na tona kuia ia e tuku ki Tahiti whakatupu ai. He Kai Whakatere Waka rongonui ia a e ai ki etehi na Hiro (ara ko Whironui) i tarai tuatahitia te waka papa rakau mea rereke ki te waka tikohu, Ko ia ano te tangata nana i tere atu tona waka ki nga topito o te Moananui a Kiwa, nana ano i karanga nga puna ariki o te Moananui a Kiwa ki te Hui Fa'atau Aroha, ara te whakaminenga o nga Tohunga Whakatere Waka me nga Kaihautu ki Taputapuatea Ko Taputapuatea te marae tapu i hangaia ki Raiatea. E ai ki te korero i hangaia tenei marae e te tokorua a Tangaroa he tuakana taina enei. Ko wai ka mohio inahea i hanga tuatahi mai te Marae Taputapuatea, i whakatapua ano. Kua tawhito rawa te marae nei i nga rautau 1200, koina ko tenei wahi tetehi o nga kohanga o tatou nga uri o Hawaiki huri noa. Ko te tikanga ko Taputapuatea te wahi i whakaminemine ai ngā tohunga me ngā whakatere waka kia whakatau i te wānanga kia whakatakato ano i nga ara moana mai i konei ki nga topito e wha o te Moanaui a Kiwa me ona motu. E ai ki nga tangata o Opoa ka noho tonu te tahu'a (Tohunga) o Taputapuatea ki reira engari ka taea e ia te tohu kei hea nga motu katoa o te Moananui a Kiwa, me te ara tika kia tae pai ki reira. E kore au e ngaro he kakano i ruai mai i Rangiatea. Ko Mau Piailug he Kai Whakatere Waka rongonui no te motu papatea o Satawal. I whanau mai ia i te tau 1932, aa, na tona koroua i poipoia, i whakaako hoki ki nga matauranga tawhito o tona iwi. Kua pakeke ia kia 18 nga tau ka uru ia ki nga ritenga o te "Pwo" kia puta hei "Paliuw" (Tohunga Whakatere Waka) o te kura wananga 0 "Weriyeng" (he kura i timata ki te motu o Pollap). I te tau 1976 i tonoa te Hawaiian Voyaging Society ki a ia kia haere ki runga i Hokulea hei tohunga Whakatere Waka ma to ratour tira haere mai Hawaii Nui ki Tahiti. Na Mau Piailug i whakaako ki nga tangata o Hawaiki nga mahi Whakatere Waka tawhito, na reira me tuku mihi ki a ia mo te whakahouhanga ano i tenei tino taonga o tatou Ko te 1251 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Hyderabad (reo Telugu: హైదరాబాద్; reo Urdu: حیدرآباد) he tāone nui o Īnia. E 4,010,238 te taupori i te 2011. E 621 km² tōna rahinga whenua. www.ghmc.gov.in Glenore he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1358 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus elopurensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1478 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Haipara (reo Kirihi: Κύπρος, reo Whenua Korukoru: Kıbrıs) he whenua ki Ūropi. Ko Nicosia te tāone matua o te whenua nei. Ētahi atu o ngā tāone o taua whenua ko Famagusta, ko Kyrenia, ko Limassol, ko Larnaca, ko Paphos. Ko Dimitris Christofias te tumuaki o Haipara. Ko te 1599 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1514 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1177 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1036 he tau o te Maramataka a Kerekori. Moawhango he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Toi Flat he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Kakahu he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Kainui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Paenga he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Earthquake Flats he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Whitināmu he whenua ki Āhia. Ko te 1294 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Helsinki (fi: Helsinki, sw: Helsingfors) te tāone matua o Hinerangi. E 584,420 te taupori i te 2009. E 715.55 km² tōna rahinga whenua. Ko Kaitoke he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Windsor he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ekuatoa (reo Pāniora: Ecuador; reo Runa Simi: Ikwadur) he whenua ki Amerika ki te Tonga. Ko Calamus peregrinus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Puerua he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Matakawau he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Awahou North he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1738 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1029 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 2018 he tau o te Maramataka a Kerekori. Nō Ngāti Whātua o Ōrākei a Lawrence Makoare. He kaiwhakaari ia. Turanga Lawrence Makoare Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Ko Waikuta he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1640 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Orua Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1730 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Huntingdon he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Cromarty he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Hiroshima (reo Hapani: 広島) he tāone nui o Nipono. E 1,173,980 te taupori i te 2010. E 905.01 km² tōna rahinga whenua. www.city.hiroshima.lg.jp Ko Moewhare he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Piko Piko he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Porirua he tāone o Te Ika-a-Māui o Aotearoa, ki te taha whakararo i Te Whanga-nui-a-Tara. Ko te ingoa o mua ko "Pari-rua". E 50,000 te taupori i te 2004. Ko te Whio he manu waimāori o Aotearoa. He rakiraki whakamokeke. He ōrangihina te tuarā, he kōpure ura. He hina te poho, he māwherotea ngā ngutu, he parauri ngā waewae. Ko te ingoa pūtaiao o te Whio he Hymenolaimus malacorhynchus. He ingoa anō tō te manu nei i te reo Māori, arā, he Korowhio, ki ētahi atu he Whiorau kē. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā he Blue Duck, ki ētahi he Whistling Duck kē. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Knapdale he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Tabriz (reo Farsi: تبریز, tabˈriːz; reo Atepaihāni: Təbriz) he tāone o Īrāna. E 1,378,935 te taupori i te 2006. E 324 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1934 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1423 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Big Omaha he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1119 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Wharerata he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Moerangi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Fairton he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Clydevale he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Salisbury he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Te Tāwera (Ngāti Tūwharetoa ki Pūtauaki) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui ki Aotearoa. Ko Ngāti Tara-a-Whai tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Ko te 1837 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Punehu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko matā ("Pb") he pūmotu. Ko te taungota, 82; ko te Takiwā, 6; ko te Rōpū, 14. Ko te 992 he tau o te Maramataka a Kerekori. Burkes Pass he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko te 1345 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko te 1350 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Westmorland he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Glenham he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Poriwia (reo Pāniora: Bolivia ; reo Runa Simi: Bulivya; reo Aymara: Wuliwya ) he whenua ki Amerika ki te Tonga. Ko Otoroa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Te Aute he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1890 he tau o te Maramataka a Kerekori. Chesterfield he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Kauru Hill he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Texas tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko Mount Kilimanjaro (reo Māori: Kilimanjaro te maunga) te maunga teitei rawa, te tino pae maunga kei te Tānahia. E 5,895 mita te teitei. Ko San Francisco he tāone o Hononga-o-Amerika. E 805,235 te taupori i te 2010. E 231.92 km² tōna rahinga whenua. Ko Mystery Creek he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1765 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Puka he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Mākino (Ngāti Pikiao) tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Calamus hepburnii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1666 he tau o te Maramataka a Kerekori. Eastern Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1486 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus pulaiensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko konupūmā ("Ca") te pūmotu 20. Ko te 1385 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Toa Bridge he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Gladstone he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Te Kumi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1723 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngatea he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti Tapu tētahi o ngā hapū o Ngāi Te Rangi. Ko Ngāi Te Rangi tonu he iwi nō Tauranga-moana. Ko Mauao te Maunga; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. te Pāteke he manu waimāori o Aotearoa. He rakiraki iti, he hāura ngā huruhuru, he āhua rite ki te pārera. Ko te māhunga o te tame he porouri, he kāriki whakaataata hoki. Ko te ingoa pūtaiao o te Pāteke he Anas aucklandica chlorotis. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā he Brown Teal. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Turangaomoana he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus castaneus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko New York tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko Tawhiti he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Minsk te tāone matua o Pērara. E 1,830,700 te taupori i te 2007. E 305.48 km² tōna rahinga whenua. Ko Khulna (reo Bengali: খুলনা)he tāone nui o Pākaratēhi. E 1,000,000 te taupori i te 2010. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Parawera he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Parakai he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Helensville e 3 kiromita ki te tonga mā rāwhiti, ko Waioneke e 22 kiromita ki te raki mā uru. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 1371 te taupori o Parakai. Mai i te kautenui o te 2001, e 192 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Parakai he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1958 i whakatū ai. Ko 3 te whakatauranga ōtekau; ā, e 181 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Big Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Whanaunga, he iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Ngāti Umutahi (Ngāti Tūwharetoa ki Pūtauaki) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui ki Aotearoa. Ko Te Tihi-o-Maru (Timaru) he tāone nui o Te Wai-pounamu, kei te taha o Kā Poupou-a-Te Rakihouia i Te Tai-o-Mahānui. Ko te 1597 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kaingaroa Forest he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Johan Christoffer Boklund (1817-1880) he kaipeita rongonui nō Huitene. Peel Forest he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Porinīhia Wīwī he whakaminenga o nga kahui moutere e rima kei te putahi o te Moananui a Kiwa kei nga pae 7° ki 27° S me nga pae 134° me 155° W.1,544 sq maero (4,000 sq km) te takiwa, 258,000 nga tangata noho, 130 nga motu a kua 5 nga kahui moutere ara ko te kahui o Tahiti (Society), ko te kahui o Tuamotu, ko te kahui o Mangareva (Gambier), Ko te kahui o Enana (Marquesas), ko te kahui o Tubuai. Ko Tahitinui te motu nunui o te whakaminemnga nei a kei reira hoki te taone matua a Papaete. 130 nga motu, kua 5 nga kahui moutere i whakamaua e Wīwī a kua tapiana ko Poronihia Wīwī. He Tangata maori katoa nga tangata o nga Kahui moutere nei engari kia mohio pai ki a ratou me o ratou ake korero me titiro kia te hononga mo ia Kahui Moutere Kei ia kahui moutere to ratou ake whakapapa me to ratou ake korero Tupuna. Na reira kua tuhia ki raro nei nga hitori mai i te taenga mai o Pakeha tae noa ki naianei I te rautau 1500 tokomaha ake nga tangata o nga moutere nei. He kahui ariki nga mea tu ana ki Tahiti, ki Bora-Bora, me Raiatea. Ko Teriaroa, ki te raki o Tahiti, te nohoanga ariki, a ko Taputapuatea, ki Raiatea, te marae tapu rawa o te Moananui a Kiwa. I te tau 1521 i kitea e Ferdinand Magellan i a Pukapuka i Tuamotu. I 1595 i kitea s Enua Enata, i kite ai a Makatea, Bora-Bora me Maupiti e Jacob Roggeveen ite tau 1722 a na Captain Samuel Wallis i kite i a Tahiti, Moorea, me Maiao Iti i 1767. I 1769 i haramai a Captain James Cook kia matataki i te rere o Kopu ki te rangi a i tapina te Kahui motu nei ko "The Society Islands" hei mihi ki the Royal Society nga mea i tautoko ai i tona tira. I kite ai a Tubuai e Cook i 1777. I te tau 1834 i haere mai nga mihinare no Wīwī ki Mangareva, a kua riro ki Wīwī i 1881. I haramai nga mihinare mai i Tahiti ki Tubuai. Engari i te tau i tono a Rimatara me Rurutu ki nga Ingarihi kia tu hei hoa mana engari i riro ano ki Wīwī i te tau 1900. Ko Tuamotu he mea kei raro i te mana ariki o Pomare ariki o Tahiti, i riro ake enei me Tahiti i te tau 1847.Kei te Kahui o Enua Enana (Marquesas), ko Nuku Hiva he mea riro tuatahi ki Amerika i te tau 1813 engari ka u mai tetehi manuao no Wīwī na te karanga o te ariki o Tahuata. Engari ka tautohe ratou me nga Wīwī, ka riri. Kua riro ki Wīwī ano te moutere ra i te tau 1842 Kua whakahaere nga kahui moutere nei hei taiwhenua o Wīwī.I 1885 kua tu he kawana no Wīwī me tethi kaunihere mo nga moutere. Engari kua riro ano te mana o tenei kaunihere i te tau 1899, a i 1903 kua korengia te mana o taua roopu. I 1940 tokomaha nga tangata maohi i uru ki te pakanga nui i Uropi ara WWII.I te tau 1946 i tapina ko Poronihia Wīwī he taiwhenua tawahi o Wīwī, ara kua tu he paremata taiwhenua a ka taea e ratou te tuku i tetehi tangata noa hei mangai mo ratou ki te Paremata nui ki Wīwī. I 1957 i whanuitia te mana o te paremata taiwhenua. Hei ahakoa te maunga o Wīwī i nga Kahui moutere nei ka whawhai tonu nga tangata maohi ra kia tu rangatira ano ratou. I te tau 1947 i tu rangatira ano ko Pouvanaa Tetuaapua Oopa me nga tangata karawhiu i te whakapehi o Wīwī. Kua aukatihia tetehi kaipuke no Wīwī. Kua mauheretia e te pirihimana engari i te tau 1949 i tautokohia te tangata hei mema o te paremata taiwhenua, a, i te tau 1951 ko tona roopu te mea nui o taua paremata taiwhenua a ko Pouvanaa Oopa te tumuaki tuarua. Ko te kaupapa nui o Pouvanaa me ona hoa tautoko ko "Tahiti mo Tahiti ara "Tahiti for the Tahitians ... Vote NO so that the enslaving yoke will be quickly removed from around our necks'' I mauheretia ano Pouvanaa Tetuaapua Oopa nei a kua tapaina tona roopu tautoko he mea ture-kore e te paremata nui ki Wīwī. E waru tau tona noho ki te whareherehere katahi ka panaia e te Wīwī kia noho kiritai I 1963 i timata ke nga Wīwī ki te whakapahu karihi ki Mururoa. I 1975 i nekehia te whakapahupahu nei ki Fangataufa. Ka tu nga tangata maohi me etehi o nga tangata o te ao kia aukati te mahi tukino nei. I te tau 1975 i tu rangatira ano a Oscar Temaru me tona roopu torangapu a Tavini Huiraatira, e toru noa o ratou karanga ki tu rangatira te whenua o Tahiti ra, kia aukati te pahu o te pahu karihi o Wīwī, me te tohatoha pai i nga hua o te whenua. I te tau 2004 ka tu tautohe ano nga tangata na te nui o nga utu mo nga hua o te whenua me nga take pera. I te 15 o Pipiri 2004 i potihia a Oscar Temaru hei Tumuaki o Poronihia Wīwī, kua hinga ke te Tumuaki o mua ko Gaston Flosse. Engari ka kore e whakaae e te paremata (poti 27-28), a na Gaston Flosse i tono ki te Paremata matua ki Wīwī kia whakahaere tetehi poti hou mona.I tautokohia ano a Oscar Temaru i te tau 2006 kia tu hei pirihitane. Engari i te 13 o Hakihea 2006 kua whakakorengia ano e te paremata taiwhenua a kua pana. Kua tu a Gaston Tong Sang hei Pirihitane i te 26 Hakihea 2006, engari i pana ano e te Paremata i te 31 o Hereturikoka 2007. Ka poti ano nga tangata o Poronihia Wīwī a te 10 Mahuru 2007 Ko Ngāti Tūtemohuta tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Raumai he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. te kaupapa o tēnei tuhipānui ko A Coruña, he tāone nui ki te takiwā o Galicia. He porowini tonu o Galicia, ko Coruña te ingoa; ko A Coruña te tāone matua o taua porowini. Ko te taupori i te tau 2004, he 242, 846. Ko te 1027 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus stoloniferus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Astana (Kazakh: Астана, استانا) te tāone matua o Katatānga. E 705,897 te taupori i te 2009. E 722 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1254 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1160 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Rātū te rā tuarua o te wiki. Ko te Pararā he manu nō te aumoana, he ōrangi-hina te tuarā, he mā te poho. He rite ki te tītīwainui engari he rahi ake. He ingoa anō tō tē manu nei, arā he Pekehā. Ko te ingoa pūtaiao he Pachyptila vittata. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te Broad-billed prion. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Calamus macrosphaerion he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Lahore (reo Urdu: لاہور, reo Punjabi: لہور) he tāone nui o Pakitāne. E 10,000,000 te taupori i te 2009. E 1,772 km² tōna rahinga whenua. www.lahore.gov.pk Ko Islamabad (reo Urdu: اسلام آباد, Islām ābād) te tāone matua o Pakitāne. E 1,330,000 te taupori i te 2011. E 120 km² tōna rahinga whenua. www.islamabad.gov.pk Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Waenga he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu; he iwi hoki tēnei o Rangitāne. Kei te Wairarapa e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Tākitimu, ko Kurahaupō. Albert Town he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1581 he tau o te Maramataka a Kerekori. Lower Nevis he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Boyle Village he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ramarama he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Rotoorangi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus scipionum he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te Tieke he manu ngahere nō Aotearoa. He manu nō ngā ngahere. He pango ngā huruhuru, he ura ngā pokohiwi me te tuarā.Ko te ingoa pūtaiao ko Philesturnus carunculatus. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Saddleback. Ko Peter Paul Rubens (1577-1640) he kaipeita rongonui nō Pehiamu. Ko Ngāti Haka tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko te 2031 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus muelleri he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Sucre te tāone noho a te kāwanatanga o Poriwia. E 225,000 te taupori i te 2006. E 11.8 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1539. Ko Calamus solitarius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. He rārangi tēnei o ngā marae o Aotearoa. Nōwei Hamama he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 901 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waimahana he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Aokautere he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Matarawa he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1588 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tuateawa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Millers Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Cooptown he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Karachi (reo Urdu: اسلام آباد, Islām ābād, reo Sindhi: ڪراچي) he tāone nui o Pakitāne. E 18,052,000 te taupori i te 2011. E 3,527 km² tōna rahinga whenua. www.karachicity.gov.pk Ko Tanehopuwai he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ngakawau he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Calamus moszkowskianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1545 he tau o te Maramataka a Kerekori. Awatuna (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Pepepe he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Sundsvall he tāone nui ki Huitene, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 27.39 km² Taupori: Moenui he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Owaka Valley he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Pakitāne Ko te 1644 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 970 he tau o te Maramataka a Kerekori. Pākaratēhi Ko te 1488 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Woolleys Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1076 he tau o te Maramataka a Kerekori. Danseys Pass he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Kakapuaka he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1146 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Māhanga, ā, ko Ngāti Māhanga tonu tētahi o ngā hapū o Waikato. Ko Hourua he uri whakaheke, no Mahuta,no Maahanga.ko ngoona tungane ko Wharetipeti, ko Tapa-Ue ngaa tino Rangatira, o ngaati Maahuta, ngaa tupuna o Pootatau Te Wherowhero. ka moea te tamati pootiki o Haua, araa ko Pukauae, i runga i te matenga o Pukauae, i hoki aa Hourua ki waenganui, i toona ake iwi, ka whaia te ara whakapapa o toona Tupuna , a Atutahi. araa te tamaiti o Maahanga, kei ohiopopoko toona kainga noho, kei reira tonu ngoona uri, kei Ngaati Hourua e nohonoho ana kei waenganui o Ngati Haua, Kei Maungatautari, kei te whare waananga ko Ngati Mahanga,Te Rua o Tuheitia. kei Oomaero ko Ngati Hourua, Ko Te Awaitaia, Ko Maahanga-Hourua.He uri whakaheke aa Te Awaitaia ia Hourua. Ko Kumara Junction he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Greymouth e 30 kiromita ki te raki. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 315 te taupori o Kumara. Mai i te kautenui o te 2001, e 9 te hekenga iho o te tokomaha tāngata. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te kura o Kumara he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 5 te whakatauranga ōtekau; ā, e 26 te tokomaha o te rārangi ingoa. Hanging Rock he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Pea Viner Corner he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Marybank he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te reo Aymara (Aymar aru) he reo o Perū, ko Poriwia, ko Hiri. Putara he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus symphysipus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Mangawara he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Tāmaki-makau-rau (takiwā) he takiwā kei Te Ika-a-Māui, Aotearoa Taikorea he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1352 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1471 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Point Wells he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus cockburnii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Taramea Bay he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ruanui. Ko Ngāti Ruanui tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Ko te 1090 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 913 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Tamateatūtahi tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1717 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus manan he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngāti Māika o Ngā Rauru tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ko Calamus suaveolens he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1781 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 908 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Repia he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus aggregatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. .Ko te Motu o Man (Isle of Man, Ellan Vannin) he takiwā ki Ūropi. Ko Rowan he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Kononi he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Hauturu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus wightii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1706 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Pouwhakatutu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1525 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1779 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te he tau o te Maramataka a Kerekori. }} Ko te 1850 te tau kotahi mano, e waru rau e rima tekau, he tau noa; ko te rā tuatahi, te 1 Kohi-tātea, he Rātū. Ko Okauia he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Overdale he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Kanpur (reo Hindi: कानपुर; reo Urdu: کان پور) he tāone nui o Īnia. E 6,368,043 te taupori i te 2011. E 1040 km² tōna rahinga whenua. www.kanpurnagar.nic.in ] Ko New Mexico tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ealing he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1919 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mwanza he tāone nui o Tānahia. E 1,200,000 te taupori i te 2011. E 3,740 km² tōna rahinga whenua. Ko Kaiatea he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Cattle Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Los Angeles he tāone o Hononga-o-Amerika. E 3,833,995 te taupori i te 2010. E 498.3 km² tōna rahinga whenua. Ko Calamus impar he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Pukekapia he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1142 he tau o te Maramataka a Kerekori. Waipatiki Beach he nohanga o te takiwā o Heretaunga, e 20 kiromita pea ki te raki o Ahuriri. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Brunner he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Clifton (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Waitaruke he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Rotoroa he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Asturias he hapori rangatira kei te tonga o Pāniora. Ko Oviedo te tāone matua o Asturias. Ko Kawakawa Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1359 he tau o te Maramataka a Kerekori. Wilsons Crossing he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1647 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko ngā Moutere Aaland (Landskapet Åland, Ahvenanmaan maakunta) he takiwā ki Ūropi. Ko Te Whānau-a-Hikarukutai tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko te 1935 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Whangaripo he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kairua he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Kaitaratahi he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Kirikopuni he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Onekaka he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 940 he tau o te Maramataka a Kerekori. Te Horoa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ngāti Hē tētahi o ngā hapū o Ngāi Te Rangi. Ko Ngāi Te Rangi tonu he iwi nō Tauranga-moana. Ko Mauao te Maunga; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. Ko Paparata he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Parakiwai he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 2017 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1378 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko te 1797 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Rangiriri West he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Kahotea he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Poukawa he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Pohonui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Paemako he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus latispinus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Tokarahi he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Marawiti he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Kaiwaka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Waimaunga he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Hoanga he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1266 he tau o te Maramataka a Kerekori. Muhunoa East he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Whakawhitira he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Calamus pachypus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi Manamotuhake. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu, ko Tereanini. Glenledi he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ngāti Rangitihi tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Ko Michigan tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko Otara he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Mumbai (reo Marathi: मुंबई, Mumbaī) he tāone nui o Īnia. E 12,478,447 te taupori i te 2011. E 603 km² tōna rahinga whenua. www.mcgm.gov.in Ko Calamus laoensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Tahaia he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Onepoto he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Four Peaks he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Drybread he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1334 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Paroanui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngā Pae Rangi tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko Calamus microsphaerion he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Calamus paspalanthus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Hawkins he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko te 1586 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1109 he tau o te Maramataka a Kerekori. Brunswick he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Whakahoro he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Shenzhen (reo Hainamana: 深圳; Pinyin: Shēnzhèn) he tāone o Haina. E 4,000,000 te taupori i te 2010. E 2050 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 968 he tau o te Maramataka a Kerekori. Tutaki he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te Ōi he manu moana, he rahi, he hāurapango te tuarā, he hāuratea te puku. Hei te takurua, ka paopao. He huahua nā ngā iwi o Te Ika a Māui. Ko te ingoa pūtaiao he Pterodroma macroptera. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te North Island muttonbird, ko te Great-winged petrel rānei. Pouwhakaura he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1446 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1443 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Papawera he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Kawa he nohanga kei te moutere o Aotea, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Monowai he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Nevada tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Waihua he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Hato Marino (Serenissima Repubblica di San Marino) he whenua iti ki Ūropi. Ko te whenua e tūtata ana ko Itāria]]. Kohunui Maori Settlement he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Hangaroa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. own work, released into the public domain, no rights retained Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Calamus ciliaris he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tahinga. Ko Ngāti Tahinga tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Earthquakes he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te Kakī he manu waimāori o Aotearoa. He manu onge, itiiti noa. He rite ki te poaka te āhua. He pango katoa, engari ko ngā karu me ngā waewae he kuratea. I ēnei rā, ko tōna 50 noa iho ngā kakī e ora tonu ana i ēnei moutere. Ko te ingoa pūtaiao he Himantopus novaezealandiae. Ko te ingoa reo Pākehā he Black Stilt. Ko te Miro he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau roa, he porotaka te kāmata, he papakiri, he pāraharaha te takoto o ngā rau. He kura, he matahua ngā hua, he tino kai nā te kererū.Ko te ingoa pūtaiao ko Prumnopitys ferruginea. Ko Calamus arugda he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Korakonui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. He rua ngā tikanga o poutokomanawa: Charteris Bay he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1246 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kaiwera he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1796 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Newell Convers Wyeth (1882-1945) he kaipeita rongonui nō te Hononga o Amerika. Ko Pakotai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Kaikohe e 37 kiromita ki te raki, ko Maungatapere e 34 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. Ko te kura o Pakotai he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1905 i whakatū ai. Ko 2 te whakatauranga ōtekau; ā, e 24 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 936 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu; he iwi hoki tēnei o Rangitāne. Kei te Wairarapa e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Tākitimu, ko Kurahaupō. Ko Whatumoana Paki te hoa rangatira o Te Arikinui Te Atairangikaahu. Ko ia hoki te matua o te Kīngi Māori o te wā, ko Kīngi Tuheitia tērā. Ko te matua tāne o Whatumoana ko Wetere Paki, nō Waikato anō; ko tana whaea ko Paranihi, nō Te Aupōuri, Te Kao, Te Tai-tokerau. Hei mokopuna a Paranihi ki a Parāone Ngāruhe, nāna i haina Te Tiriti o Waitangi mō te taha ki a Te Aupōuri. He rangatira ingoa nui a Parāone Ngāruhe i ngā tau nō muri mai o te taenga mai o te Pākehā ki Te Tai-tokerau. Nā Parāone Ngāruhe ko Ngāwaka; kei Matarau, te urupā o Ngāi Takoto, te moenga whakamutunga a Ngāwaka. Kei Awanui taua urupā. Nō Ngāi Takoto tana whaea, a Maatahinerangi Awarau. Ka moe a Ngāwaka i a Meri Mete, nō Tangoake, Pārengarenga. Ko tā rāua tamāhine, a Kiritokia, te whaea o Paranihi, te tupuna wahine o te Kīngi Māori hou. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hako. Ko Ngāti Hako tētahi o ngā iwi o Hauraki. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Pūkorokoro (Ngā Rauru) tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ko David Martin (1737-1797) he kaipeita rongonui nō Ingarangi. Ko Whangamumu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kaimarama he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Matangirau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Whetukura he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1420 he tau o te Maramataka a Kerekori. Hukapapa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1804 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mangatoi he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Te Ranga he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus paulii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngāti Tokowaru tētahi o ngā hapū o Ngāti Manawa o Mataatua waka, he iwi kei Murupara e noho ana. Ko Tawhiuau te maunga tapu , ko Rangitāiki te awa, ko Mataatua te waka, ko Ngāti Manawa te iwi. He ingoa hou o ngā wāhanga i raro iho nei. Tirohia mō te roanga o ngā kōrero. Kokatahi he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Hokitika e 15 kiromita ki te raki mā uru. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te kura o Kokatahi he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 23 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Ko Ngāi Tamapare tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Wharetoa he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Toko Mouth he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus acidus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. own work, released into the public domain, no rights retained Patangata he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te Tānekaha he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau rite ki te toatoa. He rite ki te huruhuru whenua ngā raurau. Ko ngā hua he itiiti, he pūhui te tupu.Ko te ingoa pūtaiao ko Phyllocladus trichomanoides. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Celery Pine, engari, he ingoa āhua tawhito tēnā. Raurimu he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Maraekowhai he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Moemiti tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Ngāi Tau Whao tētahi o ngā hapū o Ngāi Te Rangi. Ko Ngāi Te Rangi tonu he iwi nō Tauranga-moana. Ko Mauao te Maunga; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. Ko Mahakirau he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Onaero he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Lake Okareka he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Tuilaepa Aiono Sailele Malielegaoi (whānaunau 14 Āperira 1945) te Pirimia o Hāmoa, ko ia hoki te kaiārahi o te Rōpū Human Rights Protection Party (HRPP). Ko ia te pirimia o Hāmoa mai anō 23 Noema 1998. Ko Lepa tōna papakainga i te moutere Upolu. I kuraina ia ki Tāmaki-makau-rau ki Aotearoa. Ko Ngāti Kākahutāpiki tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko Matata he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ruapuke he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Levels he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Matahi he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Matahuru he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Komakorau he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Te Waitere he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. te Tāwhai he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau roa, he rākau pāpua, nō te ngahere. He ririki, he porotaka he nihoniho ngā rau, he tauhokohoko te tipu.Ko te ingoa pūtaiao ko Nothofagus menziesii. He ingoa anō hoki i te reo Māori mō te rākau nei, arā he Tāwai. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Silver Beech. Hays Gap he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Te Ariuru he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Hackthorne he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 941 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus jenningsianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Te Kopua he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 953 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Hanekeria (Magyar Köztársaság) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Horowākia, ko Ūkareinga, ko Romeinia, ko Serbia, ko Koroātia, ko Horowinia, ko Ateria. He mema a Hanekeria o te Kotahitanga o Ūropi (1 Haratua 2004). Ko French Pass he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1006 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāi Tūhoe, Tūhoe rānei, he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Māhanga, ā, ko Ngāti Māhanga tonu tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Āketina he tāone nui o Āketina. E 1,309,536 te taupori i te 2008. E 576 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1573. Pounawea he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko he iwi kei Taranaki ētahi, kei Wharekauri ētahi, kei Te Wai-pounamu ētahi e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Glengarry (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Mangapakeha he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Rajshahi (reo Bengali: রাজশাহী)he tāone nui o Pākaratēhi. E 775,495 te taupori i te 2008. Whareama he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Pukehiki he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Craigellachie he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Manaia he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Tūranga-nui-a-Kiwa te tāone nui o Te Tai-rāwhiti, Aotearoa. Ko Gisborne te ingoa reo Pākehā. Ko te 975 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Hākoakoa he manu moana parauri, he rite ki te karoro. Ko te ingoa pūtaiao he Catharacta skua lonnbergi. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te Southern skua , ko te Brown skua rānei. Hyde he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu; he iwi hoki tēnei o Rangitāne. Kei te Wairarapa e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Tākitimu, ko Kurahaupō. Ko Oklahoma tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko te 1562 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus neelagiricus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Pukeraro he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Karetu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te kura o Karetu he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1886 i whakatū ai.Ko 3 te whakatauranga ōtekau; ā, e 52 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Hongahongatoroa tētahi o ngā marae o ngā iwi o Tauranga, arā, o Ngāti Ranginui, o Ngāi te Rangi. I haere ngā ākonga me ngā kaiwhakaako o Te Ara Poutama ki reira. Paraire 29 - 31 Whiringa-ā-nuku 2004. I te ako i te reo, ā, i whakaronga ngā tikanga o tērā tāngata. I haere ki te Mauao ā, i kaukau i te puna wera. Ko Jørn Oberg Utzon (1918 - 2008) he kaihoahoa rongonui nō Tenemāka. Ko te reo Huitene (svenska) te reo matua o Huitene, ko Hinerangi. Ko Tiritiri Matangi he moutere e tūtata ana ki Whangapāraoa (Tāmaki-makau-rau), he moutere e whakapaingia ana e Te Papa Atawhai hei kāinga noho mō ngā manu o Aotearoa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Shantytown he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Tanatana he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Willowbridge he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1624 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus lauterbachii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 994 he tau o te Maramataka a Kerekori. Lochindorb he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Bealey Spur he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngā Poutama tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Pirinoa he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Tariki he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Dunrobin he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus rhytidomus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Pāniora, arā te Kīngitanga o Pāniora (“Reino de España” i te reo Pāniora), tētahi whenua e whakakapi ana i te nuinga o te kuiti o Iberia ki te tonga rāwhiti o Ūropi. E whirinaki ana a Pāniora (mai te raki, me te matawā) ki te Whanga Biscay, Wīwī, Andorra, te Moana Rōwhenua, te whenua Ingarihi o Kāmaka, Potukara me te Moana Ranatiki. Nōna hoki ngā Moutere Baleares ki te Moana Rōwhenua, ngā Moutere Canarias ki te Moana Ranatiki, me ngā tāone tūwaho e rua ki te raki o Awherika a Ceuta me Melilla e whirinaki ana ki Moroko. Whaihoki ēnei takiwā katoa e 504,645 km² tōna rahinga whenua (t4 ki Ūropi i mua i a Rūhia, Ūkareinga me WīWī), ā, nō tōna teitei wawaenga e 650 m o runga i te pae moana koia te whenua maunga tuarua ki Ūropu (whai muri i Huiterangi). He tahatahi rawa te noho o ōna kainoho e 45,200,737, atu i te tāone matua a Madrid noho ai te nuinga ki ngā takutai maha. Ko Pāniora te reo whaimana o te whenua katoa, ā, he maha ngā reo ā-rohe kua tapaina hei reo taurite e ngā kaiwhakahaere kāinga, whaihoki te reo Catalonia, te reo Pākihi, te reo o Galicia me te Aranese. Koia te whenua pōwhiri manene tuatahi o Ūropi me ōna kainoho whānau tāwāhi e 4.5 miriona. Kua oti tōna tauwhiro mai te mana whakatuanui ki te manapori i tōna tuhiture o te tau 1987; ināianei he arikitanga pāremata manapori. He mema o te Kotahitanga o Ūropi, ā, he mea whakahirahira hoki ki a ia tōna whanaungatanga ki te Hapori o Amerika-ki-te-tonga, arā, ngā whenua kōrero Pāniora, i raro i te maru Pāniora rānei i ngā wā o mua. He whenua whirinaki; nōna te ōhanga tuawaru o te ao. ērā ko Tongariro maunga e tū rangatira ana ki te mātāpuna awa o Te Ika-a-Māui, he maunga puia, he maunga hukarere, he maunga tipua ē! Ko Tongariro maunga te puna wai o te Ika a Māui, te romi o ngā awa e rere ana ki ngā tōpito e whā o te motu, arā ko Waikato, ko Whanganui, ko Rangitikei. Ka tū a Tongariro ki te te mātāpuna o ngā awa nunui o Te Ika-a-Māui, i te 39.1S, 175.7E. Ko te teitei o te maunga nei, e 1,978 mita. Ka tū rārangi ana keokeonga, arā ko Tongariro, ko Ngāuruhoe, ko Paretetaitonga, ko Ruapehu. He maunga ikeike ēnei, ngaro katoa i te hukarere. Ko ngā mea orohia e piri ana ki te taha ko Hauhangatahi, ko Maungakatote, ko Pukeonake. He rua puia anō ko Ōhākune. Ko ngā keokeonga e tū tata ana ki raro ko Kakaramea, ko Pihanga. Ko Rotoaira te puna wai i waenganui. Tū ana he maunga, takoto ana he raorao, heke ana he awaawa, koia nā ko te raorao e pōkaitia ana i a Tongariro he awaawa, he oneone, he parangahu, he pungapunga, he pungarehu. He maunga tapu ēnei e tū ana ki te puku o te whenua, he tupua, he atua. Me hoki anō ki te ao kohatu, i aua rā ka minemine ngā maunga ki te mātāpuna: ko Tongariro, ko Taranaki, ko Tauhara, ko Putauaki, ko Pihanga me ērā atu o ngā maunga, ngā puke, ngā hiwi me ngā kohatu. Ka nui te aroha o Tongariro ki a Pihanga engari ka pūhaehae ērā atu o ngā maunga, ā ka puta te riri i a rātou. Nā ka huaki te riri a Taranaki, a Putauaki ki a Tongariro, haruru ana te whenua, ka pō te rangi, aue, taukuri e! I ngā rā o mua i mōhiotia katoatia tēnei awa ko 'Waikato'. Otiia i tēnei wā, kua huaina te wāhanga i rere mai i Tongariro maunga ki Taupō moana ko Tongariro te awa. Ka rere te awa nei ki Nukuhau, kātahi ka puta ko Waikato-taniwha-rau. Ko Ngāti Huri (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. He maha ngā tikanga o "Inanga": Ko Calamus gonospermus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Glasnevin he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Raio he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Peep-o-Day he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus tenuis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Calamus maturbongsii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Gladstone (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te Rautau 11 ngā tau atu i te 1001 tae noa ki te 1100. Ko te 1022 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tataraimaka he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1317 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Karakariki he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Moutohora he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Tainui te waka tupuna o Ngāti Apakura, Ngāti Hauā, Ngāti Hikairo (Tainui), Ngāti Kōkako, Ngāti Kuia (Tainui), Ngāti Mahuta, Ngāti Maniapoto, Ngāti Rārua, Ngāti Raukawa, Ngāti Tahinga, Ngāti Tama, Ngāti Tamainu, Ngāti Tamainupō, Ngāti Tamaoho, Ngāti Taupiri ki Waikato, Ngāti Te Ata, Ngāti Te Wehi, Ngāti Tīpā, Ngāti Toa, Ngāti Wairere, Ngāti Whāwhākia, Te Āti Hau, Wai-o-Hua, me ētahi atu iwi o Waikato, Hauraki, Raukawa Moana, me Te Wai-pounamu. Ko Tapapa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1903 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pihama he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1285 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kikiwa he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Raupunga he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Oruanui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ranginui. Kei Tauranga-moana taua hapū e noho ana, i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Mauao te maunga, ko Tauranga te moana, ko Ngāti Ranginui te iwi, ko Ngāi Tamarāwaho te hapū, ko Huria te marae, ko Tamatea-pōkai-whenua te tangata. Ko Tākitimu te waka. Rangitoto ("Ngā Rangi-i-totongia-a Tama-te-kapua") he moutere ahi tipua e tata ana ki Tāmaki-makau-rau. Ko te Rautau 21 ngā tau 2001-2100 Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Edievale he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Shag Point he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Battersea he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Waimiha Flats he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Frenchmans Swamp he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1764 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko konutea ("Br") he pūmotu. Ko te taungota, 35; ko te taumaha ngota, 79.904 amu. Purakauiti he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Taipoiti he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Maitland he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1461 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Croydon he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 2016 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Porou he iwi, ko Waiapu te awa, ko Hikurangi te maunga. Ko Horouta, ko Tākitimu ngā waka. Ko Hikurangi te maunga, ko ngā kāinga noho kei Uawa, Te Araroa, Tūranga-nui-a-Kiwa, Anaura, Tokomaru Bay, Te Puia, kei Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Mangatu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ruatoki North he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. The Pines he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1743 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Erepeti he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ferrymead he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Mangaorapa he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1874 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Matuku tai he manu ki tātahi nō Aotearoa. He āhua hina ōrangi ngā huruhuru o tēnei manu o te ākau. He kōwhai ngā ngutu, he āhua kārikikaho ngā waewae. Noho koromeke ai ki te whakamomoka i tāna pārurenga. Ko te ingoa pūtaiao he Egretta sacra sacra. Ko te ingoa reo Pākehā he Reef heron. Ko Kauri Flat he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1607 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waingaro he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Pyongyang (reo Kōrea: 평양) te tāone matua o Kōrea-ki-te-raki. E 3,255,388 te taupori i te 2009. E 3,194 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ranginui. Kei Tauranga-moana taua hapū e noho ana, i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Mauao te maunga, ko Tauranga te moana, ko Ngāti Ranginui te iwi, ko Ngāi Tamarāwaho te hapū, ko Huria te marae, ko Tamatea-pōkai-whenua te tangata. Ko Tākitimu te waka. Ko Uruti he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te kura o Uruti he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1898 i whakatū ai. Ko 3 te whakatauranga ōtekau; ā, e 13 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Otehirinaki he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Rautau 10 ngā tau atu i te 901 tae noa ki te 1000. Ko Ngāti Rungarangi tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1578 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko 1940, te tau kotahi mano, e iwa rau, e whā tekau: he tau pekerangi; ko te rā tuatahi, 1 Kohi-tātea, he Rāhina. te Mataī he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau roa, he pākarukaru noa te kiri. He pango ngā hua. E mata ana, he rite ngā rau ki ō te miro. E mata ana ruarua noa iho ngā rau, he hāuratea ētahi, he mā ētahi; Ko ngā peka he kokikoki, he takawhīwhiwhi. Kia pakari kua rite ki te rau tōtara. Ko te ingoa pūtaiao ko Prumnopitys taxifolia. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Black Pine. Ko Makerōnia (Република Македонија/Republika Makedonija/Republic of Macedonia) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Serbia, ko Purukāria, ko Kirihi, ko Arapeinia. Ko Ngāmotu he tāone i Taranaki, Aotearoa. Ko New Plymouth te ingoa reo Pākehā. Ko te 1962 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1991, te tau kotahi mano, e iwa rau, e iwa tekau mā tahi: he tau noa, ko te rā tuatahi, 1 Kohi-tātea, he Rātū. Ko Bern te tāone matua o Huiterangi. E 123,466 te taupori i te 2009. E 51.6 km² tōna rahinga whenua. Ko Calamus metzianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ngāti Awa he iwi o Te Ika-a-Māui o Aotearoa. 13,044 ngā mema i te 2001. Nā Te Runanga o Ngāti Awa Māori Trust Board Act 1988 i whakatūria ai tō te iwi runanga. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ka raupatutia ō rātou whenua i te 1864, koia te raupatu tuatahi. Ko te 1616 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kimbell he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Rotoehu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Yokohama (reo Hapani: 横浜) he tāone nui o Nipono. E 3,654,427 te taupori i te 2009. E 437.35 km² tōna rahinga whenua. www.city.yokohama.lg.jp own work, released into the public domain, no rights retained Ko tētahi o ngā iwi o Te Aupouri. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Atau Paparua he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Valparaíso he tāone nui o Hiri. E 275,982 te taupori i te 2002. E 222 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1544. Ko te 1363 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1766 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Rautau 14 ngā tau atu i te 1301 tae noa ki te 1400. Te Mahia (Tauihu) he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te 1860 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Akepiro te ingoa huaota o ētahi mauwha o Aotearoa nō te whānau "Asteraceae", ko Olearia te momo. Ko ngā huaota atu anō o taua momo: Wairau Pa he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Ngāti Hinekura (Ngāti Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko Manawatū-Whanganui he takiwā ki Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Te Papa-i-oea te taone nui o taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Hauraki, ā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Aratapu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Cape Reinga he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1649 he tau o te Maramataka a Kerekori. Happy Valley (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Tangoake he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tumunui he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Little Waihi he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Otaihanga he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1401 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Māhoe raumātotoru he mauwha o Aotearoa. Ko ngā rau he matahua, he rahirahi. He momo Māhoe tēnei, engari he mauwha noa iho, kei ngā takutai moana e tupu ana, kei ngā oro Kānuka rānei. He itiiti ngā rau, he mā te āhua o ngā hua. Ko te ingoa pūtaiao he Melicytus crassifolius. Ko ingoa reo Pākehā he Thick-leaved māhoe. Ko te 1427 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pablo Ruiz Picasso (1881-1973) he kaipeita rongonui nō Pāniora. Ko Oue he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Oulu (reo Huitene: Uleåborg) he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 1,513.37 km² (1,410.17 km² oneone, 544.5 km² moana) Taupori: Ko te 1476 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1650 he tau o te Maramataka a Kerekori. Chain Hills he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Te Tauraka Waka-a-Maui te marae ki Mahitahi. I whakatuwheratia te marae nei i te Kohi-tātea o 2005. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Haldane he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Ferry Landing he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te Kākā he manu ngahere nō Aotearoa, hopukia ai hei mōkai i ngā wā o mua. Ko te kākā mōkai hei whakangē, kia rere mai ai ētahi atu kākā. Ko te kākā, he manu tino turituri. Haruru ana te ngahere i te turituri o te tangi a tēnei manu. Koirā te whakataukī: He kūkū ki te kāinga, he kākā ki te haere. Ko te kūkū, arā, te kererū, kahore e rangona ana e turituri ana tana tangi; he manu āta tangi. He whakatauakī tēnei mō tētahi tangata, i tōna ake kāinga, marae rānei, kāhore āna kōrero, wahangū noa iho ia. Engari ki te haere atu ana ki te kāinga, marae rānei o tētahi atu, kei runga ia e pahupahu ana e whakaturituri ana. Ka whakaritea ngā tāngata pēnei ki te kūkū i ngā wā o te nohopuku. ā ki te kākā i ngā wā e puta whakarere ai āna kōrero. Ko te ingoa pūtaiao ko Nestor meridionalis. Ko Waimauku he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Huapai e 4 kiromita ki te rāwhiti, ko Helensville e 16 kiromita ki te raki mā uru. Ko te kura o Waimauku he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 624 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ukānga Ko te Hāhi Tika o Ihu (Reo Pākehā: True Jesus Church) he hāhi tū wehe i whakatūria i Peihinga, Haina i te 1917. Ināianei, kua tae ki te 1.5 miriona ngā mema i ngā whenua whā tekau. I puta mai te hāhi hei rerenga hainamana o ngā hāhi e kīa nei he hāhi petekoha. Ka puta mai aua tūmomo hāhi i ngā tau whakatuwhera o tērā rautau. Ka whakahē te hāhi ki te tikanga o te tokotoru tapu; ka piri kē ki te whakaakoranga o te Ingoa o Ihu. Nō te 1990, ka poua te hāhi i Aotearoa e ngā tāngata manene i tau mai i Taiwana, he whenua i Āhia ki te rāwhiti. Kāhore e whakanuia e ngā mema o te hāhi ngā rā o te kirihimete, o te aranga rānei, i tō rātou whakaaro he rā mohoao ērā.Nga Whakapono o te Hāhi: Te Ore Ore he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Matarau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te kura o Matarau he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 204 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te take e korerotia nei, ko te patungakore. He kupu hou tenei mo nga whakaaro e pa ana ki te ngaronga, te whakakahore hoki, o te mahi kohuru, te mahi whakawehia, me nga tikanga whakatipukino o te roopu iwi. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Calamus ramulosus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngāti Hinekiri tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Glenure he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Mangawhata he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko , arā, tētahi o ngā rā o te tau, te kaupapa o tēnei tuhipānui. Herbertville he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Calamus bicolor he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1184 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Ko Maraetaha he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Waitohi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko , arā, tētahi o ngā rā o te tau, te kaupapa o tēnei tuhipānui. Ko Northcross he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Can Tho (reo Whitinamu: Cần Thơ) he tāone o Whitināmu. E 1,121,000 te taupori i te 2009. E 1,389.6 km² tōna rahinga whenua. He rārangi tēnei o ngā tuhipānui he pai te mahi. Ko ngā tohu o ēnei tuhipānui he pēnei: Ko te 1627 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kirihi (Ελληνική Δημοκρατία/Ellīnikī́ Dīmokratía/Hellenic Republic) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Arapeinia, ko Makerōnia, ko Purukāria, ko Whenua Korukoru. He mema a Kirihi o te Kotahitanga o Ūropi (1 Kohi-tātea 1981). Ko Ngāti Horomoana tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko tētahi o ngā iwi o Te Aupouri. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko te 1745 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Netherton he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Corbyvale (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Quetta (reo Urdu: کوئٹہ, reo Pashto: کوټه) he tāone nui o Pakitāne. E 896,090 te taupori i te 2010. E 2653 km² tōna rahinga whenua. www.balochistan.gov.pk Kentucky he wāhanga whenua o te Hononga-o-Amerika. Ko Frankfort te tāone matua; ko Louisville te tāone nui. ngā wāhanga whenua e pātata ana ko West Virginia me Virginia ki te rāwhiti; ko Tennessee ki te tonga; ko Missouri ki te uru; ko Illinois, ko Indiana, me Ohio ki te raki. Ko te rohe ki te taha raki o Kentucky ko te awa Ohio, ko te rohe ki te uru ko te awa Mississippi. I whānau mai a Abraham Lincoln rāua ko Jefferson Davis i Kentucky. Ko te 1356 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Waiaua he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Whangamomona he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus sabalensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Lauriston he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Hāmua tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Rangiaowhia he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Orautoha he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1554 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tahinga. Ko Ngāti Tahinga tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Lake Roxburgh he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Mangarawa he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1968 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. te Koitareke he manu o ngā repo o Aotearoa. He manu itiiti, whakamokeke o te repo. He āhua rite ki te Pūtoto, engari he hāura te tuara, he hina te poho, he mā he mangu ngā tāwakawaka o te puku me ngā papa. Ko ngā waewae he karikikaho. Ko te ingoa pūtaiao he Porzana pusilla affinis. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō o te manu nei, arā, he Kāreke. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā he Marsh Crake. Te Pirita he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. own work, no rights reserved Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Pehiri he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Waipori he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 988 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te he tau o te Maramataka a Kerekori. }} Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Mukahanga he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Smithfield he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Moengawahine he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Horahora he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1279 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Reweti he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1032 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1302 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ashley Clinton he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Koroātia (Republika Hrvatska) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Horowinia, ko Hanekeria, ko Serbia, ko Pōngia-Herekōmina. Ko Cidones he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 346 te taupori o taua rohe poti i te tau 2007. Tukino Alpine Village he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1235 he tau o te Maramataka a Kerekori. Harveys Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Lake Coleridge he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1531 he tau o te Maramataka a Kerekori. Warwick Junction he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Motu he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Āwherika Ko te he rākau whakauru o Aotearoa, he momo rākau pērā i te horoeka. Ko ngā rau he tawheratoru ētahi, he tawherawhā ētahi, he tawherarima rānei ētahi. Ki tātahi ki te ngahere e tupu ana, kei Manawa-tawhi, kei Te Ika-a-Māui, tae noa ki Tūranga-nui-a-Kiwa i Te Tai-rāwhiti. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō, arā he Houmāpara, he Houparapara rānei. Ko te ingoa pūtaiao he Pseudopanax lessonii. Pourakino Valley he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1417 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngawaro he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1833 he tau o te Maramataka a Kerekori. Hazletts he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1193 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1660 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko ngā 'mauwha ngā otaota rite ki te rākau ririki ururua te tupu. Ko Hangatiki he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Rahotu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Opunake e 16 kiromita ki te tonga, ko Warea e 11 kiromita ki te raki. Ko te kura o Rahotu he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1884 i whakatū ai. Ko 6 te whakatauranga ōtekau; ā, e 166 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko pungatara ("S") te pūmotu 16. Ko Waikeria he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te reo Marēhia (Bahasa Melayu) te reo a te motu o Marēhia. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Brixton he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Motukaraka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1421 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 998 he tau o te Maramataka a Kerekori. Moana Roa Beach he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Te Urewera tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko Pennsylvania tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko te 1042 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kairaki he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Punaruku he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tim Finn, (25 Hune 1952), he kaiwaiata nō Aotearoa. Ko te 1196 he tau o te Maramataka a Kerekori. Poraiti he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. The Pines Beach he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Pukawa Bay he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ferntown he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Horahia he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Glenbrook he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ranginui. Kei Tauranga-moana taua hapū e noho ana, i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Mauao te maunga, ko Tauranga te moana, ko Ngāti Ranginui te iwi, ko Ngāi Tamarāwaho te hapū, ko Huria te marae, ko Tamatea-pōkai-whenua te tangata. Ko Tākitimu te waka. Owahanga he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Limehills he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Makarewa Junction he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Haast he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Moetaki e 30 kiromita ki te raki mā rāwhiti, ko Haast Pass e 63 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 297 te taupori o Haast. Mai i te kautenui o te 2001, e 15 te hekenga iho o te tokomaha tāngata. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te kura o Haast he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 3 te whakatauranga ōtekau; ā, e 21 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Calamus cumingianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Calamus semoi he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Delhi (reo Hindi: दिल्ली; reo Urdu: دِلّی; reo Punjabi: ਦਿੱਲੀ) he tāone nui o Īnia. E 16,753,235 te taupori i te 2011. E 1483 km² tōna rahinga whenua. delhigovt.nic.in Ko ngā NZ Māori he tima whutupaoro; he toto Māori ngā mema katoa. Nō te 11 Pipiri 2005, ka wikitoria rātou ki ngā Raiana i Kirikiriroa. Te Waewae he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Taihoa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Otapiri he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 976 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Weavers Crossing he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Turua he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Te Pahu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1598 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Hiri (reo Pāniora: Chile) he whenua ki Amerika ki te Tonga. Nō te tau 1818 i whakatūria ai. Ko Sebastián Piñera te tumuaki. Akitio he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. He kāhui whetū e whitu a Matariki, e mōhiotia nei ko Pleiades. I ia hōtoke, ko te putanga mai o Matariki me Puanga hei whakaatu mai kua pau te tau tawhito, kua tīmata he tau hou. Mai rā anō, ko te putanga mai o Matariki he wā whakanui, he wā whakatikatika hoki mō te tau hou. E rua ngā whakamārama mō te ingoa o Matariki - tuatahi, ko ngā mata riki; tuarua, ko ngā mata o te ariki. I ngā rā whakamutunga o Haratua i ia tau, ka maiangi ake tēnei rāngai whetū i mua tata tonu atu i te aonga ake o te rā. Ko ngā whakanuitanga i tōna taenga mai ka tīmata i te putanga o te kōwhiti i te marama i muri tonu mai. He wā whakareri a Matariki i te whenua. I waenganui o te hōtoke i te wā o Matariki, e āhua moe kē ana te whenua. Ka whakatōngia he hua whenua hei koha ki ngā atua o te whenua, ki a Rongo mā. Ka tata te kōanga te tae mai, kāhore atu he wā i te wā o Matariki hei whakatakoto kaupapa mō te whenua, mō ngā mahi whenua hoki o te kōanga āianei. He wā pai hoki hei ako i ngā āhuatanga o te whenua me te ngahere. Ka tīmata a Matariki i te mutunga o te kokotitanga, nō reira, kei te ranea rawa atu ngā oranga. Kāhore anō ngā kūmara me ērā atu kai pērā kia kohia noatia. I te wā o Matariki, he huhua ngā moki me ngā korokoro. He wā pai mō te kohi pikopiko me ngā kākano hoki. Engari, ko ētahi kai katoa atu, kua oti kē te kōtutu, kī puru ana ngā pātaka. He hoatu takoha te mahi ki ngā manuhiri, he tuna me āta kōtutu, he manu, he aha, he aha. He wā tohatoha a Matariki, he wā tāpae takoha ki ētahi atu. Ki ētahi, ko Matariki hei tamāhine ki a Raumati, tama a te rā. Ki ētahi iwi, ka riro mā Puanga kē e whakaatu te tīmatanga o te tau. Ko Tuparoa he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Tawhata he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1113 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Rautau 16 ngā tau atu i te 1501 tae noa ki te 1600. Ko Tangerang (reo Initonīhia: Kota Tangerang) he tāone nui o Initonīhia. E 1,537.244 te taupori i te 2005. E 164.54 km² tōna rahinga whenua. www.tangerangkota.go.id Ko Hupara he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Blacks Point he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Bexley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Tiamana, arā te Tūwehe Whakaminenga o Tiamana ('Bundesrepublik Deutschland' i te reo Tiamana), tētahi whenua ki te pokapū o Ūropi. E whirinaki ana a Tiamana (mai te Raki, me te matawā) ki Tenemāka, te Moana Raki, Pōrana, te Whenua Tīeke, Ateria, Huiterangi, Wīwī, Rakapuō, Pehiamu, Hōrana me te Moana Baltic. E 357,021 km² tōna rahinga whenua. Ko Tiamana te whenua taupori nui rawa o te Kotahitanga o Ūropi, me ōna kirirarau e 82 miriona. Ahakoa ko Pearīni te tāone matua, tāone nui rawa hoki me ōna kainoho e 3,410,000, ko te rohe o Rhine-Ruhr kē te kāhui nohoanga tuatahi o te whenua nō ngā tāngata neke atu i te 10,000,000 e noho toha ana ki ngā tāone o Düsseldorf, Koln, Essen, Dortmund, Duisburg me Bochum. Ko Tiamana te kaipōwhiri manene tuatoru o te ao i te mea 12% o tōna taupori he mea whakawhānau tāwāhi mai; ko te nuinga o ēnei i ahu mai i te Whenua Korukoru. Ko te reo Tiamana te reo whaimana. He tūwehe whakaminenga pāremata a Tiamana me ōna wehenga (Bundesländer) e 16. He mema rohe Euro, Kaunihera o Ūropi, Kotahitanga Aohuri, NATO, Whakahaere Ruruku Whakahiato Ōhanga, Kotahitanga o Ūropi ki te Hauāuru, G8 me whenua G4, ā, kua waitohua te tikanga Kiōto e ia. Koia te ōhanga tuatoru o te ao, te kaihoko rawa ki tai tuatahi me te kaiwhakapau pūtea hōia tuaona. He teitei te pai oranga kua whanake a Tiamana mō ōna kainoho, waihoki tōna pūnaha maru hapori. He tūnga pūtake tōna i ngā take o Ūropi, ā, he amorangi pūtaiao, hangarau whakahirahira hoki. Nō mua mai o te tau 100 ka mōhiotia tētahi rohe e kīia nei ko Tiamana, reira noho ai ētahi iwi Tiamana. Mai te tau 962 tae noa ki 1806 i noho whakaawetia e Rāwhitirangi o roto o te Emepaia Tapu o Roma. I whakakotahitia tuatahitia nō te mutunga o te pakanga o Wīwī ki Prussia i te tau 1871 i raro i tētahi wehe kua whakaawetia e Prussia. I weheruatia anōtia nō muri i te Pakanga Tuarua o te Ao e ai ki ngā rohe i whetaina e ngā Uku. Kua whakakotahitia anōtia nō te 3 Whiringa-ā-Nuku 1990, arā, 11 ngā marama ā muri i te wetewete i te Pakitara o Berlin, nōna te whakakotahitanga i tīmata ai mō te iwi whānui. Ko Tamihana he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Waipu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Waiau Beach he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Pīpīwharauroa he manu ngahere nō Aotearoa. He manu pīrere mai i ngā motu o Te Moana-nui-a-Kiwa. Hei te kōanga ka tau mai ki Aotearoa. He kārikirino te tuarā, he mā, he kawakawa mōhinuhinu ngā tāhei o te puku. Ko te ingoa pūtaiao ko Chrysococcyx lucidus. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Shining Cuckoo. Ko te 1335 he tau o te Maramataka a Kerekori. "Mobile Homer" is the thirteenth episode of The Simpsons sixteenth season; it was first broadcast in the US on 20 March, 2005. When Marge takes the kids on a Sunday drive, Homer suffers from cleaning the garage at home. He gets spiders in his throat, and he is almost killed by the garage door. Luckily, he gets saved by Lisa (who gives Homer air) and Bart (who compresses Homer's chest). After the incident, Marge insists that the family buy life insurance, but Homer is deemed uninsurable because of his bad medical history. Marge, influenced by a movie about a wealthy man without insurance whose widow and children were forced to live on the streets, decides to save money by buying imitation brands of cereal and coffee. Homer tries to comfort Marge but Marge rejects him and calls him out. Homer, now angry about Marge's new measures, uses the nest egg she made to finance the down payment for a new motor home, although Homer already owned one in the episode "The Call of the Simpsons" (albeit a dilapidated one.) After he buys his motor home, Marge tells him to enjoy it because she never wants to speak to him again. Homer starts living in the RV, and he and Marge compete for the loyalty of Bart and Lisa. Fortunately, Homer's kid ways gives him an advantage and wins the kids over. Homer discovers a convoy of RVs at a gas station, and invites them to stay in his backyard. Marge gets annoyed with their behavior and cuts off their electricity, causing Homer's newfound friends to ditch him. Homer and Marge proceed to get into an argument so powerful that lasts all night. Fearing that Homer and Marge might divorce, Bart decides that he and Lisa should return the RV to the dealership. Discovering that the kids and RV are gone, Homer and Marge give chase in the car. Bart and Lisa accidentally get on the freeway, and force their parents to make up. Bart and Lisa then try to pull over, but lose control of the RV, which plunges off an uncompleted runaway truck ramp onto a Turkish container ship. The ship is leaving port, but Marge convinces the captain to turn around after offering him several cans of mushroom soup she bought on sale. With their marriage restored, Homer tells Marge that he'll return the RV in the morning, and uses the ship's crane to put the vehicle on a nearby dock. This collapses, and the RV sinks in the harbor, much to Homer's dismay ("D'OH!"). Marge is unconcerned about the loss of money, because the Turkish sailors put hashish in her food. Ko Chicago he tāone o Hononga-o-Amerika. E 2,695,598 te taupori i te 2010. E 234.0 km² tōna rahinga whenua. Ko Haku he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Orongo he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngapeke he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1654 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Waiotehue he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Gibbston he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Pukerua Bay he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1988 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Hodderville he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Iwikau Village he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Kėdainiai he tāone o Rituānia. E 30,214 te taupori i te 2008. E 19 km² tōna rahinga whenua. Ko Opureora he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Waituna (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Whakapapa he tikanga ki te whakarārangi i ngā āhuatanga katoa o te ao. Ko Poutū-te-rangi te marama tuatoru o te tau. Ko Graham Latimer (Tā Graham Latimer) he kaumātua nō Te Tai-tokerau, he tumuaki o te Kaunihera Māori o Aotearoa, ko te kaiwhakahaere o Ngā Kaitiaki Rēti Ngahere Karauna. Whakataki he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Calamus faberi he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Weka Pass he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1167 he tau o te Maramataka a Kerekori. Caldervale (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Pigeon Bay he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Waihau Bay he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Glenhope he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Taoroa Junction he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Tirohia hoki tēnei rārangi aunoa: . Te Awa he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Papakaio he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Anakiwa he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Omanaia he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Te Whānau Pani (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. (This category collects subcategories and articles that deal with the process of creating the content of this Wikipedia.) Ko Taniwha he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Te Hana he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Pokapu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Matakohe he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Matira he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Tony Blair te Pirimia o te Kīngitanga Kotahi. Te kaiārahi o te Rōpū Reipa ia. Goldsborough (Waimea) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Humphreys he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Ngāti Rangiiwaho tētehi o ngā hapū o Ngāti Whakaue. Ko Ngāti Whakaue tonu he iwi o Te Arawa waka. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Matarae he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ngāti Pūkenga (Ngāi Te Rangi) tētahi o ngā hapū o Ngāi Te Rangi. Ko Ngāi Te Rangi tonu he iwi nō Tauranga-moana. Ko Mauao te Maunga; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. Ko te 1600 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Heuheu Tukino VII te ariki nui o Ngāti Tūwharetoa. Twyford he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Otaua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Urquharts Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Whatipu he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus timorensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Turakina Māori Girls College he kura tuarua mō ngā kōtiro Māori ki Marton, ki te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Turakina Māori Girls’ College he kura o te Hāhi Perehipitiriana. Nā te Hāhi Perehipitiriana o Aotearoa i hoko tētehi o ngā whare tawhito o Turakina mō te kura hou. I whakatūria tēnei kura e te Minita, H.J. Fletcher, mō ngā kōhine Māori i te tau 1905, ā, nā te Pirimia, R.J. Seddon i huakina. Toru tekau noa iho ngā tauira i tīmata ai i te tau tuatahi, ā, ka noho a A.G. Hamilton hei tumuaki me tana hoa wahine hei kaiwhakahaere ō te whare noho. I tapaina te kāreti ki te taone iti ō Turakina, ā, i noho ai te kura ki reira tae atu ki te tau 1928. Ko te pūtake o te kura kia whakaako atu ki ngā kōhine Māori i ngā mahi a te kāinga, te matauranga hākirikiri me te whakapono Karaitiana. Nā te tawhito o te whare ki Turakina, ā, nā te ngaringari hoki a nga tauira i haere ana ki te kāreti, ka hūnuku ai te kura ki te taone o Marton i te tau 1928. I konā tētehi whare pai ake hei nohonga mō te kura. Ko tētehi o ngā mea pai o te taone o Marton ko te rerewe o Marton Junction, kia taea ai e ngā tauira te haere mā runga tereina ki te kura mai i o rātou kāinga huri noa i te motu. Tae atu noa ki te tau 1980, i noho a Turakina Māori Girls’ College hei kāreti umanga ake. I te 26 Whiringa-a-Rangi 1980, i whakakotahi te kura ki raro i te maru o te Kāwanatanga. Ahakoa tēnei, i mau pūmau tonu te kura ki ōna uaratanga; arā ko te Mana Māori, Mana Wairua, Mana Wahine me te Mana Mātauranga. Ko Turakina Ngā Hara te pepeha o te kāreti. E whā ngā whare mō ngā tauira. Ko Manawa (whero), ko Rangiora (kahurangi), ko Kōwhai (kōwhai) me Taupata(kākāriki). Nā reira me mutu noa iho ēnei kōrero i konei. Ko te mea nui, kua kite tātou i te tupunga ake o te kāreti kōhine Māori a Turakina mai i tētehi kura hei wāhi ako mō ngā mahi o te kāinga anake, ki tētehi kura e whakananaotia ana i ngā wahine toa. Umere he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1084 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus guangxiensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 931 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko te 2027 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1921 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Marama he wā, e rua tekau mā waru ki te toru tekau rā te roa. E tekau mā rua ngā marama o te tau. Ko te maramataka tawhito Māori he maramataka o te marama - mā te marama o te rangi e whakaatu ai te roa o te marama, ā, mā te marama anō e whakatohu te wā mō te tipu kai, mō te kohi kai hoki. kumu ngā meke, ā, mā ngā monamona e whakaatu ai te kaute o ngā rā o tērā marama, o tērā marama, o tērā marama. Ko Calamus didymocarpus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Otanomomo he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Te Ohaki Pa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Trentham he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. East Takaka he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. St Patricks he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Helen Elizabeth Clark te Pirimia o Aotearoa, ko ia hoki te kaiārahi o te Rōpū Reipa. Ko Tūheitia Paki te Kīngi Māori o nāianei. Ko ia te tama mātāmua o Te Arikinui Te Atairangikaahu, te Kuīni Māori mai i te 1966. I pānuitia ia hei Kīngi i te tangihanga mō Te Atairangikaahu, nō te 21 o ngā rā o Here-turi-kōkā, 2006. Kāhore anō tana taitara hou kia pānuitia, engari ko te āhua nei, he rerekē ki tō tana whaea, 'Te Arikinui'. I whānau mai ai ia nō te 21 o ngā rā o Paenga-whāwhā i te 1955. I kuraina ia ki te Kura o Rākaumanga i Rāhui Pōkeka, ki te Kāreti o Hato Tīpene hoki. Ko Te Atawhai tana hoa rangatira. E toru ā rāua tamariki: ko Whatumoana, ko Korotangi, ko Ngawai Hono I Te Po Paki. I mua i tana kīngitanga, ko Tūheita Paki te kaitohutohu tikanga mō Tainui ki te Wānanga o Aotearoa ki Rāhui Pōkeka. Ko Calamus platyacanthoides he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ūkareinga (Україна, Ukrayina, ukrɑˈjinɑ) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Rūhia, ko Pērara, ko Pōrana, ko Horowākia, ko Hanekeria, ko Romeinia, ko Morotawa. Ko Little Huia he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Port Robinson he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1900 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1698 he tau o te Maramataka a Kerekori. Parīhi Ko Budapest te tāone matua o Hanekeria. E 1,712,210 te taupori i te 2009. E 525.16 km² tōna rahinga whenua. Ko Totoare he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Punakaiki he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Kampala te tāone matua o Ukānga. E 1,659,600 te taupori i te 2011. E 189 km² tōna rahinga whenua. Te tiro whānui o Kampala Ko Ngāti Uenuku Kōpako tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Ko te 1099 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1212 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko John Bauer (1882-1918) he kaipeita rongonui nō Huitene. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Ko Ngāti Tūohonoa tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. East Taieri he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ulsan (reo Kōrea: 광주) he tāone o Kōrea-ki-te-tonga. E 1,126.879 te taupori i te 2009. E 1,056.4 km² tōna rahinga whenua. own work, released into the public domain, no rights retained Ko Whangara he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Kiwitahi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1299 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1308 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Calamus nicobaricus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Calamus depauperatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te pūrākau mō Hotupuku. Ko Hotupuku he taniwha nō Kupenga, i ngā mānia o Kāingaroa. Ko te āhua i rite ki te tuatete; ko te nui, me he parāoa nui, te pane, ngā peke, te hiku, ngā unahi, te peha, ngā tuātara i āhua ngarara katoe ēnei. Ka whakatika ngā rangatira me te tini kaitoa o Rotorua, a ka kōrerorero rātou i ngā tikanga e mate ai a Hotupuku i a rātou. Heoi, ka rite ēnei kōrero i a rātou katoa. Ka whakaritea ngā tāngata mō tētahi taha, mō tētahi taha o te mahanga, hei kukume i ngā taura. Ka whakaritea ngā tāngata hei pātaritari atu i te ngutu o te ana, ka rite; ka whakaritea ngā tāngata mau patu taoroa, patu pāraoa, meremere; ka rite. Ka whakaritea ngā wahi katoa e ngaro ai te taniwha rā ki roto ki ngā koromāhanga o ngā taura, a ka rite. Kātahi ka haere atu ngā kaipātari ki te waha o te ana. Kīhai anō i tata atu, ehara! kua rongo rawa te taniwha rā i te piro tangata. Rongo kau atu ngā kaipātari i te harurutangao te haerenga mai o te taniwha rā i roto i te rua, anō me te wheorotanga whatitiri! Ka kite mai i ōna paramanawa, hei oranga mōna hari ana tōna ngākau. Kua hamana haere mai te waha o te taniwha, kua whatero mai te arero, kua tae rawa ki roto ki ngā mahanga e tūwhera mai rā. Kātahi ka whaka hauhau te hunga e tū iho rā i te tomokanga: Kātahi ka kumea, ehara! kua mau tonu i waenganui tonu o te puku. Kātahi ka tango ngā tāngata ki a rātou patu, patua rawatia ki te pane. Heoi, okeoke kau ana te nanakia rā, ka korengarenga noe te hiku, me te pane i waenganui i te ngaunga patu. Ehara! ku mate. I haehaetia rawatia. Ka kitea i roto i te puku nui, ehara! e noho a tinana tonu ana te wahine, te tamariki, te tāne; ko ētahi anō kua motu i waenga, i te pane, i ngā ringa. I haere katoa ngā mere pounamu, ngā kotiate, ngā patu parāoa, ngā maipi, ngā tewhatewha, ngā pouwhenua, ngā tokotoko, ngā parāoa roa, ngā paiaka, ngā pere, ngā heitiki, ngā mako, ngā poria, ngā kakahu kaitaka, ngā pukupuku, ngā kahuwaero, ngā kahutoroa, ngā pūahi, ngā kakahukura, ngā kahukiwi, ngā maiaorere, ngā kahakaka, ngā korirangi, me ēra atu mea. Heoi ka haehaea te ika rā, ka tūatūa ki te tahā hei kai, hei hinu, ka kāinga e te iwi rā, pau ake ki roto ki o rātou puku to rātou ito, hoki ana mai ki Rotorua noho ai. Initonīhia Kaimata (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Makaka he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1045 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Aotea te waka tupuna o Ngā Rauru, Ngā Ruahine, Ngāti Ruanui, Ngāti Tamaahuroa, Rāhotu o Taranaki me Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Turi te kaihautū. Ko Kaimata he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Inglewood e 7.5 kiromita ki te hauāuru. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 2,601 te taupori o Kaimata. Mai i te kautenui o te 2001, e 201 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Kaimata he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 6 te whakatauranga ōtekau; ā, e 53 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 1673 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1171 he tau o te Maramataka a Kerekori. Port Nelson he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 989 he tau o te Maramataka a Kerekori. Puketapu he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Etonia (Eesti Vabariik, Te Whenua o Estonia) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Rāwhia, ko Rūhia He mema a Etonia o te Kotahitanga o Ūropi (1 Haratua 2004). Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Omaio he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1610 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1072 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Pu he nohanga o te rohe whenua o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko "Te Matatiki: Contemporary Māori Words" he papakupu (pukapuka taki kupu) a Te Taura Whiri i te Reo Māori. Ko te tino take o te pukapuka, he whakawhānui i ngā kupu Māori kia kaha ai te reo rangatira hei reo kōrero i ngā kokonga katoa o tōna ao, i ngā āhuatanga katoa o te ao hurihuri o nāianei. Nō te tau 1992 i tāia tuatahitia ai Te Matatiki. Ko Calamus melanacanthus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te Hoiho he manu moana. He rite ki te kororā engari he rahi ake. He kōwhai ngā karu me te tipuaki. Ko te ingoa pūtaiao he Megadyptes antipodes. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te Yellow-eyed penguin. Ko Calamus walkeri he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Castile me León he hapori rangatira kei te tonga o Pāniora. Ko Valladolid te tāone matua o Castile me León. Ko Västerås te tāone rima o Huitene. E 135,936 te taupori i te 2009. E 51.73 km² tōna rahinga whenua. Ko konurehu ("K") te pūmotu 19. Ko Wayby Valley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1867 he tau o te Maramataka a Kerekori. Curious Cove he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Aria he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1573 he tau o te Maramataka a Kerekori. Bronte he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Hamurana he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Mokau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Churchill he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1147 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko ngā Mema Pāremata o Aotearoa: Ko Matea he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Waikawa Beach he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Matola te tāone rua o Mohapiki. E 675,422 te taupori i te 2007. E 346 km² tōna rahinga whenua. www.cmcmatola.gov.mz Ko te 1065 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waihopai (Waihōpai rānei, ko Invercargill te ingoa reo Pākehā) te tāone nui o Murihiku, he takiwā ki te tonga o Te Wai-pounamu, Aotearoa. Ko Calamus flagellum he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1367 he tau o te Maramataka a Kerekori. Motu Rimu he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Brookby he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Waikune he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Pichilemu te tāone o Chile. E 12,592 te taupori i te 2002. Ko Patutokotoko tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko te 1087 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tiorangi (Ísland) he whenua ki Ūropi. Fergusons he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Te Pahipoto tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Little Wanganui (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1252 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Te Rangi Hīroa (Tā Peter Henry Buck), Oketopa 1877? - 1 Tīhema 1951, nō Ngāti Mutunga o Taranaki; he tākuta, he ngārahu taua, he āpiha hauora, he kaitōrangapū, he tohunga tikanga tangata, he tumuaki whare taonga. I kuraina ia ki te kāreti o Te Aute; nō te 1904 ka puta i te kura tākuta ki Ōtepoti.Nō te tau 1905 ka tīmata tana mahi ki te taha o Māui Pōmare hei āpiha hauora mō te Māori. Ka mahi tahi rāua ki te whakapaipai i ngā kāinga, kia piki te hauora ki te iwi Māori, ahakoa he nunui tonu ngā rangatira kāore i rata ki ā rāua mahi.Ka tū a Te Rangi Hīroa hei Mema Pāremata Māori mō Te Tai Tokerau i te tau 1909, ā ka wikitoria. I a ia i te Pāremata, he mema ia o te Komiti mō ngā Take Māori. Nō te 1914, ka tū ia mō te rohe Pākehā o Pēwhairangi, ka hinga i tētahi Pākehā. Ko te mutunga tērā o tana mahi ki te Pāremata. Ka whakapau kaha a Te Rangi Hīroa, i te wā o te Pakanga Tuatahi o te Ao, ki te whakahau i ngā Māori kia kuhu hei hōia. Ka haere ia ki Īhipa, ki Karipori, ki Wīwī, ko tana mahi he āpiha hauora. E rua ngā wā ka whakaingoatia ia mō tōna māia e ōna āpiha i ngā tuhituhi ki ō rātou āpiha teitei, ā, ka whakawhiwhia ia ki te tohu DSO. Ka mutu ngā riri, kua kake ia hei meiha. tana hokinga mai ki Aotearoa, ka tahuri ia ki te tūranga hou hei kaiwhakahaere mō te hauora Māori i raro i te Tari Hauora. Nō te tau 1918, he tokomaha rawa ngā Māori i mate i te urutā rewharewha. Me te aha, ko te mahinga tahitanga a ngā rangatira Māori me ngā āpiha hauora ki te tāmi i ngā urutā tērā ka pā; ā, ka māmā ake ngā mahi a Te Rangi Hīroa. I tōna pakeketanga ka noho ia ki tāwāhi mahi ai ki te mātauranga tikanga tangata, ki te tuhituhi pukapuka hoki mō ngā tikanga Māori. He maha ngā tohu tākuta hōnore i whakawhiwhia ki a ia, e te Whare Wānanga o Aotearoa, e te Whare Wānanga o Yale, e wai atu, e wai atu. I te tau 1946 ko tau mai te taitara Tā ki runga i a ia. Ka hemo a Te Rangi Hīroa i te 1951 ki Hawai'i. Ko Changchun (reo Hainamana: 长春; Pinyin: Chángchūn) he tāone o Haina. E 2,223,170 te taupori i te 2010. E 12,390 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1609 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waipuku he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus vidalianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Kēhua i te Papa (Reo Hapanihi: 攻殻機動隊, Kōkaku Kidōtai, Reo Pākehā ko te Ghost in the Shell, ko te Mobile Armored Riot Police rānei), he pukapuka waituhi cyberpunk hapanihi nā Masamune Shirow. Ka whakarewaina te hua, , i te tau 2002. I ngā tau, kua urutaungia tēnei kōrero waituhi ki roto i ētahi atu āhuatanga anime, arā, e toru ngā kiriata - Kēhua i te Papa, Kēhua i te Papa 2: Ko te innocence, Kēhua i te Papa: Stand Alone Complex Solid State Society. Ka rua ngā raupapa anime - Kēhua i te Papa: Stand Alone Complex me Kēhua i te Papa: Stand Alone Complex 2nd Gig. Kotahi te kēmu PlayStation me tētahi kēmu PlayStation 2, me tētahi kēmu hoki mō te PlayStation Portable. He mea whakanao te katoa nā Production I.G. Te Peka he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Waimiha he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te kaupapa o tēnei tuhipānui ko Vigo, he tāone nui ki Galicia. Ko te taupori i te tau 2008, he 295,703. Vinegar Hill he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Waiinu Beach he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Thomas Cowperthwait Eakins (1884-1916) he kaipeita, kaiwhakaahua rongonui nō te Hononga o Amerika. Ko Kini Ekuatoria (reo Pāniora: República de Guinea Ecuatorial, reo Wīwī: République de Guinée équatoriale, reo Pōtikī: República da Guiné Equatorial'') he whenua ki Āwherika. Ko Ngaiotonga he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus oxleyanus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Crookston he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1035 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1857 he tau o te Maramataka a Kerekori. Craigieburn (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. The Forks he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1604 he tau o te Maramataka a Kerekori. Park Hill he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Tawhana he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1953 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Ngā Maihi (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko Aukopae he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Longyearbyen te tāone matua o Motu Svalbard me Jan Mayen (Nōwei). E 2,075 te taupori i te 2007. E 242.86 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaoho, he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Calamus pedicellatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te Toroa (mokepūihi) he manu moana nui. Mā kātoa ngā huruhuru o te manu nei, engari, he pango ngā rae, he pango hoki ngā topito o ngā parirau. Kōtahi anō tōna kāinga whakaputa uri i Aotearoa nei, kei Wharekauri anake. Ko te ingoa pūtaiao he Thalassarche cauta. Ko te ingoa reo Pākehā he Sky Albatross, he Sky Mollymawk rānei. Kyeburn he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Once Were Warriors he pukapuka nā Alan Duff (1990), he pikitia hoki nā Lee Tamahori (1994) Ko te 950 he tau o te Maramataka a Kerekori. Cannington he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Stony Creek he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Hicks Bay he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1165 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus tetradactyloides he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1657 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Lower Kaimai he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1425 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Aratoro he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1194 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mabel Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 909 he tau o te Maramataka a Kerekori. Te Onepoto/Taylors Mistake he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te tau papatipu e pā ana ki te papatipu o tētahi mea. Ko Ciria he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 106 te taupori o taua rohe poti i te tau 2007. Ko Arancón he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 106 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Ko Whangarei Heads he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Whangārei-terenga-paraoa e 29 kiromita ki te raki mā uru, ko Ocean Beach e 8 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. Ko te kura o Whangarei Heads he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1856 i whakatū ai. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 107 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Andorra la Vella te tāone matua o Andorra. E 24,574 te taupori i te 2009. E 30km² tōna rahinga whenua. Ruahine he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Īrāki (reo Ārapi: العراق, al-‘Irāq; reo Kuruti: عێراق, Îraqê) he whenua nui ki te tonga o Āhia; he nui rawa ngā reo o reira, nō te mea, he nui ake i te 30,399,572 te taupori o taua whenua. Kaiwaiwai he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Calamus delicatulus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Otakairangi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ongarue he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Calamus pogonacanthus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Apolima he moutere itiiti, e tu waengarahi ki nga motu o Upolu me Savai'i ki te whenua o Hāmoa i te Moana-nui-a-Kiwa. O te motu he ahi tipua itiiti anō. E tahi he kāinga ki te motu, ko Apolima Tai. I te tau 2006, he 75 ngā tangata e noho i o rātou kāinga ki Apolima. Kei roto te motu ki te takiwā tōrangapū o Aiga i le Tai. He tūtata te motu ki ētahi moutere iti'iti, ko Manono me Nu'ulopa. Ko Tuai he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Merino Downs he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Spring Grove he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1215 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Skopje (mk: Скопје) te tāone matua o Makerōnia. E 668,518 taupori i te 2009. E 1,854 km² tōna rahinga whenua. Ohoka he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Huirangi he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Waitara e 7 kiromita ki te raki. Ko te kura o Huirangi he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1872 i whakatū ai. Ko 2 te whakatauranga ōtekau; ā, e 62 te tokomaha o te rārangi ingoa. Summerhill he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1344 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1712 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1298 he tau o te Maramataka a Kerekori. Geraldine Flat he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Koromatua he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Āwhekenetāna Ashley Downs he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Brydone he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Toko he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Stratford e 10 kiromita ki te hauāuru. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 1,164 te taupori o te wāhi nei, ā, he rite tonu te tokomaha tāngata ki tō te tau 2001. Ko te kura o Toko he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1893 i whakatū ai. Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 97 te tokomaha o te rārangi ingoa. Paremata, Porirua he kāinga ki te kokoru o Pauatahanui ki te whanga o Porirua. Mangaonoho he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Kiriwhakapapa he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Te Ika-a-Māui tētahi o ngā moutere o Aotearoa. E ai ki ngā kōrero, nā Māui i hī ake ai i te moana. Ka noho te nuinga o te taupori o Aotearoa ki runga i te moutere nei; ko te nuinga o ngai Māori e noho ana ki reira hoki. Ko te take, he mahana ake te motu nei, ā, he māmā ake te whakatipu i ngā kai ā te Māori, pērā i te kūmara, i te taro hoki. Ko te 1208 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1704 he tau o te Maramataka a Kerekori. Milburn he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 2003, te tau rua mano mā toru, he tau noa; ko te rā tuatahi he Rāapa Ko Horouta te waka tupuna o ētahi iwi rongonui o Te Tai-rāwhiti. Ko ēnei iwi e ono ko Ngāi Tāmanuhiri, Ngāti Oneone, Ngāti Porou, Rongowhakaata, Te Aitanga-a-Māhaki, Te Whānau-a-Ruawaipu. Ko Te Karae he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus concinnus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Anakara te tāone matua o Whenua Korukoru. E 4,306,105 te taupori i te 2009. E 2,516.00 km² tōna rahinga whenua. Ko Tennessee tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Ngāti Te Wai tētehi o ngā hapū o Ngāti Rangiwewehi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Ngāi Tamaoki tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko te 1098 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Sedgebrook he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. ko tenei tetahi tama tino kaha ki te korero i to tatau nei reo rangatiira.xxx Ko Ljubljana te tāone matua o Horowinia. E 279,653 te taupori i te 2009. E 275 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1415 he tau o te Maramataka a Kerekori. Endeavour Inlet he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Matihetihe he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Parawa he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko he iwi e noho ana ki Te Aroha, Hauraki. Ki ētahi, he iwi motuhake; ki ētahi, he hapū kē o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Calamus paucijugus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. The Peaks he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko San Diego he tāone o Hononga-o-Amerika. E 1,307,402 te taupori i te 2010. E 372.1 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1753 he tau o te Maramataka a Kerekori. Willowby he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. own work, released into the public domain, no rights retained Ko te 898 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tanga he tāone nui o Tānahia. E 242,640 te taupori i te 2002. E 536 km² tōna rahinga whenua. Ko Calamus pachystemonus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Heatherlea he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Lake Rotoma he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Whangaroa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Calamus bousigoni he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Parahaka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Rockville he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Springbrook he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Rotomanu he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Ahmedabad (reo Gujarati: અમદાવાદ) he tāone nui o Īnia. E 5,570,585 te taupori i te 2010. E 475 km² tōna rahinga whenua. Ruahine (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Deborah he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Mahurangi he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Prague (cz: Praha) te tāone matua o te Whenua Tīeke. E 1,249,026 te taupori i te 2009. E 496 km² tōna rahinga whenua. Ko te tekau tau he wā; tekau tau te roa. Te Rautau 1: ..... Te Rautau 18: ..... Te Rautau 19: Te Rautau 20: Te Rautau 21: Maramataka Orangapai he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Kereta he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Waitahu he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Rangiwaea Junction he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Waihao Forks he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus pilosellus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Ngakuru he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Claris he nohanga kei te moutere o Aotea, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Maungatautari he maunga i te takiwā o Ngāti Hauā, Waikato. Stoneburn he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Domett he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Waione he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ngāti Waikarapū tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Pelorus Bridge he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Renown he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Roxburgh East he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Hinakura he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Craigieburn he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Oneriri he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Opito he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1176 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Buckland he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Hine (Muaupoko) tētahi o ngā hapū o Muaūpoko, hei iwi e noho ana ki Manawatū. Ko Whakatete Bay he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Lake Waitaki he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Fredrikstad he tāone o Nōwei. E 72760 te taupori i te 2011. E 285.9 km² tōna rahinga whenua. Fredrik = Wherete; Frederik II, kīngi o Tenemāka, (1534 - 1588) stad = tāone Ko Ngāti Rangitunaeke tētehi o ngā hapū o Ngāti Whakaue. Ko Ngāti Whakaue tonu he iwi o Te Arawa waka. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana. Ko Montana tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. KKo te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Kimberley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ohinepaka he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Matapu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te kura o Matapu he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 75 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 1157 he tau o te Maramataka a Kerekori. Gorge Road he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1967 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko North Dakota tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko Mimi he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Urenui e 6 kiromita ki te tonga mā uru, ko Ahititi e 26 kiromita ki te raki mā rāwhiti. Ko te kura o Mimi he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 4 te whakatauranga ōtekau; ā, e 27 te tokomaha o te rārangi ingoa. Wheatstone he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Waitaha he takiwā o Te Wai-pounamu. Ko Ōtautahi te taone nui o taua takiwā. Ko Kira he tāone nui o Ukānga. E 179,800 te taupori i te 2011. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Tahorakuri he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Nobles he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Manawahe he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā Moutere Galápagos (Pāniora: Islas Galápagos) moutere ki Ekuatoa. Phoebe he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Blythe Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1061 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Nōta Amerika tētahi o ngā whenua rahi tuku iho e whetu o te Ao. Ko Tuna he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Lucknow (reo Hindi]: लखनऊ; reo Urdu: لکھنؤ, Lakhnaū) he tāone nui o Īnia. E 6,368,043 te taupori i te 2011. E 1040 km² tōna rahinga whenua. lucknow.nic.in Ko te Pīpipi he manu ngahere nō Aotearoa. He manu itiiti o te ngahere o Te Wai-pounamu me Rakiura. He rite ki te mohua, engari he hāura ngā huruhuru. Ko te ingoa pūtaiao ko Mohoua novaeseelandiae. Ko te ingoa reo Pākehā he Brown Creeper. Ko Morogoro he tāone nui o Tānahia. E 206,868 te taupori i te 2002. Gladfield he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1437 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1240 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ruakituri he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Hihitahi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Patons Rock he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Makerua he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1711 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kurow (Kurów) he tāone kei te rāwhiti o Pōrana, i te taha o te awa Kurowka, i waenganui i Pulawy me Lublin. Ko 2822 te nui o tana taupori i te tau 2009. Ko te tāone matua a Kurow o tētahi rohe pōti i roto tonu i te . I te Mahuru o 1939, arā i te wā i tīmata ai te Pakanga Tuarua o Te Ao, kua taiparatia rawatia a Kurow e te taua rererangi o Tiamana; he tokomaha ngā tāngata i hemo. Ko Puhoi he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Horohoro he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Waipounamu he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Mangataraire he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kohi he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waiteika he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Centre Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Te Ao-o-Kiwa - ngā moutere me ngā whenua o te Moana-nui-a-Kiwa. Heyward Point he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. te Tōtara he rākau whakakake o Aotearoa. He tino rākau tēnei nō te Wao-a-Tāne, mō te hanga whare, hanga waka, mō ngā whakairo. He mātotoru, he rarai te kiri, he whāiti, he koikoi ngā rau, he pūwhero a taikākā. Ko te ingoa pūtaiao ko Podocarpus totara. Ko te 1625 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Huarau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te Kotahitanga Ūropi he kotahitanga ki Ūropi. Ko ngā whenua i te Kotahitanga o Ūropi: Ko Kiri Te Kanawa he kaiwaiata rongonui nō Aotearoa. Ko te 1000 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Taemaro he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1362 he tau o te Maramataka a Kerekori. Retaruke he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Maungakaramea he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te kura o Maungakaramea he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1875 i whakatū ai. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 103 te tokomaha o te rārangi ingoa. Otokia he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1237 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu; he iwi hoki tēnei o Rangitāne. Kei te Wairarapa e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Tākitimu, ko Kurahaupō. Ko Calamus mayrii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. He maha rawa ngā awa. Hei tauira ēnei: Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 903 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1829 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Rukuhia he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1529 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Ko Happy Valley he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Moeawatea he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1003 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Finegand he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus fimbriatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Wainui Junction he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1103 he tau o te Maramataka a Kerekori. Taiko Flat he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko San Francisco de Quito te tāone matua o Ekuatoa. E 2,697,698 te taupori i te 2011. E 324 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1534. Ko Georgia he wāhanga whenua o te tonga o te Hononga-o-Amerika. Ko Georgia tonu tētahi o ngā porowini e 13 i whakahē rā ki te whakahaere a te Kīngitanga Kotahi i te Pāhoro o Amerika (1775-1781]. Ko Georgia te tuawhā o ngā wāhanga whenua ki te whakatūturu i te Ture kāwanatanga o Amerika nō te 2 Kohi-tātea 1788. Ka whakaarohia he 9,072,576 te taupori o Georgia i te 2005. Ko ngā wāhi e pātata ana ki a Georgia ko Floridaki te tonga; ko te Moana Ranatiki me South Carolina ki te rāwhiti; ko Alabama ki te uru; ko Tennessee me North Carolina ki te raki. Ki ngā takiwa raki o te wāhanga whenua nei ko ngā Blue Ridge Mountains, he pae maunga o ngā maunga Appalachian. Ko Brasstown Bald, 1,458 m (4,784 ft); ko te wāhi pāpaku te tahatai o te Moana Ranatiki. Ko Atlanta te tāone matua, tāone nui hoki. Ko te pītiti tētahi o ngā tohu o Georgia. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Pohara he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Blandswood he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Mount Richards he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Apanui Te Hāmaiwaho he tohunga whakairo nō Ngāti Awa, Whakatane. Nā Apanui rāua ko tana tama ko Wēpiha Apanui te wharenui a Hotunui i whakairo i te 1878. Mahitahi he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1278 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Hillsborough (Taranaki) he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Te Puna he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waimanoni he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1734 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus temburongii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Puketutu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Windy Hill he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus rotang he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Freshford he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko te 1482 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pukemoe he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1910 he tau o te Maramataka a Kerekori. te Taraire he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau tūraha, torotika tonu te tīwai. He whānui, he porotaka ngā rau. He rarahi, he porouri ngā hua, he rite ki ngā hua o te tawa.Ko te ingoa pūtaiao ko Beilschmiedia tarairi. Ariki he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. te Tawa he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau roa, torotika. He whāiti, he koikoi ngā rau. He pūkaka, he taitea, hei tao huia. He rarahi, he poropango ngā hua, kainga ai. Mahia ai he rongoa ki ngā rau.Ko te ingoa pūtaiao ko Beilschmiedia tawa. Chamberlain he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Newbury he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus melanorhynchus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te reo Tiamana te reo a te motu o Tiamana. Ko Kiripaka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Wairakei Village he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Irihapeti te Tuarua te Kuīni o Aotearoa. Ko Ngāti Whare (Ngāi Te Rangi) tētahi o ngā hapū o Ngāi Te Rangi. Ko Ngāi Te Rangi tonu he iwi nō Tauranga-moana. Ko Mauao te Maunga; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. Ko Kamapōtia he whenua ki Āhia. Ko te 1162 he tau o te Maramataka a Kerekori. Makakaho Junction he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Elaine Bay he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ka rere te mangaiti o Hokio ki Te Moana o Raukawa.Ko Tainui te waka, ko Hoturoa te tangata. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa ki te Tonga. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei te Tonga ētahi. Ko Tame Iti he waha mautohe, nō Ngāi Tūhoe. Ko Tawharanui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Woodend Beach he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Rhode Island tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ruanui. Ko Ngāti Ruanui tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Oweka he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Springston South he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Kilbride he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Owen River he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Calamus padangensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1798 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ateria (Republik Österreich) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko te Whenua Tīeke, ko Horowākia, ko Hanekeria, ko Horowinia, ko Itāria, ko Rīkeneteina, ko Huiterangi, ko Tiamana. He mema a Tenemāka o te Kotahitanga o Ūropi (1 Kohi-tātea 1995). Ko Vienna te tāone matua, ko Graz ko Linz, ko Salzburg, ko Innsbruck he tāone atu anō. Ko Heinz Fischer te tumuaki, ko Werner Faymann te pirimia - ki tā te reo Pākehā, ko te Chancellor a ia. own work, released into the public domain, no rights retained Ko te 1473 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waiharara he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Nyeri he tāone nui o Kēnia. E 98,908 te taupori i te 1999. Ko Awhitu Central he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Whangae he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ipoh (reo Hainamana: 怡保) he tāone nui o Marēhia. E 710,798 te taupori i te 2010. E 643 km² tōna rahinga whenua. www.mbi.gov.my Ko Army Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1720 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kandahar (reo Pashto: کندهار, Kābəl) te tāone rua o Āwhekenetāna. E 512,200 te taupori i te 2006. Tirohia kia tuhia ai he tuhi pānui Māori. Tirohia: Ko Waitetoko he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Pakanae he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Branxholme he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 900 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus nanodendron he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Cairnbrae he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Wharepaina he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Buckleton Beach he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Waituhi he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Glen Murray he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Lyalldale he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1393 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus pachystachys he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Opahi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1938 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waitaanga he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ashers he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Totara Flat he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1462 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mosston he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te Mānuka he rākau whakauru tupu noa o Aotearoa, he mauwha noa iho hoki anō. He rite te āhua ki tō te Kānuka; engari, ko ngā pua he nunui ake. Ka puta ngā hua, he mā, ki ētahi wāhi, he māwhero rānei. Ko te ingoa pūtaiao he Leptospermum scoparium, ko te ingoa reo Pākehā he Teatree. Mangamahu he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Chatton he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Te Aupouri. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Arohena he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Hingaia he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Te Wairoa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ellesmere he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Urrall he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Ngāi Tamawera tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko Golden Cross he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Vantaa (reo Huitene: Vanda) he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 240.34 km² (238.37 km² oneone, 1.97 km² moana) Taupori: Opihi he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Mairoa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Te Moehau Junction he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ferrol he tāone nui o te takiwā o Galicia i Pāniora. Kei te takutai o te Moana Ranatiki a Ferrol e tū ana i te . E 81.9 km² te rahi. E 77,859 te taupori i te 2004. Ko Ngāti Hinemihi (Ngāti Tara-a-Whai) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tara-a-Whai, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Harrisville he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Benio he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1197 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1688 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kauaetangohia Marae tētahi o ngā marae o Te Whānau-a-Apanui. Kei Whangaparāoa taua marae, kei Te Moana-a-Toi. Kei Whangapāraoa hoki te wāhi i tau tuatahi ai te waka Tainui ki uta. te he rākau whakauru o Aotearoa. E tupu ana te Whau ki te takutai moana. Ka whakamahia te rākau nei hei kārewa kupenga. Ko ngā rau he ātaahua, he nunui, he angiangi. Engari ko ngā hua, he taratara, he maroke. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō, arā he Hauama, he Whauama rānei. Ko te ingoa pūtaiao he Entelea arborescens, ko te ingoa reo Pākehā he Corkwood. Ko Matangi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Otekaieke he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Utuwai he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Awarua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Wharekaka he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waioeka Pa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Bartolomé Esteban Murillo (1617-1682) he kaipeita rongonui nō Pāniora. Ko Waiake he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Hauraki, ā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Corbin Bleu Reivers (21 Hui-tanguru 1989, Brooklyn, New York) he kaiwaiata, he kaiwhakatau nō Hononga-o-Amerika. te Rewarewa he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau tino teitei, pūhihi hoki. He roroa, he whāiti, he nihoniho, ngā rau, he kārikihina a waho. Ko ngā pua he ura, he pūhui.Ko te ingoa pūtaiao ko Knightia excelsa. Kekerengu he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Taiko he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngataki he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Omarumutu he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Rautau 18 ngā tau 1701-1800 Ko Akaroa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1105 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Calamus radulosus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Tohunga Junction he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1897 he tau o te Maramataka a Kerekori. Sunshine Settlement he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1354 he tau o te Maramataka a Kerekori. E ai ki te maori ko te wiri he pera ki te haka a Tanerore. I a raumati ka haramai a Hine raumati ara ko ia te wairua o te raumati ko ia hoki te mama a Tane rore. Ka haramai hoki a Tanerore, I a raumati ka taea koe te kite i nga hihi e nukunuku e nekeneke ana, ara ko tera a Tanerore e kanikani ana mo tona mama. Ko te 1576 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te tāone he kāinga nui. Ko Mokoia he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Hawera e 10 kiromita ki te hauāuru, ko Patea e 17 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. Ko te kura o Mokoia he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 17 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Nukutawhiti he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Piripiri he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Te Kauri he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Welcome Bay he nohanga o te rohe whenua o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Otama he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Lichfield he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko haukura ("Ne") te pūmotu taungota 10, Takiwā 2, Rōpū 18. Tuapeka Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Waimihia he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ruaroa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Gibbstown he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Heenans Corner he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1031 he tau o te Maramataka a Kerekori. French Pass (Anaru) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1444 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Eight Mile Junction he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus asperrimus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1546 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Mohua he manu ngahere nō Te Wai-pounamu, Aotearoa. He manu itiiti nō te ngahere, he rite ki te pōpokotea. He kōwhai kita te māhunga me te poho. Ko te ingoa pūtaiao ko Mohoua ochrocephala. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Yellowhead. Ko Pukekohe East he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Arapae he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus nagbettai he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngāti Ririwhenua tētahi o ngā hapū o Ngāi Tai (Waikato), he iwi o Mataatua waka kei Waikato e noho ana. Ko Te Whānau-a-Apanui he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko Apanui Ringamutu te tipuna taketake o tēnei iwi. I a Apanui e taitama tonu ana, ka tukuna ki a ia he rohe whenua i Te Tai-rāwhiti tae noa atu ki Mōtū awa. Nā ōna uri te whenua i whakakī. Ka whakahokia anō ngā painga mā te hapori e ngā hua o te patu tohorā. Tae noa ki ēnei rā, ka whakahaerengia ai Te Whānau-a-Apanui ngā rawa o te moana, o te hao ika, o ngā poraka whenua paina me ētahi atu painga whai hua i tukuna iho e ngā tīpuna. Ko Mataatua te waka. Wimbledon he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1433 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Whanga-nui-a-Tara “Wellington” te tāone matua o Aotearoa, ki te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui, mai i te Ūpoko o Te Ika, tae noa ki Ōtaki. Ko Patuwai tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. ko terarawa tipoka whakurera koe-a kaitaia mo tupono haire. Westmere he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Okoia he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ladbrooks he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Maara whiu pungarehu he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Otamaroa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Rehia he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1668 he tau o te Maramataka a Kerekori. Bowlers Creek he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Aviemore he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Capleston (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Sunnynook he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 6,471 te taupori o Sunnynook. Mai i te kautenui o te 2001, e 603 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura takawaenga o Wairau he kura mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 7 tae noa ki te 8. Nō te tau 1980 i whakatū ai.Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 316 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te kura tuatahi o Takapuna he kura mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1968 i whakatū ai. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 413 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Mahuta, he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Taupiri te maunga, ko Waikato te awa, ko Tūrangawaewae te marae, ko Tainui te waka. Rukai' (魯凱族) te ingoa o tētahi o ngā iwi tāngata whenua o Taiwana. Ko te 1561 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Nōwei (Kongeriket Norge/Kongeriket Noreg) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Huitene, ko Hinerangi, ko Rūhia Moteo he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1924 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1653 he tau o te Maramataka a Kerekori. Lovells Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1088 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Hariki Beach he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Wairapukao he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Wayby he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te iPad he rorohiko papa e hoahoaina ana e Apple Inc. I whakakitea i te 27 o Kohi-tātea, tau 2010, e Steve Jobs. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1441 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko St Peter Port te tāone matua o Kōnihi. E 16,488 te taupori i te 2009. E 6.5 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Ngā Manaakitanga he wāhanga o te Kauhau i te Maunga nā Ihu Karaiti. Ko Richmond Downs he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1191 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Woolwich he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Ngāti Tū (Ngā Ruahine) tētahi o ngā hapū o Ngā Ruahine. Ko Ngā Ruahine tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Ruahine te iwi. Ko Diggers Valley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tauwharemanuka he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Otamatea he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Longlands he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Kourawhero he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Scotsman Valley he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1220 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1662 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mangaohae he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1445 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ranginui. Kei Tauranga-moana taua hapū e noho ana, i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Mauao te maunga, ko Tauranga te moana, ko Ngāti Ranginui te iwi, ko Ngāi Tamarāwaho te hapū, ko Huria te marae, ko Tamatea-pōkai-whenua te tangata. Ko Tākitimu te waka. Caverhill he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngapipito he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Mimihau he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Calamus cawa he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Milford he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1731 he tau o te Maramataka a Kerekori. Hillersden he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Otoko he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Stillwater he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Purerua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1555 he tau o te Maramataka a Kerekori. Cronadun he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Calamus yuangchunensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Vejle he tāone o Tenemāka. E 50,832 te taupori i te 2010. E 1,066.32 km² tōna rahinga whenua. Ko Waikaraka Landing he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Matau-aa-Maaui, araa kei te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui te waahi nei. Ko te waka ko Tākitimu. Teviot he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Kokoamo he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Taonui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te Rautau 8 ngā tau atu i te 701 tae noa ki te 800. Ko Motutoa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Mangatera he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Jacksonville he tāone o Hononga-o-Amerika. E 813,518 te taupori i te 2010. E 885 km² tōna rahinga whenua. Ko Initonīhia he whenua nui ki Āhia. He mea tango tēnei Rārangi ingoa huaota nō te pukapuka a Te Wiremu. Ko ngā ingoa ēnei o ngā rākau, o ngā aka, o ngā mauwha noa o Aotearoa, nō te wā i mua o te taenga mai o tauiwi. Springbank he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Torere he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Lower Shotover he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Hawea Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Lake Paringa he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1741 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1981 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1239 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1751 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Woodlands he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Waipuru he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Tauranga Valley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Makuri he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Waitaria Bay he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te kura o Waitaria Bay he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1897 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 20 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Santiago te tāone matua o Hiri. E 6,676,745 te taupori i te 2009. E 58 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1541. Ko Lake Omapere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Hautapu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Mamaku he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1915 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus grandifolius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1881 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Kererutahi he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ivan Nikolaevich Kramskoi (1837-1887) he kaipeita rongonui nō Rūhia. Himatangi Beach he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1253 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu; he iwi hoki tēnei o Rangitāne. Kei te Wairarapa e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Tākitimu, ko Kurahaupō. Ko Port Charles he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Te Horo he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1058 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Kauri he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau roa, he rākau kāpia, he rākau ariari. Engari, pākarukaru noa te kiri. Ko te ingoa pūtaiao ko Agathis australis. Ko te Kauri tētahi o ngā rākau tino nui o te ao, ā, ara ētahi kua eke ki te 60 mita te tāroa. E ai ki ngā tohunga huaota, ka āhua 2,000 tau te pakeke o ngā mea tino koroua e tipu tonu ana. E rua tekau mita pea te teitei ake o ngā manga tuatahi mai i te pūtake o aua rākau koroua rawa, ā, kei runga ake, ko te kāuru rahi tonu. E ai ki ngā tuhituhinga a Kāpene Kuki mā mō tā rātou toro haere i Aotearoa i te wāhanga tuarua i ngā 1700, e tipu ana te mahi a te kauri mai i Te Rēinga ki Kāwhia i te uru, ā, ki Hauraki moana i te rāwhiti. E ai ki ngā whakapae a ngā tohunga huaota, i te wā e kaha ake ana te mahana o te ao, i ngā tau mano tini i mua atu, tērā pea i toro atu ngā kauri ki ngā takiwā o te tonga. I ēnei rā, ka kitea he kauri e tipu ana i ngā pito whenua tūmatanui me ngā pito whenua tūmataiti, mai i Te Hiku ki Te Ūpoko-o-Te-Ika, puta atu ki Ōtepoti i te tonga, heoi anō, he mea ata whakatipu ēnei e te tangata. Ahakoa ko Aotearoa anake te kāinga tūturu o te kauri, he whanaunga anō ōna kei Āhia, kei Ahitereiria me ētahi atu o ngā moutere o Te Moana-nui-a-Kiwa. He tino rākau hoki te kauri ki te Māori, ā, kua hoatu he ingoa ki ētahi o ngā mea tino koroua. Ko te mea tino rongonui pea, ko Tāne- mahuta tonu te ingoa, ara kei te ngahere o Waipoua, i Te Tai-tokerau, e tipu ana. Neke atu i te kotahi mano tau te pakeke o Tāne-mahuta, ā, e hia mano kē ngā tangata ka toro i a ia ia tau. Ko tētahi atu kei taua ngahere anō, ko Te Matua Ngahere. Tekau mā ono mita te pae o tōna pūtake, ā, o ngā kauri katoa e tū tonu ana, e ora tonu ana i ēnei rā, kāore tētahi mea he whānui ake i tēnei tōna kōhiwi. Ko Kopi te ingoa o tētahi atu, ara kei te ngahere o Ōmahuta. He rākau wharemoa a Kopi, engari i hinga tērā o ngā uri o Tāne i te tau 1973. I te rohe o Hauraki, ko Tānenui. Ka ngahoro ana ngā manga o te kauri, ka tū ana rānei te kōhiwi, ka pahī mai te kāpia, ā, ka rere iho. I ngā rā o mua, whakamahia ai te kāpia e o tātou tūpuna hei tahu ahi, hei mahi ngārahu mō te tā moko, ā, whakamahia anō ai hei pia ngaungau. I te rautau tekau mā iwa, he tino taonga hokohoko te kāpia i Ūropi me Amerika, ka mutu, he nui te utu. Whakamahia ai te kāpia i ērā wā hei mahi mōhinuhinu, ā, i whakamahia anō hei hanga taonga whakanakonako, pērā tonu i tērā atu momo pia e kīa nei he 'amber'. I roto i ngā tau mano tini, ka pahī mai te kāpia i ngā kauri, me te heke atu ki te poho o Papatuanuku. Nō te whakarakenga o ngā ngahere kauri, kua muia aua whenua e ngā kaikohi kāpia, Māori mai, Pākehā mai, ko tā rātou mahi he kari i ngā oneone, mai kore e kitea te kāpia e moe mai ana i ēnei waerenga hou. Arā tētahi pūrākau a ngā tūpuna mā mō te kauri, pēnei nā. Tērā tētahi mimiha i whakapati i te kauri kia haere atu hei hoa haere moana mona, engari kare te kauri i whakaae ki te inoi a tana hoa. Heoi anō, ko tana i whakaae atu ai, kia riro i te mimiha tōna kiri, ā, kia riro i a ia te kiri o te mimiha. Nā konei i ki tonu ai te kiri o te kauri i te kāpia, pērā tonu i te ki o te kiri mimiha i te wē. Ko te ngahere kauri tētahi o ngā momo ngahere matua e toru o Aotearoa, taketake ake. Ko ētahi atu, ko te wao tawai me tērā e tipu ngātahi ana te rātā me te rimu. I te wao kauri, ko ngā kauri pakeke ngā mea ka kitea nuitia - me uaua ka kitea ngā māhuri kauri e tipu ana i raro tonu i te kāuru o ngā mea pakeke. Ara kē te pārekereke pai mō ngā kākano, ko ngā wāhi e tipuria ana e te mānuka, e te mōheuheu. Ka kīa ngā māhuri kauri he 'ricker' ki te reo Pākehā, ā, nā wai, nā wai, ka tipu hei rākau āhua nui tonu, me te aha ka mate haere te mōheuheu i te mea kua kore i whitingia e te rā. rua ngā momo hua o te kauri, he toa tētahi, he uha tētahi. He iti ngā hua toa, ā, ko tā ēnei, he whakaputa hae. Ko ngā mea uha, me te poro hahauporo te rite, ā, ko tā rātou, he whakaputa kākano. He parirau poto tō te kākano, pēnei i te parirau o te kākano sycamore. Ko te painga o tēnei, ka takaamiomio haere te kākano i a ia ka tukuna kia rere, ā, ka tau pea ki tētahi wāhi kāore e tino pātata ana ki te rākau matua. Mō te roanga atu o ngā tau o ngā 1800, he tope kauri te mahi a ngā ringa kani tokomaha tonu, mai i tētahi reanga ki tētahi reanga, ā, nō te ekenga o te rautau, kua kore haere ngā wao kauri, ara, ko ētahi apure noa iho o te ngahere urutapu e toe tonu ana. Ara hoki ētahi wāhi i tahuna ki te ahi kia takoto mai ai he waerenga mō te hunga ahuwhenua. Mokori anō te mahi a te Forest and Bird Protection Society i ngā 1940. He mea whakahaere e rātou ētahi tono i tautokona e ngā tangata tokomaha tonu, me te whakatakoto i ēnei tono ki te aroaro o te Kāwanatanga. Ahakoa te kaha whakahe a ngā kamupene tapatapahi papa rākau, i te tau 1950 ka whakaae te kāwanatanga kia rāhuitia tētahi 15,600 heketea o te wao kauri i Waipoua. Me kore ake tā rātou pērā e tū tonu nei a Tāne-mahuta mā hei whakamīharotanga mā ngā reanga o ēnei rā me ērā o ngā rā kei te tū mai. Nā tēnei waihotanga iho me ētahi atu wāhi iti i Te Tai-tokerau me te rohe o Hauraki e kākahuria tonutia ana e te kauri, kua mōhio tātou ki te āhua o ngā ngāherehere o te raki i ngā rā o nehe. Wainuioru he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1267 he tau o te Maramataka a Kerekori. Waiaruhe he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Te Hutewai he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Lake Moeraki he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Careys Bay he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Kenepuru Head he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te 1506 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Hauā he iwi kei Waikato e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa. Ko Tainui, ko Tākitimu ngā waka. Awahuri he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Annat he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Savai'i te motu nui rawa atu i te whenua o Hāmoa. Mo nga Hāmoa, ko tētahi ingoa mo tenei motu, ko Salafai. He 43,103 (2006) nga tangata e noho i roto o te motu katoa. E tu Savai'i whakatehauāuru, pe tekau nga maero, ki te motu o Upolu. E noho nga tangata katoa i o ratou papakainga. I roto o Hāmoa, ko te whaka Hāmoa (fa'a Samoa) te wairua me nga mea mauri o nga tangata whenua. He tapu nga kaumatua. Ko matai te kupu i te reo Hāmoa mo nga ariki o nga kainga. Ko Salelologa te taone nui, e tu i te takutai rāwhiti. Te papakainga o Falealupo te Rārangi Huringa Wā o te Ao, ā, koia te kāinga hauāuru rawa atu i Hāmoa. I taua wā, i nga tau i te timatanga o 1900, nā timata te motuhaketanga Mau a Pule ki Savai'i i te papakainga o Safotulafai. Ko Lauati Namulau'ulu Mamoe tētahi o ngā toa rangatira o te Mau a Pule. Ko te wā o tana matenga ko te tau 1915 ki te motu o Tarawa. He 11 nga takiwā tōrangapū i roto o Hāmoa katoa, e 6 i roto o Savai'i me 5 i te motu o Upolu me nga motu iti'iti ētahi atu.Nga takiwā tōrangapū e 6 kei te raki o Savai'i, ko Fa'asaleleaga, Gaga'emauga, Gaga'ifomauga, Palauli, Satupa'itea me Vaisigano. Ko te he whara o Aotearoa; tupu ai te pā Kahakaha i ngā peka o ngā rākau teitei o te wao, he rite te pā Kōwharawhara. He karikitea ngā rau, he pupuri wai hoki. He pango ngā take. Ko ngā hua, he whero. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō o te whara nei, arā he Kōkaha, he Tākahakaha rānei. Ko te ingoa pūtaiao he Collospermum hastatum. Ko te 942 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Minnie Pwerle (arā Minnie Purla, Minnie Motorcar Apwerl rānei) i whānau mai i waenganui i ngā tau 1910 me 1922, ka hemo i te 2006, he kaipeita rongonui nō Ahitereiria. Ko te 911 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Moko tētehi o ngā hapū o Tapuika, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1205 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko haumāmā ("He") te pūmotu 2. Ko Rotokakahi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Island Block he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ruanui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1693 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1111 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1536 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Whakamaru he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti Tūrangi tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Kapuka (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Port Waikato he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Totaranui he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Rangituhia tētehi o ngā hapū o Ngāti Rangi. Ko Ngāti Rangi te iwi e noho ana kei te maru o Ruapehu, kei te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Calamus kiahii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Kotemaori he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Tapawera he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 405 te taupori o Tapawera. Mai i te kautenui o te 2001, e 21 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Waiwaka he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Epworth he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1538 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Johannes Browallius (Johan Browall, 1707-1775) he rata, he minita, he kaimātai koiora rongonui nō Hinerangi. Ko te 1686 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko North Harbour he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko French Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Weka he manu ngahere nō Aotearoa. Ko ngā huruhuru he ura. Ka tau tēnei manu ki te whenua, kaore ia e rere. Ko te ingoa pūtaiao ko Gallirallus australis. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Woodhen, engari kua āhua tawhito taua ingoa i nāianei. Waingawa he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Tirohanga he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Pahia he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Calamus conirostris he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te Tātai aro whenua he mātauranga e pā ana ki ngā kohatu. Ko te Matuku moana he manu ki tātahi nō Aotearoa. He matuku mā tōna kanohi, he āhua hina ōrangi tōna tinana. He pango ōna ngutu, me tōna tipuaki, engari he kōwhai ōna waewae. Ko te ingoa pūtaiao he Ardea novaehollandiae. Ko te ingoa reo Pākehā he White-faced heron. Ko Puketi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Mariehamn (sw: Mariehamn, fi: Maarianhamina) te tāone matua o Aaland (Hinerangi). E 11,161 te taupori i te 2009. E 20.75 km² tōna rahinga whenua. Ko Kaihere he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Opou he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Hoopers Inlet he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 902 he tau o te Maramataka a Kerekori. Motukarara he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Kāmaka he whenua ki Ūropi, ki te takutai tonga o Pāniora. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Te Matai he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Te Okotahi tētehi o ngā hapū o Ngāti Rangiwewehi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Ieoh Ming Pei (nō te 26 Paenga-whāwhā 1917 i whānau mai) he kaihoahoa rongonui nō Hononga-o-Amerika, Haina. Ko Calamus tanakadatei he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Christian Karlson Stead (1932-) he kaituhi nō Aotearoa. Ko te Kiwi he manu ngahere nō Aotearoa. He manu haere pō, kāore e rere. He hāura ngā huruhuru, e whatungia ana ki ngā kākahu rangatira. Ko Apteryx australis te ingoa pūtaiao. Milltown (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 999 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1406 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1582 he tau o te Maramataka a Kerekori. He maha ngā tikanga o Aotea. Hei tauira ēnei: Ko Mamaranui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kuratau Junction he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Menzies Ferry he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Te Kawa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Tuhikaramea he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Puwera he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kris Faafoi he kaitōrangapū nō te Rōpū Reipa. Ko ia te mema mō te rohe pōti o Mana i te pāremata o Aotearoa. Rōpū Reipa o Aotearoa Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Ko Calamus deerratus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Makara Beach he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Ngāti Te Ao (Muaupoko) tētahi o ngā hapū o Muaūpoko, hei iwi e noho ana ki Manawatū. Ko Parau he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Hannah's Clearing he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 937 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Huang Xianfan (13 Whiringa-ā-rangi 1899–18 Kohi-tātea 1982) he ahorangi kōrero nehe, he tohunga mātauranga momo tangata, he kaiwhakahaere whare wānanga nō Haina. Nō te iwi Zhuang ia. Nō te tau 1899 i whānau mai ia ki Haina. Nō te iwi Zhuang ōna mātua. I kuraina ia ki tētahi o ngā kāreti i Guangxi (1922-1926), ki te whare wānanga o Pīkini (1926-1935), me te whare wānanga o Tōkio i Nipono (1935-1937). Hoki atu ia i te tau 1937 ki Guangxi, tahuri atu ai ki te whakaako i ngā mahi kōrero nehe i tēnā whare wānanga, i tēnā whare wānanga. Kaumātua rawa ai ia, haere atu ia ki tāwāhi noho ai, mahi ai i ngā mahi mātauranga momo tangata, tuhituhi pukapuka hoki ai mō ngā tikanga o tana iwi ake, o te iwi Zhuang. Nō te tau 1892, mate atu ai ia ki Guanxi. Ko Calamus fuscus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Kauroa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Milnthorpe he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te ahupūngao te akoranga o te taiao me ōna āhuatanga taketake. Feldwick he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te Kororā he manu moana itiiti. Mā tonu te uma, te poho, he ōrangi kākonu te pane me te tuara. Ko Eudyptula minor te ingoa pūtaiao. Ko te Little Blue Penguin te ingoa reo Pākehā. Ahakoa huri koe ki hea i te ao nei, kāore e kitea he pakihoe iti ake i te Kororā o Aotearoa. He āhua tohunga tonu te kororā ki te ruku kai māna. I a ia e kau ana i te mata o te wai, ruku atu ai ia i ngā kai pērā i te wheke me ngā ika pakupaku kei raro noa iho i a ia. Ka āhua rua tekau hēkena pea e ruku kai ana māna, kātahi ka puea ake. I ētahi wā ka haere te kororā i tētahi rāngai ika, kātahi ka kohakina tētahi. He wā anō ka ruku atu i ngā wai hohonu tonu ki te hopu ika māna - arā, ka āhua whitu tekau mita pea te hohonu o tana tirikohu atu. Ka taea e te kororā te noho atu ki te moana mō ētahi wiki, me te moe atu anō hoki ki reira. Kau haere ai ngā kororā i ngā tai e whā o te motu. Mai i te marama o Here-turi-kōkā ki Poutū-te-rangi, ka tau ki uta, he whakaputa uri te kaupapa. I taua wā anō, ka tau mai te Kororā ki ngā takutai moana o Aotearoa, o Wharekauri, o ngā wāhi ki te tonga o Ahitereiria hoki, whakaputa uri ai. Atu i te kororā, tekau mā rua atu anō ngā momo pakihoe ka kitea e kau haere ana i ngā tai o Aotearoa. Ko Hingapoa he whenua ki Āhia. Taramoa he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Pukehuia he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Zagreb te tāone matua o Koroātia. E 804,200 te taupori i te 2008. E 641.22 km² tōna rahinga whenua. Ko Marokopa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Kainga he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te reo Hapani (日本語, nihongo) te reo a te motu o Nipono. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Kairanga he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ngāti Hau (Te Āti Haunui-a-Pāpārangi) tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko Paepaerahi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Waiohau he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus inops he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngā Puhi he iwi nui, nō Te Tai-tokerau, Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Kua tae ki te 103,000 ngā mema i te 2001. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko te Whare o Ngā Puhi: Tāmaki-makau-rau ki Te Rerenga Wairua. Ko ngā pānga atu ko Ngāti Whatua, Te Rarawa, Te Aupouri, Ngāti Kahu, Ngā Puhi ki roto. Ko ngā rārangi maunga ngā poutokomanawa i hikia te tāhūhū o te whare o Ngā Puhi. Ka matakitaki atu ki te mōwhitinga mai o te rā, kia pā mai ki ngā pāpāringa o taku maunga tapu o Hikurangi e heke ai ana roimata mā te tonga, ko Hikurangi te awa. Ka rere taku awa kua pahure mai i Te Hoanga, te kohatu i whakamahia ai e ngā tūpuna hei whakakoi i ā rātou toki, ka heke. Kia titiro ake ki te whare tupuna ki a Eparaima Makapi e tū mai rā me te wharekai a Te Kauta i runga i te marae I a Kaikou. Ka rere tonu taku awa kia pahure ake i te marae o Rōma i whakaritea ai e ngā tūpuna hei tūnga whare hui e tū mokemoke tonu ana i tēnei wā. Ka rere tonu taku awa, kua pahure i te tupuna whare nei i a Tau Henare me Ngā Tau e Toru te whare tawhito, ki te wharekai ki a Pipiwai e tū mai rā ki runga o te marae o Te Horo. Ka heke atu i konā kia tae ki Tiiti ki te Apunga ki te hononga o te awa ki tō Mangakahia, e heke atu ai ki Tītoki ko Korokota e tū mai rā ki te taha mauī. Ka rere atu taku awa, kia tae atu ki Tangiterōria ko Tirarau e tū mai, ka noho. Kia titiro atu ki te rāwhiti ki taku pā, ki a Te Ruapekapeka, e kōrerohia nei e te nuinga, te pūtakenga mai o te awa o Te Wairua. E pahure mai ai i te tupuna whare i a Te Ruapekapeka e tū mai rā i runga o tana marae I a Akerama (Ngāruahine), ka heke atu i konā kia pahure ake i te whare tupuna I a Iho o Nehua, ko te marae ko Whakapara, ko Huruiki te maunga, ka rere tonu taku awa kia titiro tahanga ake ki tērā o aku whare tupuna, ki Te Reo o te Iwi e tū mai rā ki runga o te marae o Pehiaweri, ko Maruata te maunga ka heke atu kia pahure atu ite tupuna whare i a Te Maungarongo e tū mai rā ki Poroti, i raro iho o tana maunga tapu i a Whatitiri, kia pahure atu mā te taha atu o Korokota kia tae atu ki Tangiteroria kia hono atu ki a Hikurangi awa, kia whakataka atu ki te awa o te Wairoa, ki te Kaipara, kia huihui atu ai ki ngā tini marae o te rohe o Ngāti Whātua ki te Kaipara. Kua titiro atu rā ki te pūaha ki te Moana-nui-a-Kiwa. Ko te 1783 he tau o te Maramataka a Kerekori. Tane he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus comptus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Muri he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Hatepe he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te tau 2004, te tau rua mano mā whā, he tau pekerangi; he Rāpare te rā tuatahi. Ko te 1355 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1001 he tau o te Maramataka a Kerekori. Lee Stream he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Opuha he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. own work, released into the public domain, no rights retained Ko te 1043 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus nigricans he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Mahajanga he tāone nui o Marakāhia. E 160,000 te taupori i te 2001. Wīrope Hōterene Taipari he rangatira nō roto o Ngāti Maru, Hauraki. Ko te wharenui a Hotunui i mahia hei taonga tuku ki a Wīrope rāua ko tōna hoa rangatira a Mereana Mokomoko, he wahine rangatira nō roto o Ngāti Awa o Whakatāne. Ko Wīrope te tama a Te Hōterene Taipari. Ko te Mātauranga taupuhi kaiao he mātauranga e pā ana ki hononga i waenganui o ngā kaiao me ō rātou wāhi e noho ai. Ko Whakaangiangi he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Maharahara he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Galatea he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. te Kawenata Hou tētahi wāhanga o te Paipera. Ko Ohinewai he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus epetiolaris he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Tokoiti he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Rārua, he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Tainui te waka. Ko ngā iwi o Taranaki ēnei: Ngati Maru Te Ati Awa Ngati Mutunga Taranaki Nga Rauru Nga Ruahine Ngati Tama Ko Ihaia he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Hook he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. View Hill he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Kaitui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te Kawau he manu ki tātahi nō Aotearoa. He manu roroa ngā ngutu, he pūhihi ngā kakī. He ika te kai. Ko ngā huruhuru he kārikipango, he mā rānei. He mumura te mata. Ko te ingoa pūtaiao he Phalacrocorax carbo carbo. Ko te ingoa reo Pākehā he Black Shag. Ko te 1108 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Thorpe he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Calamus pseudozebrinus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko ngā tauira he whārangi i roto i te wāhi ingoa 'Template'. Ka taea te tāpiri i te tauira ki tētahi atu tuhipānui, ki te tuhia pēnei ai: {{ingoa}}. Ko te tauira he pānui whakatūpato, he pānui pārongo, he pānui aha rānei. Mā te tauira e māmā ai te tāpiri taua pānui anō ki ngā tuhipānui maha. Ko tētahi tino pai o te whakamahi tauira, ka taea te whakapai i te whakatakoto tuhipānui. Tirohia hoki ēnei whārangi āwhina o te Wikipedia Pākehā, kia mārama ai te whakamahi i ngā tauira: Ka taea hoki te whakakapi te tauira ki te tuhipānui. Ko te tikanga mō tēnā, he {{subst:ingoa}}. I ētahi wā, he pai ake te whakakapi tauira. Mō te roanga o ngā kōrero, titiro ki: Howard he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1702 he tau o te Maramataka a Kerekori. Katiki he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus orthostachyus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Tuturumuri he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Orapiu he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Whananaki he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Hikurangi e 22 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. Ko te kura o Whananaki he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 5 te whakatauranga ōtekau; ā, e 43 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 1759 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus optimus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Delaware (IPA ) he wāhanga whenua o te rāwhiti o te Hononga-o-Amerika. Ko Dover te tāone matua, ko Wilmington te tāone nui. Ko ngā wāhi e pātata ana ko Pennsylvania ki te raki; ko te Awa Delaware, ko New Jersey me te Moana Ranatiki ki te rāwhiti; ko Maryland ki te uru, ki te tonga hoki. He wāhanga itiiti anō o Delaware, kei te taha rāwhiti o te ngutuawa o te Awa Delaware aua wāhi itiiti nei, e pātata ana ki New Jersey. Ko Delaware te tuarua o ngā wāhanga whenua itiiti o Amerika; ko Rhode Island te wāhanga whenua iti rawa. Delaware tētahi o ngā koroni tekau-mā-toru tawhito o Amerika, me te tuatahi o ngā wāhanga whenua ki te whakatūturu i te Ture kāwanatanga o Amerika, nō te 7 Hakihea 1787>. Koia rā te ingoa kārangaranga "Te Wāhanga Whenua Tuatahi". Ko Delaware, ko Maryland, ko Virginia ngā wāhanga whenua e toru o te Koutu o Delmarva. Ko Te Whānau-a-Maruhaeremuri tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Calamus batanensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Te Hapu he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Calamus curag he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te he rākau whakaruruhau o Aotearoa. He āhua rite ki tō te Mānuka engari ko te tupu he rahi noa atu. Ko ngā pua he mā anō hoki, engari, he ririki ake. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō tō te rākau nei, arā he Mānuka rauriki. Ko te ingoa pūtaiao he Kunzea ericoides; ko te ingoa pūtaiao tawhito he Leptospermum ericoides kē. Ko te ingoa reo Pākehā he White teatree. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Marutūāhu te tupuna o Ngāti Maru me ērā atu anō o ngā iwi o Hauraki. E ai ki tā Hoani Nahe whakatakoto i ngā kōrero tuku iho o Hauraki, ko Marutūāhu te tama a Hotunui. Ka mea te tangata rā ki te haere ki Hauraki, ka kī atu ia ki tāna wahine e hapū rā, ‘E muri e whānau tō tamaiti, waiho te ingoa i a Marutūāhu, i tāku māra i tūāhu kau nei au, kāore nei i whakatōkia ki te kūmara. Ka haere nei au ki taku haere noa atu.’ Ka mea mai te wahine rā ki a Hotunui, ‘Ko whea tāu whenua ka haere nā?’ Nō muri, ka whānau te tamaiti a te wahine rā he tāne. Ka huaina te ingoa ko Marutūāhu, ko te ingoa a Hotunui i ako atu ai ki a ia. Ka tupu te tamaiti rā, ka kaumātua, ka haere ki te tākaro rātou ko ngā tamariki. Ko te tākaro he niti, he tā pōtaka, he pīrori, ko ā te tamariki Māori ko āna tākaro. Ka rere te pōtaka a Marutūāhu, ka hae ētehi tamariki, ka mea, ‘Engari tā te pōriro nei rere rawa.’ Pērā tonu te mahi a te tamariki ki a Marutūāhu; ka whāinga a Marutūāhu ki te tamariki, ka mea mai anō ngā tamariki katoa ki a ia, ‘Pōriro, pōriro, kei whea tōu matua?’Ka whakamā te tamaiti rā, ka hoki ki tana whaea, ka pātai atu, ‘E Tai, kei whea tōku matua?’ Ka mea atu te whaea, ‘Kei Hauraki.’Ka mea atu te tamaiti rā, ‘Kei whea tērā wāhi?’Ka mea mai te whaea, ‘Māu e titiro ki te putanga mai o te rā.’ Ka mōhio te tamaiti rā, waiho tonu i roto i te ngākau. Ka kaumātua te tamaiti rā, ka oti ngā moko te tā, ka haere mai rāua ko tana taurekareka ki te rapu i tana matua. Ka tae ki tēnei pā, ka pātai atu, ‘Kāore rānei he heke i haere mai nei?’ Ka mea mai ngā tāngata o tēnā pā, ‘Kāore he heke hou, engari nō mua noa atu, ko te heke o Hotunui.’ Ka mea atu te tangata rā, ‘I ahu whakawhea?’ Ka meatia mai, ‘I ahu ki Hauraki.’ Ka haere tonu te tangata rā rāua ko tana taurekareka, tēnei pā, ka pātai anō te tangata rā, ‘Kāore rānei he heke i haere mai nei?’ Ka meatia mai, ‘Nō mua noa atu, ko te heke o Hotunui.’ Ka haere tonu te tangata rā. Puta rawa mai i Wharekawa, ka kite i te kūkupa, i te tūī, e mui ana ki te kohe. Ka piki te tangata rā ki te wero manu mā rāua ko te hoa i noho i raro. Ko te ingoa o te wāhi i taua rākau i piki nei a Marutūāhu ki te wero manu mā rāua ko tana taurekareka, ko Te Haumi. Ko te ingoa o te rākau i piki ai ia ko te kohekohe, e tupu mai nei anō tērā motu rākau, me te ingoa tūturu tonu, ā, tae ana mai ki tēnei rā. ērā ngā wāhine rā te haere mai rā, i haere mai ki te whawhati kiekie hei whāriki whare, tokorua, he tamāhine anake nā Ruahiore, nā te rangatira o tērā whenua katoa. Ka haere mai ngā wāhine rā i te tahatai. Ko te motu rākau i a Marutūāhu mā nei i uta ake i ngā wāhine e haere nei. Ka rongo ake ngā wāhine rā i te tūī e ngoengoe ana i runga i te here wero manu a Marutūāhu rāua ko tana taurekareka. Ka mea ngā wāhine rā, ‘He tangata.’ Ka mea tētehi, ‘Nō whea hoki tēnā tangata? I hua ai ko tāua nei anake hoki ngā tāngata ka riro mai ki te haere.’ Ka wehi ngā wāhine rā, ka mea ‘He tangata kē noa atu!’ Kātahi ka peka atu ngā wāhine rā ki te titiro tangata. Ko te teina o ngā wāhine rā kua kite wawe i a Marutūāhu i runga i te rākau. Kāore a Marutūāhu i kite mai. Ka hoki atu te teina ki te tuakana, ka mea atu, ‘Tāua ka hoki. Kāore kau he tangata.’ Ka hoki ngā wāhine rā, ka tae ki te pā, ka kōrero te teina, ka mea, ‘Kāore, kāore, kāore o te tangata nei.’ Ka mea atu te tuakana, ‘E hoa, nāu i kī kāore he tangata.’ Ka mea mai te iwi rā ‘Kei whea tēnā tangata?’ Ka mea atu te wahine rā, ‘Kei raro ake nei.’ Ka mea mai te matua o ngā wāhine nei, ‘Tīkina, ngarea mai ki te kāinga.’Ka haere tokorua anō ngā wāhine rā, ā, ka tae, ka kite mai te taurekareka a Marutūāhu i ngā wāhine rā e haere atu ana, ka karanga ake ki a Marutūāhu, ‘He tāngata e haere nei.’ Hohoro tonu te heke iho a Marutūāhu, kua tae ki raro, kāore hoki ana kākahu i a ia i runga i te rākau rā. Ka tae mai ngā wāhine rā, ka mea mai, ‘Hoake tātou ka haere ki te kāinga.’ Ka mea atu a Marutūāhu, ‘Hoatu.’ Ka haere ngā wāhine rā. Nō muri ka haere atu ngā tāngata rā. Ko ngā tāngata rā ki muri, ko ngā wāhine rā ki mua totohe haere ai ki a Marutūāhu. Ka mea te tuakana māna anō tērā tāne, ka mea te teina māna anō tāna tāne, nāna anō i kite. Ko ngā ingoa ēnei o ngā wāhine nei, ko Paremoehau te ingoa o te tuakana, ko Hineurunga te ingoa o te teina. Ka haere atu a Marutūāhu mā, ka tae ki Te Tarata, ka waiho te heru me te takawai hinu i roto i te puta kōhatu, tōna ingoa tō tērā kōhatu i waiho ai te heru me te hinu o Marutūāhu, ko Te Ana Kōtaha. Rite tonu te āhua hei waihotanga mō tētahi mea tūturu tonu, pai tonu, ā, tae ana mai ki tēnei rā. Haere tonu, ka tae ki te pā, ko te ingoa o tērā pā ko Pūanoano. I te pō, ka haere te tangata rā ki te horoi i a ia, ki te uku. Ka mutu te mahi raweke a te tawhiti rā i a ia, tia rawa ki te raukura, ki tō te Māori karauna, hoki tonu mai anō i te pō. Ka ao te rā, ka titiro te iwi rā ki te tangata nei, ka mea te iwi rā, ‘He rangatira te tangata nei mei te āhua’. Ka pātai atu te tangata rā, ‘Ko whea te ingoa o tēnei moana e hora mai i waho nei, puta noa ki roto, puta noa ki waho, arā tōna ingoa nui katoa?’ Ka mea mai ngā tāngata whenua ‘Ko Hauraki tōna ingoa nui, ko Tīkapa te moana e hora mai nā.’ Kātahi ka mōhio te tangata rā kei reira tana matua a Hotunui inā hoki ko Hauraki tēnei. Kātahi ka pātai te tangata rā, ‘Kāore rānei he heke nei?’ Ka mea mai te iwi rā, ‘Nō wai koia?’ Ka mea atu te tangata rā, ‘Anō rā, he pātai noa atu anō.’ Ka mea mai anō te iwi rā, ‘Kotahi anō rā te heke e noho nei nō mua noa atu, ko te heke o Hotunui.’ Kātahi ka mōhio te tangata nei kei reira tana matua. Ka haere a Marutūāhu kia kite i tana matua i a Hotunui. I Whakatīwai a Hotunui e noho ana. Ka tae, ka peke a Marutūāhu mā runga i te huahua o te pā, kāore i tomo mā raro, he tapu nōna. Haere tonu, noho rawa atu i te whare o Hotunui. Kāore a Hotunui i mōhio ko tana tamaiti tēnā. Noho tonu.Ka maoa te kai, ka kawea mai ētehi mā Marutūāhu mā, ko ētehi mā te tangata whenua anō. Kāore a Marutūāhu i haere ki te kai, tatari tonu kia haere a Hotunui ki te kai. Kātahi ia ka haere atu ki te taha o Hotunui noho ai. Ka tatari a Marutūāhu kia totoro a Hotunui ki te kai. Nō te toronga o te ringa o Hotunui, kātahi ka toro atu te ringa a Marutūāhu mā runga i te ringa o Hotunui. Kātahi ka riri a Hotunui mō te kai ka nā-rungatia i tana ringa; he tapu hoki nō tana ringa.Kātahi ka mea atu a Marutūāhu, ‘Nāu nā anō hoki.’ Kātahi ka mōhio te kaumātua rā ko tā rāua tamaiti pea ko te tamaahine a Māhanga.Ka noho rāua roa rawa, ka pātai atu a Hotunui ki a Marutūāhu, ‘Ko wai tō ingoa?’Ka mea mai a Marutūāhu, ‘Kāore koia koe i mea atu ki tō wahine, e muri e whānau tō tamaiti me waiho i tō māra i tūāhu kau nā koe?’Ka mea atu te kaumātua rā, ‘I pēnā atu anō.’Kātahi ka mōhio te kaumātua rā, ko tana tama te tangata rā, ko Marutūāhu te ingoa. Kātahi ka tangi te tangata rā a Hotunui ki tana tamaiti ki a Marutūāhu, ā, pō noa. Kātahi ka ako a Hotu i ngā tāngata o tana pā kei puta ki waho, he pō tapu mō te ahunga o te tūāhu o tana tamaiti o Marutūāhu. He karakia te tūāhu.Mehemea kāore a Hotunui i haere mai i Kāwhia pēnei kāore anō a Marutūāhu e haere mai i Kāwhia. Pēnei ka kite anō a Hotunui i te whānau o Marutūāhu, ka karakiatia anō i te itinga ai o Marutūāhu.Ka moe a Marutūāhu i āna wāhine, i ngā tamaahine a Ruahiore, a te rangatira o Uri-o-Pou, o te iwi e noho ana i Wharekawa i tētehi taha o Hauraki, i a Paremoehau rāua ko Hineurunga, i ngā wāhine i kite nei i a Marutūāhu rāua ko tana taurekareka i a rāua i noho ki te wero manu mā rāua. Ka noho a Marutūāhu rātou ko āna wāhine ki Whakatīwai, ki te pā i noho ai a Hotunui.Ka pātai atu a Marutūāhu ki te matua, ka mea, ‘E Pā, e atawhai ana ōu rangatira ki a koe?’ Ka mea mai a Hotunui, ‘E tama, e kore e toe te paku iti ki taku ringaringa i tēnei iwi e noho nei au i roto i a rātou.’ Ka kōrerotia e Hotunui te kino katoa i mea ai a Uri-o-Pou ki a ia. Ka tupu te whakaaro i a Marutūāhu. Ka whakamātautau i te iwi nei, kia kitea ai te tika o ngā kōrero a tana matua i kōrero nei ki a ia. Ka ngarea atu e Marutūāhu he tangata hei tiki ngohi mā rātou i ngā kupenga a te tangata whenua. Kāore i homai he ngohi ki taua hunga i tonoa atu nei e Marutūāhu ki te tiki ngohi. Patua iho taua hunga e te hunga i te kupenga, whakataukī mai ana te iwi i te kupenga ki a Marutūāhu, ko te kupu tēnei: ‘He tikitiki nōu te harakeke i Ōtoi?’ Ka titiro a Marutūāhu, kātahi ka mea he tika ngā kōrero a tana matua. Kātahi ka whakahau i te heke o Hotunui kia tā i te kupenga mā rātou. He nui noa atu ngā kupenga i oti i a Marutūāhu mā te tā. Kātahi ka mahi i te ngohi. Kei Whakatīwai anō te whenua i mahia ai te ngohi e rātou. Te ingoa o te wāhi i tū ai tā rātou kupenga, ko Karihi Tangata. Nō muri nei i huaina ai tēnei ingoa e rātou ki taua wāhi, he kī pepeha nā rātou. (Mea ake tātou kite i te take o tā rātou kī pepeha.)Ka mahia te ngohi hei hākari mā Marutūāhu ki a Uri-o-Pou, ki taua iwi e noho manene nei rātou ki reira. Tinitini noa iho te ngohi i mau i a Marutūāhu mā te hopu, otirā he ngohi aha tā te tokoouou hanga ki te mahi kai mā te iwi nui noa atu e noho nei i roto o Hauraki. Kātahi rātou ka mea, ‘E kore e tae mai te iwi nei ki te kai i tā tātou hākari, i te kore kai, arā i te tirohanga iti mai o tā tātou ngohi i mahi nei. Mā konei pea ka kore ai te iwi katoa e tae mai ki tā tātou karanga.’ Ka puta anō i a Marutūāhu te whakaaro. Ka mea ia, ‘Me mahi ki te rau rākau.’ Ko te ingoa o te rākau tēnei, ki ētehi iwi he pukapuka, ki ētahi he whārangi. Ka mahia ko te rau o taua rākau, nui atu i ā rātou ngohi i mahia i te tīmatanga. Te ngohi e rite ana ki te rau o tēnei rākau, he pātiki. Kātahi ka huia te rau rākau me te ngohi, teitei noa ake hoki, ki te titiro atu a te tangata he ngohi katoa.Kātahi ka hangā te whare, e waru kumi te roa o te whare, e rite ana 480 putu. Ka oti te whare rā te hanga, kātahi ka karangatia ngā tāngata kia haere mai ki te kai i te hākari a Marutūāhu. Ko te tino huihuinga mai o te iwi katoa o te whenua nei ki te kai i taua hākari. Ko ngā iwi i haere mai, ko Uri-o-Pou, ko Marama, ko Te Waitaha. Ka whaowhina te whare rā, kī tonu i te tangata. Ko te take o tēnei hākari he huna nā Marutūāhu i te iwi o te whenua nei, he takitaki hoki nāna i te mate o tana matua o Hotunui i a ia i whakataurekarekatia nei.Ka kotahi te rā o te hui ki roto i te whare i hanga ai mō rātou, i te pō kātahi ka hunā ngā tāngata katoa e Marutūāhu mā, ka patua, ka tahuna te whare me te hākari katoa ki te ahi, ka ngaro te iwi o te whenua, ka riro te whenua i a Marutūāhu, o Whakatīwai mai anō, a Rawaki ana mai.Ka rere ngā mōrehu o Uri-o-Pou, noho rawa atu i Hokianga i raro i [a] Ngā Puhi. Ko Maretea te rangatira ingoa nui o taua iwi i rere atu nei i te patunga. Ko ngā mea i mahue o taua patunga a Marutūāhu i waiho anō kia noho ana i taua whenua nei, engari i whakahekea iho te tupu, waiho iho hei tiaki mō te whenua, hei kaimahi kai, ā, tae ana mai ki tēnei rā te hekenga o tō rātou tupu.Ko te tīmatanga tēnei o te hunanga a Marutūāhu i te tangata, o te rironga hoki o ngā whenua i a ia. Te ingoa o tēnei parekura ko Te Ika Pukapuka. Ko te he tau o te Maramataka a Kerekori. }} Ko Pyes Pa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Hauraki, ā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Calamus acanthochlamys he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Alton he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1379 he tau o te Maramataka a Kerekori. Longwood he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1275 he tau o te Maramataka a Kerekori. Prices Corner he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Takamatua he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Tapuika tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Koriniti Pa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Pollok he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Eldoret he tāone nui o Kēnia. E 193,830 te taupori i te 1999. Ko Hirini Moko Mead nō ngā iwi o Te Moana a Toitehuatahi tae noa ki Taupō, arā nō Ngāti Awa, nō Tūhourangi, nō Ngāti Tūwharetoa. Ko ia tonu te ahorangi i whakaū ai i te Tari mō ngā Mātauranga Māori kei Te Whare Wānanga o Te Upoko o Te Ika-a-Māui (Victoria University of Wellington); he kaiwhakarite mātua ia ki te kawe i ngā tono a Ngāti Awa ki mua ki te aroaro o te Rōpū Whakamana i Te Tiriti. He tino kaiārahi hoki a Hirini i te hunga nā rātou Te Whare Wānanga o Awanuiarangi i whakatū ai kei Whakatane. He nunui rawa ngā pukapuka mō ngā mahi, mō ngā tikanga a te Māori. Koia nei ētahi: Longwood (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Hukatere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1324 he tau o te Maramataka a Kerekori. Trotters Gorge he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Tangitu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Taiwana he moutere ki te East China Sea ki Ahia. Rārangi whenua Wakapuaka he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te Koekoeā he manu ngahere nō Aotearoa. He manu pīrere. He hāura kōtiwhatiwha ngā huruhuru, he roa he tāwakawaka te kurutou. Whakawhānau ke ai ngā hua i te kōhanga o te pōpokotea. Ko te ingoa pūtaiao ko Eudynamis taitensis. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Long-tailed Cuckoo. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Mangles Valley he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Ngāti Tū Te Niu tētehi o ngā hapū o Ngāti Rangiteaorere, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Cascade Creek he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Manunui (Ngāti Tūwharetoa ki Tongariro) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Johannes Vermeer (1632-1675) he kaipeita rongonui nō Hōrana. Ko Waotu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ngamoko he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Wairunga he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Tiroa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Elletts Beach he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Rakautatahi he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Ahitereiria te whenua nui o te Ao-o-Kiwa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Mangarakau he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Alfriston he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā rōpū ripanga pūmotu: .Ko Tōrehe (Bailiwick of Jersey, Bailliage de Jersey) he takiwā ki Ūropi. Ko te 1626 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Golden Springs he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Parekarangi he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi pai o te Wikipedia ko te tautoko-ā-reo i waengarahi i ngā reo maha. Nui ake i te 100 ngā reo. Ko te 1515 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Hinemihi (Ngāti Tūwharetoa ki Tongariro) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Podgorica (mt: Подгорица) te tāone matua o Montenegro. E 169,132 taupori i te 2003. 1,441km² tōna rahinga whenua. Ko Whenuapai he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Kumeroa he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1590 he tau o te Maramataka a Kerekori. Peketa he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te 1349 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Wharepapa he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Maromaku he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ohautira he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Hotunui he whare nō Ngāti Maru, he iwi o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Nā Wēpiha Apanui rāua ko tōna matua ko Apanui Te Hāmaiwaho te whare nei i whakairo. Nō te tau 1878 ka oti te hanga o Hotunui, hei takoha mō te mārena o Mereana, te tuahine a Wēpiha ki a Wīrope Hōterene Taipari, tētahi o ngā rangatira o Ngāti Maru. Kei te Whare Pupuri Taonga i Tāmaki-makau-rau te whare ināianei. Ko Hotunui, tupuna o Ngāti Maru, te pūtake o te ingoa o te whare nei. He nui tonu ngā rākau i whakairohia mai i Whakatāne. He nui, he rahi tonu te tira o Ngāti Awa i haere ki Pārāwai ki te hanga i te whare, 70 rātou. Nā taua tira i mau atu ngā rākau whakairo ki reira. I ngā tau 1920, kua āhua kino haere te tū o te whare. Nō te 7 Poutū-te-rangi 1925 ka tū te hui ki Pārāwai. Ka tae mai ngā iwi o Hauraki, ka tae mai hoki te kaiwhakahaere o te Whare Pupuri Taonga o Tāmaki Makaurau, a Gilbert Archey; i reira hoki a Eruini Heina Taipari, tama a Wīrope Taipari. Ko te whakatau o te hui, kia tukua te whare mā te Whare Taonga e tiaki mō ngā whakatupuranga kei te heke. Ko Ngāti Rua (Te Whakatōhea) tētahi o ngā hapū o Te Whakatōhea. Ko Te Whakatōhea tonu he iwi mai i Te Moana-a-Tairongo (Ōhiwa), ki Ōpōtiki, tae noa ki Ōpape e noho ana Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Wangaloa he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Waikorea he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Nicosia (gr: Λευκωσί; tr: Lefkoşa) te tāone matua o Haipara. E 313,400 te taupori i te 2009. E 300 km² tōna rahinga whenua. Tanupara he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko Motutere he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Castle Hill Village he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te reo Wīwī te reo a te motu o Wīwī. Ko te 1034 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ruatapu he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Nōta Amerika Ko Tikotiko he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Tumahu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Hapuku (Tauihu) he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Omoto he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Ngāti Ranginui he iwi o Tauranga-moana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. E 6,120 te taupori i te 2001. Ko Tākitimu te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Ko te whana he rākau whiu pere; ka kumea te aho, ka tukua. Ka whiua te pere, ka rere, ā, ka werongia te wāhi puhinga. Ko Ngāti Whakaue tētehi o ngā iwi o Te Arawa. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana; ko Te Papaiouru te marae matua. He huhua hoki ra wona Marae. He iwi e kawe ana i te ingoa o te tupuna nei a Whakauekaipapa.Tokoono nga Koromatua engari he huhua hoki ra nga hapu o Ngati Whakaue. E noho noa ana tetehi wahanga o Ngati Whakaue ki te taha tai moana i Maketu. Ko Wainui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Waitoki e 5.5 kiromita ki te tonga mā uru, ko Orewa e 10 kiromita ki te rāwhiti. Ko te kura o Wainui he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1879 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 218 te tokomaha o te rārangi ingoa. South Beach he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Taharoa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Little Manly he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1651 he tau o te Maramataka a Kerekori. Dog Kennel he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1566 he tau o te Maramataka a Kerekori. Wairio he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ashley Gorge he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Wharehine he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Charing Cross he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Titoki, Tai-tokerau he nohoanga i te riu o Mangakāhia i Te Tai-tokerau, Aotearoa. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Whangārei-terenga-paraoa e 26 km ki te rāwhiti. Ko nga awa, ko te Wairua ki te rāwhiti e rere ana, ko te Mangakāhia ki te uru. Ko te Kura Takiwā o Mangakāhia he kura hiato mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 15. Nō te tau 1907 i whakatū ai. Ko 3 te whakatauranga ōtekau; ā, e 157 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te Kura Takiwā o Titoki te ingoa tawhito. Arowhenua he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Flemington he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 924 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ruatangata West he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Wrights Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Te Tii he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Mararewa he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Halkett he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Hoteo he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Waddington he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Ngāi Te Rangi (Ngāi Te Rangihouhiri) he iwi nō Tauranga-moana, Aotearoa; e 9,561 te taupori i te 2001. Ko Mauao te Maunga; ko Te Awanui te moana; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. Ko Waipapakauri Beach he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Waimahaka he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1791 he tau o te Maramataka a Kerekori. Goulds Road he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. ā te Maramataka e wehi ai ngā rā, ngā mārama, ngā tau. I te wā kōhatu, nā te marama i whakatohu ngā wā mō te tō kai, mō te kohi kai hoki. Whareata he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Shah Alam he tāone nui o Marēhia. E 646,890 te taupori i te 2010. E 290.3 km² tōna rahinga whenua. www.mbsa.gov.my Ko Pukemoremore he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Tūhourangi tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Ko Te Kao he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngāti Uenuku (Te Āti Haunui-a-Pāpārangi) tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Clifton he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Ōtautahi he tāone kei Waitaha, te tāone nui o Te Wai-pounamu hoki; i reira te tari matua o Kāi Tahu. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Omokoroa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Frimley he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Ngāti Tae-o-Tū tētehi o ngā hapū o Ngāti Whakaue. Ko Ngāti Whakaue tonu he iwi o Te Arawa waka. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana. Ko te 1483 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mokai he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Blackmans he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Maxwell he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Moumoukai he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Heddon Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Arthurs Point he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. te Huia he manu ngahere nō Aotearoa. He manu ātaahua, poropango katoa. He mā te toi o te kurutou - he tino taonga hei rākai i te māhunga. Ko te ngutu o te uha he roa, he tāwhana. Heoi, kua ngaro noa atu te Huia i te tirohanga kanohi: .Ko te ingoa pūtaiao ko Heteralocha acutirostris. I te wā o mua, he tino tohu nō te rangatira ko ngā rau o te Huia. Mehemea nō nga kāwai rangatira te tangata, tērā pea ka whakamaua atu nga hukumaro o te huia ki nga makawē, ko te kiri tonu rānei ka whakamarokengia, kātahi ka meatia ki etahi momo whakakakara, me te whakamau atu ki te taringa, ki te kakī ranei o te tangata, hei whakarākei, hei whakapaipai. I te wā o te pakanga, i te wā rānei o te tangihanga, ka titia atu he rau huia ki te māhunga. E ai ki tētahi tuhinga, he wā anō ka mahia mai he momo pōtae ki te harakeke me ngā ūpoko o ētahi huia maha tonu. Ka waiho ngā ngutu o ngā huia kia tautau, ā, ka neke ana te wahine kei a ia e mau mai ana tēnei taonga, kua tatetate ngā ngutu. Heoi anō, me wahine rangatira e whakamaua ai e ia tētahi pōtae huia pēnei. Ko Calamus modestus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Leamington he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1658 he tau o te Maramataka a Kerekori. Pendarves he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Michael King he kaituhi nō Aotearoa. Owhakura he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1392 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Punahau tētahi o ngā hapū o Muaūpoko, hei iwi e noho ana ki Manawatū. Ko Calamus acanthophyllus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Opio he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Tawhiwhi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1286 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko hau māota ("Cl") te pūmotu 17. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko te 1736 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Arero he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waitetoki he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Bratislava te tāone matua o Horowākia. E 455,761 te taupori i te 2009. E 367.584 km² tōna rahinga whenua. Ko Rangitāne ngā uri a Whātonga, tētahi o ngā rangatira tokotoru o te waka o Kurahaupō. Ka tau te waka rā ki Nukutaurua, ki Te Māhia, i te tau 1350. Ka ū ki reira, ka whakakōhatuhia e te tohunga e Hau. Nāwai ā, kei Heretaunga te kāinga noho o Whātonga. Ka moea e ia a Hotuwaipara, ka puta mai tā rāua tama, ko Tarataraika te ingoa. Ko ia te tipunao Ngāi Tara o Te Whanganui-a-Tara. Ka whānau mai ki tana murimanu a Reretua, tā rāua tama a Tautoki me tā rāua tamāhine a Rerekitaiari. Ko Tautoki ka moe i a Waipuna, te mokopuna tuarua a te kaumoana nui o Te Moananui-a-Kiwa, a Kupe. Ko tā rāua tama ko Rangitāne e mōhiotia anō ko Rangitānenui, ko Tāne-nui-a-rangi, ko Rangitānenui-ā-rangi rānei – nāna, ko Rangitāne. Heke iho i ngā whakatipuranga, ka heke te iwi o Rangitāne ki Tāmaki-nui-a-Rua (ko te tāone o nāianei o Dannevirke), ki ngā rohe o Te Wairarapa, Te Wairau, Te Whanga-nui-a-Tara i te tonga, tae atu ki ngā rohe o Manawatū me Horowhenua i te uru. E toitū tonu ana te mana o Rangitāne ki ngā takiwā nei. I te rau tau 1800 ka tutū te puehu ki a Rangitāne, nō te ekenga o ngā iwi o te raki ki ngā rohe whenua o te iwi ki te uru. Nō muri mai, ka riro i te Pākehā te nuinga o ngā whenua o te iwi ki Manawatū me Tāmaki-nui-a-Rua. Ahakoa i huri ngā tāngata o Rangitāne ki ngā mahi ahuwhenua i te rau tau 1900, nā te heke o te ōhanga o te ao, ka hokona ō rātou pāmu, ka neke rātou ki ngā tāone noho ai. I te rau tau 1800, i kaha ngā kaiārahi o te iwi ki te arataki i te iwi i roto i ngā nekenekehanga o te ao hurihuri. Nā rātou te iwi i whakahau kia mahi ngātahi ki te Pākehā. I te rau tau 1900 he tokomaha ngā rangatira o Rangitāne i hōu ki roto i ngā mahi tōrangapū o te rohe me te motu hoki. Nō te tau 1988 whakatūria ai Te Rūnanganui o Rangitāne, hei huinga mō ngā rūnanga o te iwi. E whitu ngā marae o te iwi, ko ētahi, nō ngā tau tata nei i whakatūria ai. E pā ana ngā tuhipānui o tenei wāhanga ki ngā iwi me ngā hapū o te Māori o Aotearoa nei. Riverside community he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamainu. Ko Ngāti Tamainu tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Calamus warburgii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Otirangi he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Miranda Hot Springs he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Whitehall he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus billitonensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1868 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Riga (lv: Rīga) te tāone matua o Rāwhia. E 709,145 te taupori i te 2010. E 307.17 km² tōna rahinga whenua. Ko Otaika he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 993 te taupori o Otaika. Mai i te kautenui o te 2001, e 15 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Otaika he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 4 te whakatauranga ōtekau; ā, e 77 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Te Whānau-a-Nuku tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko Waitakaruru he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Dawson Falls he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Tōrea pango he manu ki tātahi nō Aotearoa. He rite ki te tōrea, engari ko tēnei tōrea he pango katoa ngā huruhuru, he wherowhero anō ngā ngutu, ngā karu me ngā waewae.Ko te ingoa pūtaiao he Haematopus unicolor. Ko te ingoa reo Pākehā he Black oystercatcher, he Variable Oystercatcher rānei. Ko Hoe-O-Tainui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Whanganui he tāone ki te hauāuru o Te Ika-a-Māui ki Aotearoa; ko Wanganui te ingoa reo Pākehā, ko te taupori i te 2001 e 40,000. He awa hoki a Whanganui ko te tāone kei te ngutu o te awa. Ko Pākaitore (Moutoa Gardens) he whakamahara parekura. Ko Calamus sordidus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Claverley he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Okoroire he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Te Rerengaotukiriahi he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus balerensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1271 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Uruhina (Tūhourangi) tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1645 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Hokowhitu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1125 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1963 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tokerau Beach he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Whatatutu he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Horopito he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 972 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Raoraokauere he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Pukepito he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Raroa Pa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus bimaniferus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Opononi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1357 he tau o te Maramataka a Kerekori. Tinui he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Dacre he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Castlerock he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Aragon he hapori rangatira ki te rāwhiti o Pāniora i Ūropi ki te uru. Ko Warahoe tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko Ngatiwhetu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus ceratophorus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Awhitu he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Rovaniemi he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 8,016.72 km² (7,581.97 km² oneone, 434.75 km² moana) Taupori: Tophouse he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. tāone nui a Pontevedra i te rohe e kīa nei ko Galicia. Koia tērā tētahi o ngā rohe o Pāniora. Ko Pontevedra hoki te tāone matua o te porowini o taua ingoa anō, arā o Pontevedra. Ko te rahi o taua porowini he 117 km². E 78,715 te taupori i te 2004. I hangaia i reira te kaipuke o Christopher Columbus, arā te "Santa María". He rua ngā awa nunui o taua whenua, ko te Lérez tētahi, ko te Tomeza tētahi. Ko Ngāti Tūrangitukua tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui ki Aotearoa nei. "Ko te Iwi kua haratau ko te kī, ko Rongomai anō ko Tūrangitukua, Ko Rongomai-te-ngangana Tūwharetoa kotahi tonu anō" Ko te rohe o Ngāti Tūrangitukua he mea noho kei ngā tahataha o Pihanga mai i te onepū ki Waitahanui ki te One-o-Waipapa, he mea e hāngai ana ki te rere o te awa o Tongariro, ko te tāone o Tūrangi me aua whenua katoa. Ko te marae matua o Ngāti Tūrangitukua ko Hīrangi; ko Tūwharetoa-i-te-Aupouri te Wharepuni, ko Te Aroha te Wharekai. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Calamus schaeferianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Waitomo Caves he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Pakiri he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Leigh e 9 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. Ko te kura o Pakiri he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1877 i whakatū ai. Ko 6 te whakatauranga ōtekau; ā, e 20 te tokomaha o te rārangi ingoa. Waikuku Beach he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Hautanoa he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Pūkeko (Ngāti Awa) tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko te 979 he tau o te Maramataka a Kerekori. Wēpiha Apanui he tohunga whakairo nō Ngāti Awa, Whakatāne. He tama ia nā Apanui Te Hāmaiwaho rāua ko Mīria Tārei nō Ngāti Awa. Kāore e tino mōhiotia te tau i whānau ai ia. Nā Wēpiha rāua ko tana matua tāne ko Apanui te wharenui a Hotunui i whakairo i te 1878. I tupu ake ia ki ngā mahi a te rangitira, pēnei i te whakairo. E rua ngā whare whakairo nāna i āwhina te whakairo, te hanga. Ko Mataatua tētahi, ko Hotunui tētahi. Ka whakatuwheratia a Mataatua i te 8 o Poutū-te-rangi 1875. Ko Hotunui i mahia hei taonga tuku ki te tuahine o Wēpiha, ki a Mereana rāua ko tōna hoa rangatira a Wīrope Hōterene Taipari, he rangatira nō roto o Ngāti Maru o Hauraki. Ko te mea mīharo ko te waihanga i ēnei whare ataahua e rua i te wā tonu e pēhia ana a Ngāti Awa e ngā raruraru o aua tau. He tangata kaha hoki a Wēpiha ki te whai i te mahi runanga i muri i te whakatūnga nā Hōri Kerei i te Ture Runanga i ngā tau i muri i te 1860. I Whakatāne tonu, koia tētahi o ngā rangatira o te Runanga o Te Horo, tētahi o ngā runanga o Ngāti Awa. E kīa ana hoki koia tētahi i huri ki te whakapono Hauhau. Nō te 2 o Poutū-te-rangi 1865, ka patua a Te Wākana e ngā Hauhau, ā, ka tīmata ngā raruraru ki a Ngāti Awa. Nā Wēpiha i tuhi he reta ki a Tā Hori Kerei ki te mea atu kāore a Ngāti Awa i whakauru atu ki aua mahi; nō Te Whakatōhea kē te hē. Nā ngā rangatira o Whakatāne te reta i haina, tae noa ki ngā rangatira o Ngāti Pūkeko. I muri noa atu, ka haina a Wēpiha i tētahi reta anō a Ngāti Awa, me te pānui kei roto kia mōhio ai a Te Arawa kua rāhuitia ngā whenua o Ngāti Awa. Ko te āhua nei, kua mōhio a Ngāti Awa e whakatika ana a Te Arawa ki te whakaeke ki ō rātou whenua i raro i te maru o te Kāwanatanga. Ka mate a Wēpiha i te tau 1880. Engari, e tū tonu aua whare hei maumaharatanga mōna, tae noa ki ēnei rā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1943 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Te Aupouri. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Wendonside he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Paiaka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Whatoro he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Amerika ki te Tonga te whenua rawhaki tino nui o te Ao. Ko Calamus obovoideus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Calamus subinermis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1886 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waihuka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tamaterau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngāti Taoitekura tētehi o ngā hapū o Ngāti Uenuku Kōpako, he iwi nō Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Norfolk he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Inglewood e 5.5 kiromita ki te raki mā uru, ko Midhirst e 10.5 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. Ko te kura o Norfolk he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1879 i whakatū ai. Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 132 te tokomaha o te rārangi ingoa. Anatimo he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Clarks Beach he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko North River he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngunguru he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Whangārei-terenga-paraoa e 26 kiromita ki te tonga mā uru. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 1425 te taupori o Ngunguru. Mai i te kautenui o te 2001, e 135 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Ngunguru he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 196 te tokomaha o te rārangi ingoa. Jervoistown he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Tahuna he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1138 he tau o te Maramataka a Kerekori. Bainesse he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Orakipaoa he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 923 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Pīwauwau he manu ngahere nō Aotearoa. He manu itiiti nō te ngahere, he āhau rite ki te mātuhituhi. Ko te ingoa pūtaiao ko Xenicus gilviventris. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Rock Wren. Ko Maniatutu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Tirohia: Tirohia: Tirohia hoki ēnei whārangi āwhina o te Wikipedia Pākehā, he whakamārama i ngā tino tikanga a te Wikipedia: Nō reira, kia kaha, kia māia, kia manawanui! Waiuta he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1913 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1735 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1188 he tau o te Maramataka a Kerekori. Charleston he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1883 he tau o te Maramataka a Kerekori. Wiremu Tāmihana Tarapīpipi Te Waharoa (?-1866) he rangatira nō Ngāti Hauā. Ko Ngāi Te Riu tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Omimi he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Hilton he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Mendoza he tāone nui o Āketina. E 848,660 te taupori i te 2001. E 54 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1561. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko te 1227 he tau o te Maramataka a Kerekori. Belgrove he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Tapuhi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 947 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mokihinui (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Kamahi (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Puketiro he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Rakautao he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1972 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Port Jackson he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Jean Auguste Dominique Ingres (1780-1867) ha kaipeita rongonui nō Wīwī . Ko Waiteitei he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Aylesbury he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus simplicifolius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Indiana te tekau-mā iwa o ngā wāhanga whenua o Te Hononga-o-Amerika. Kei te waenganui o te uru o taua whenua. Ko ngā wāhi e pātata ana ko Michigan (moana) me te wāhanga whenua o Michigan ki te raki; ko Ohio ki te rāwhiti; ko te awa Ohio me Kentucky ki te tonga; ā, ko Illinois ki te uru. Ko Indianapolis te tāone nui, tāone matua hoki o Indiana. Ko konukita ("Cr") he pūmotu. Ko te taungota, 24; ko te Takiwā, 4; ko te Rōpū, 6. Ko te 1198 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Malaga tetahi tāone nui i te takiwā o Andalusia. Koia tonu te tāone matua o te Porowini o Malaga i Pāniora. Ko te 1601 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Waitui he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Depok (reo Initonīhia: Kota Depok) he tāone nui o Initonīhia. E 1,751,696 te taupori i te 2010. E 200.29 km² tōna rahinga whenua. www.depok.go.id Mount Bruce he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Wīwī, arā te Tūwehe Wīwī (“la République française” i te reo Wīwī), tētahi whenua e noho ana ki te hauāuru o Ūropi, ahakoa he rohe, he moutere hoki ōna ki ētahi atu whenua rahi. Ka taipaina auautia te whenua nei e ōna kainoho ko “L’Hexagone” (Te Tapaono) nā te āhuahanga o tōna whenua. Ka rere a Wīwī mai te Moana Rōwhenua ki te Hawai Ingarangi me te Moana Raki, ā, mai te Awa Rine ki te Moana Atlas. Noho pātata ai a Wīwī (mai te raki, me te matawā) ki a Pehiamu, Rakapuō, Tiamana, Huiterangi, Itāria, Manako, Pāniora me Andorra. Mā ōna tānga tāwāhi ka noho pātata hoki a Wīwī ki a Parīhi me Hurināme (ki te taha o te Guiana Wīwī), ā, ki ngā Antile Hōrana (ki te taha o Hato-Martino). Kua honoa hokia a Wīwī ki te Kīngitanga Kotahi mā te Ana Hawai e rere ana o raro o te Hawai Ingarangi. Whaihoki ōna rohe me ōna moutere tāwāhi, 675,417 km² tō Wīwī rahinga whenua, ā, 64.5 miriona ōna kainoho. Ko te reo Wīwī te reo whaimana o te tūwehe nei. Atu i te nohoanga kāwanatanga, ko tōna tāone matua, a Parī, te tino wāhi matua, taupori mai, ōhanga mai, tikanga hoki mai. He kāwanatanga māngai manapori tō te Tūwehe Wīwī, ka whakahaerea hei tūwehe kotahi āhua-perehitini. Kua whakahuaina ōna kawa matua i te Whakapuakanga Tika Tangata. Ko ia tētahi o ngā whenua kaiū i te Kotahitanga Ūropi, te rohe euro me te rohe Shengen, ā, he nui atu tōna rahi whenua i ērā atu mema. He kaiū hoki ia i te Kotahitanga Aohuri, ā, he mema o te Whrankowhoni, te G8, te Whakahaere Ruruku Whakahiato Ōhanga (OECD). Koia tētahi o ngā mema toitū e rima o tō te Kotahitanga Aohuri Kaunihera Maru; he whenua mana uruhanga whākī hoki. Kei a Wīwī te ōhanga tuarima i te ao. He ōhanga ōhoko tōna, ahakoa te wawaotanga kāwanatanga maha mai te mutunga o te Pakanga Aohuri Tuarua. Mai ngā tau 1980 a te kāwanatanga e puta haere i tōna ōhanga, me te hoko atu i ētahi ūmanga ā-iwi o muri. Ko ia te whenua pōwhiri tuatahi o te ao, me ōna wae tāpoi tāwāhi e 79 miriona ia tau (whaihoki ngā kaūmanga, engari atu i ngā tāngata iti iho i te 24 hāora tā rātou noho ki Wīwī). Nō ngā rautau 18 me 19 a Wīwī i hanga i tētahi o ngā Emepaea nui rawa o tōna wā, e toro atu ana mai te uru o Awherika ki te tongauru o Āhia, ā, kua āta awe ngā tikanga me ngā torangapū o ēna rohe. Koia rā te mea e kōrerohia tonutia ana te reo Wīwī ki ētahi whenua e 20, nui atu rānei, hei reo tuatahi, hei reo whaimana, hei reo whakahaere rānei. Rapanui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1708 he tau o te Maramataka a Kerekori. te Rātā o Te Ika-a-Māui he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau tino roa. I te tīmatanga he aka, ka piri, ka kopaki i te rākau kē, ka nātia, mate raua. Ka tupu hei rātā nui. Koia rā te take he nui ngā rātā he wharemoa te kātua.Ko te ingoa pūtaiao ko Metrosideros robusta. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Northern Rātā. Māui te tupuna nāna te motu nei i hī ake i te moana, nō reira te ingoa i tapaia mō te motu nei, ko Te Ika-a-Māui. I whānau ia ki te ākau o te moana nui, he mea whiu ia e tōna whaea e Taranga ki te hukahuka o te tai, he mea hikihiki e te ngaru takai atu takai mai, nā Te Apuhau ia i whakahoki ki uta. Nā tōna tupuna, nā Tamanui-ki-te-rangi ia i kawe ki te whare, i whakairi ki runga noi ai, kia ngaua ake e te auahi, e te mahana, nā reira ka ora ia. ā Māui i whakairi te rā, te marama, me ngā whetū ki te kikorangi, nāna anō hoki te rā i here kia āta haere ai, kia roa ai te mahinga a te tangata i ētahi oranga mōna. Ka taea e Maui te whakaahua i a ia ki te āhua o ngā manu katoa me te hoki mai ki tō te tangata āhua. Ka mate a Māui, he tinihanga nōna ki tōna tupuna, ki a Hine-nui-te-pō i mate ai. Ko te 1993 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Omaunu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1998, te tau kotahi mano, e iwa rau, e iwa tekau mā waru: he tau noa, ko te rā tuatahi, 1 Kohi-tātea, he Rāpare. Ko Mbeya he tāone nui o Tānahia. E 281,608 te taupori. Ko Calamus winklerianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Dong Hoi te tāone matua o Quang Binh, Whitināmu. E 103,988 te taupori i te 2009. E 154.55km² tōna rahinga whenua. Ko te 1450 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Whawharua he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Woodside he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Santoft he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1120 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1118 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Coatesville he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te kura o Coatsville he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1923 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 287 te tokomaha o te rārangi ingoa. Para (Tauihu) he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Oreti Beach he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Kaihoka he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Rotokohu (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Covaleda he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 1,992 te taupori o taua rohe poti i te tau 2005. Ko te 1102 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Te Whau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tanchon (reo Kōrea: 단천) he tāone o Kōrea-ki-te-raki. E 352,000 te taupori i te 2009. E 1,309 km² tōna rahinga whenua. Ko Komata North he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Walton he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Dartmoor he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ohau he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ahikiwi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1101 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kingseat he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. te Mangeao he rākau whakaruruhau o Aotearoa. He rākau o ngā ngahere o Te Ika-a-Māui, tae rawa mai ki te 38°S. Ko ngā peka he maha, he porokura ngā kākano. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō, arā he Tangeao. Ko te ingoa pūtaiao he Litsea calicaris. Ko Ngāti Tauaiti tētahi o ngā hapū o Ngāi Te Rangi. Ko Ngāi Te Rangi tonu he iwi nō Tauranga-moana. Ko Mauao te Maunga; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. Ko Tromsø he tāone o Nōwei. E 68,000 te taupori i te 2010. E 2,523.93 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1326 he tau o te Maramataka a Kerekori. Purakaunui he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Kairangi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Kaikou he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Papatowai he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Taurangaruru he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1348 he tau o te Maramataka a Kerekori. Green Hills he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Tāmati Parāone (Tā Thomas Robert Gore Browne) te Kāwana o Aotearoa mai i te 6 Mahuru 1855 tae noa ki te 3 Whiringa-ā-nuku 1861. He hōia a Tāmati Parāone, pērā anō ki ngā kāwana i mua i a ia. Nō te tau 1855 ka tohungia a Browne hei whakakapi i te tūranga o Hōri Kerei hei Kāwana o Aotearoa. Ko te take, he whakatinana i te kaupapa taketake o Aotearoa o te tau 1852, He tino mahi māna tērā, heoi anō ka rerekē haere tēnei nō te putanga o te riri i waenganui i ngā iwi Māori o tēnā, o tēnā rohe. Kei te tere haere te nui o ngā kaiwhakanoho, ā ka kaha haere tō rātou hiahia ki te hoko whenua; he āwangawanga kē tō te iwi Māori kei mate rātou i te tini mano e tae mai ana ki Aotearoa noho ai, kei riro anō te mōmona o ngā whenua. Nō te tekau tau atu i 1850 ka tū ko te Kīngitanga hei māngai mō ō te iwi Māori āwangawanga. Nā Parāone i kimi he huanui kia whakaritea ai ngā tukitukinga nei. Ko ngā kaupapa hoko whenua ana ka haere tonu, heoi anō ka ngana tonu ia kia mauria he whenua e ngā ringaringa o te Māori; ko tāna anō hoki, kia wātea rātou ki te whakamahi i ngā kura, i ngā hōhipera hoki. Ahakoa tana kaha hiahia kia waiho ngā kaupapa Māori māna anō e whakahaere, koia rā ko te Whare Pāremata e kī ana i te kaiwhakanoho. Ko tāna anō i tūmanako ai, ki te horo te taunga mai o ngā Pākehā ki tēnei whenua, kāhore e kore ka pakū te whawhai.Ka rere te kōrero mō tōna tūranga hei kāwana, nā tana kino i te tau 1859 ki te hoko i ngā whenua i Taranaki i Waitara, hāunga anō te ātete te rangatira nui o taua takiwā, a Wiremu Kīngi Te Rangitāke. Ka puta rā anō te whawhai, ka kuhu atu tēnā mai i Waikato ētahi o ngā toa o te Kīngitanga. Ka mau te rongo ki Taranaki i te ngā rā whakatuwhera o te tau 1861. Ahakoa he whakaaro nā Parāone kia urutomo ia i te riu o te awa o Waikato, heoi anō ka eke i konei tana ono tau hei Kāwana. Ka whakatinanatia e Hōri Kerei, e te Kāwana tōmuri, tē urutomo nei. Ko Castor Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 2,877 te taupori o Castor Bay. Mai i te kautenui o te 2001, e 93 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko Te Kura o Campbells Bay he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 652 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Puhinui he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1124 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus oligostachys he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Rīkeneteina (Fürstentum Liechtenstein) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Ateria, ko Huiterangi. Ko Vaduz te tāone matua, ko tētahi tāone anō ko Schaan. Ko Heinz Fischer te piriniha, ko Klaus Tschütscher te pirimia. Ko Calamus erinaceus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Te Pohue he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Marlow he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Cheltenham he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Marsden Point he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1622 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Makarewa he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Īnia Ōrauwea he nohanga o te takiwā o Murihiku. Ko Orawia kē te ingoa i te reo Pākehā (Goff mā 2003:796). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko John Ronald Reuel Tolkien (3 Kohi-tātea 1892 – 2 Mahuru 1973) he kaituhi nō Ingarangi. Nāna i tuhituhi ngā pukapuka rongonui nei, ko The Hobbit me The Lord of the Rings. Ko Waiorore he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Kaiaka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Oromahoe he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. te Kōtuku ngutupapa he manu nui, he manu waimāori o Aotearoa, Ahitereiria, me Papua Nūkini. Ko ngā ngutu o tēnei kōtuku, he whānui, he paraha, he mangū. He mangū anō ngā waewae. Hoki rawa ki Ōkārito paopao ai. Ko te ingoa pūtaiao he Platalea regia. Ko te ingoa Pākehā he Royal Spoonbill. Livingstone he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Riwaka he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Mahuta he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Upper Waitohi he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Mangamuka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te kura o Mangamuka he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 2 te whakatauranga ōtekau; ā, e 24 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 1270 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waimangu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Āmenia (Հայաստան, Hayastan) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Whenua Korukoru, ko Hōria, ko Nagorno-Karabakh, ko Atepaihānia, ko Īrāna. Ko Yerevan te tāone matua o te whenua nei. Ētahi atu o ngā tāone o taua whenua ko Gyumri, ko Vanadzor, ko Ejmiatsin, ko Hrazdan, ko Abovyan, ko Kapan, ko Armavir, ko Gavar, ko Artashat. Ko Serzh Sargsyan te tumuaki o Āmenia, ko Tigran Sargsyan te pirimia. Ko Montehermoso he rohe poti i roto i te porowini o Cáceres, i Extremadura, i Pāniora. E 5769 te taupori o taua rohe poti i te tau 2008. Ko te 2011 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Belgrade (sr: Београд) te tāone matua o Serbia. E 1,710,000 te taupori i te 2009. E 359.96 km² tōna rahinga whenua. Ko Calamus ulur he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1549 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Calamus egregius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngutunui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Matawai he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Rahui he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Ararimu he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Virginia tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko White Pine Bush he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1214 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hauā. Kei Waikato taua hapū e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa. Ko Tainui, ko Tākitimu ngā waka. Ko te 946 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mangaparo he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1793 he tau o te Maramataka a Kerekori. own work, released into the public domain, no rights retained Staircase he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 906 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Māika tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ko te 1464 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1904 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 2026 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1447 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Oturu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Mongōria he whenua ki Ahia. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Rūhia me ko Haina. Ko Owhata he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā pāka, he whenua rāhui ēnei nā te kaunihera, nā te kāwanatanga rānei. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Oponae he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko South Carolina tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko te Pāpāuma tētahi mauwha nō Aotearoa. He momo rākau, he whānui ngā rau. He aka te tīmatanga o te nuinga. He mea ka tupu kē mai i runga i tētahi atu rākau. He ingoa anō tō te rākau nei, arā, he Akakōpuka, he Akapuka rānei. Ko te ingoa pūtaiao ko Griselinia lucida. Ko Cornaceae te ingoa whakarōpūtanga tawhito o taua whānau. Ko te ingoa reo Pākehā he Broadleaf. Ko Calamus minahassae he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Rockford he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus viridispinus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Crossans Corner he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Rakautara he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Gujranwala (reo Urdu: گوجرانوالہ) he tāone nui o Pakitāne. E 1,961,360 te taupori i te 2011. E 3198 km² tōna rahinga whenua. Ko Ngāti Rangataua tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko te 1106 he tau o te Maramataka a Kerekori. Pomahaka he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Stanway he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Five Rivers he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Aramiro he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti Te Tākinga tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Mount Pisa he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Roslyn Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1892 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāi Tai (Waikato) he iwi o Mataatua waka kei Waikato e noho ana. Highbank he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 973 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mauku he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Raukawa he rākau whakaruruhau o Aotearoa. He kakara ngā rau o tēnei rākau. Kua mata te Raukawa, kua nihoniho, kua tawheratoru ngā rau. Me he rākau pakari, he toitū he tawherarua kē ngā rau. I te wā i haere ai a Māhina-a-rangi, wahine a Tūrongo, ki Waikato, ka tae mai ki kō tata mai o Tīrau, ka whakamamae a Māhina-a-rangi. He puia i taua wāhi, ā, ka noho ia i reira whānau ai. Ka whānau tana tamaiti, he tāne, ka tapā e ia te ingoa ko Raukawa, hei whakamaharatanga ki te hinu raukawa i whakawahia rā e ia ki a ia i a rāua ko Tūrongo e whakawhaiaipo ana. Ko te waiariki i kaukau ai ia I te wāhi i whānau ai ia ka tapā te ingoa ko Te Wai-takahanga-a-Māhina-a-rangi, ā, koirā anō te ingoa inaianei. Ko te ingoa pūtaiao he Raukaua edgerleyi. Morrisons he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Port Craig he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko , arā, tētahi o ngā rā o te tau, te kaupapa o tēnei tuhipānui. Otira he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Tukemokihi he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. own work, released into the public domain, no rights retained Coalgate he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Pourerere he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Hinds he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Cass he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te Marama: Tekau mā rua ngā marama (maramataka) o te tau. Ko Calamus hookerianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Calamus lakshmanae he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Black Point he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Changwon (reo Kōrea: 창원) he tāone o Kōrea-ki-te-tonga. E 1,081,499 te taupori i te 2009. E 743.48 km² tōna rahinga whenua. Greenvale he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Islas Baleares he hapori rangatira kei te tonga o Pāniora. Ko Palma de Mallorca te tāone matua o Islas Baleares. Ko Calamus laxissimus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Kohumaru he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Mataraua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Waipuna (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. te he rākau whakauru, he rākau taketake o Aotearoa. Ka whakamahia ngā rau hei rauwhare. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō mō te mea pakeke rawa, arā he Kaihuia. Ka kohia te rito o te nīkau, hei kai. Kei ngā moutere mahana o te Moana-nui-a-Kiwa, ko nīkau he ingoa mō ngā rau o te niu, arā o te kokonati. Ko te ingoa pūtaiao he Rhopalostylis sapida, ko te ingoa reo Pākehā he Nīkau palm. Otepopo he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Sweetwater he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Te Tai-poutini he takiwā o Te Wai-pounamu, Aotearoa. Ko Māwhera te taone nui. Ko Boston he tāone o Hononga-o-Amerika, te tāone matua o Massachusetts. E 617,594 te taupori i te 2010. E 89.63 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1917 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Cochabamba he tāone nui o Poriwia. E 608,276 te taupori i te 2008. E 348 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1561. Sherwood he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1530 he tau o te Maramataka a Kerekori. Uruwhenua he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Calamus tomentosus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Calamus leptostachys he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 926 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Hineora tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Waikirikiri he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Ko Pikowai he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Glencoe he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Tikitiki he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Motairehe he nohanga kei te moutere o Aotea, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 977 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus heteracanthus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Quarry Hills he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1655 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Alcubilla de Avellaneda he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 177 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Windermere he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Cerbón he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 40 te taupori o taua rohe poti i te tau 2007. Ko Ngāti Awa ki Pōneke tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa; ko ngā mea kei Te Whanga-nui-a-Tara e noho ana. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Buccleuch he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Inchbonnie he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Maronan he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus blumei he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 922 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Keisha Castle-Hughes he kaiwhakaari nō Aotearoa. Ko Whareponga he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ngawaka he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Wairakau he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Whakamara he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1383 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kunduz, Kondoz (reo Pashto: کندز, reo Farsi: قندوز) he tāone nui o Āwhekenetāna. E 95,000 te taupori i te 2002. Ko te 1801 he tau o te Maramataka a Kerekori. Te Rae he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Dunolly he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Moutoa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ohotu he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus prattianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Shingle Creek he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Otaki Beach he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Ngāti Umukaria tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Lindis Crossing he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Newman he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Te Arikinui Te Atairangikaahu te Kuīni Māori mai i te 1966 tae noa ki te 2006. I whānau mai ai a Piki Mahuta i te 23 o ngā rā o Hōngongoi i te 1931; i mate i te 15 o ngā rā o Here-turi-kōkā, 2006. Ko Te Ata, arā 'Princess Piki' te tamāhine tuarua o Korokī, arā o Korokī Te Rata Mahuta Tāwhiao Pōtatau Te Wherowhero, te Kīngi Māori tuarima. Nō te mea he uaua rawa te whānautanga, ka mea a Korokī kia noho a Te Ata anake hei tamariki mō tāna wahine, kei mate ia. Engari, he tamariki whāngai anō ō rāua, ko Tā Robert Mahuta tētahi. He tokotoko whakawhirinaki tonu ia ki a Te Ata i ngā tau o tana kuīnitanga. He pōhara rawa ngā āhuatanga o te ao o Te Ata, i a ia e tamariki ana; he papa oneone noa iho o tō rātou whare raupō. I kuraina a Te Ata ki te kura Māori o Rākaumanga me Diocesan School, arā te kura mihinare mō ngā kōtiro ki Kirikiriroa. He tino kaha ia ki te tākaro hoari, ki te kauhoe hoki. I te tau 1965 ka hemo te whaea a Te Ata, ko Te Atairangikaahu tonu te ingoa. Nō muri mai, i te tau 1966, ka mate a Korokī, ā, ka tū ko Te Atairangikaahu hei whakakapi, ā, koia rā i tau ai ki a ia te korowai o ōna mātua, ā, ko tana koroneihana hei Arikinui. Ko ia te wahine tuatahi i noho ki te torōna o ōna tūpuna, o Te Wherowhero mā. Ko Whatumoana Paki te hoa rangatira o Te Atairangikaahu; i haere tahi rāua ki hea whenua, ki hea whenua, ki te mahi i ngā mahi a Te Kīngitanga. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko te 1849 he tau o te Maramataka a Kerekori. He waka wīra te motokā (mai i te kupu Ingarihi "motorcar"). Ko Ngatapa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ocean View he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1257 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1062 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Liliuokalani te kuīni whakamutunga o Hawaii. Ko ōna ingoa tawhito ko Lydia Kamakaeha, ko Lydia Kamakaeha Paki rānei. I ētahi wā, i mōhiotia ia hei Lydia K. Dominis. Nō te 16 Mahuru 1862 i moea e ia a John Owen Dominis, Kāwana o Oahu rāua ko Maui. Kāhore ō rāua tamariki, he whare ngaro. Nō te matenga o tana tūngane, o Kīngi Kalākaua, i te 17 Kohi-tātea, 1891, ko te ekenga a Liliuokalani ki te torōna hei Kuīni. Nō muri iho mai, ka tahuri ia ki te hanga ture matua hou, he whakakaha ake i ōna mana whakahaere, he whakakaha hoki i te mana pōti o ngā iwi Māori o Hawai'i. Ka riri mai ngā Pākehā i ēnei whakaaro ōna; ka puta i konei te kaupapa whakatū kāwanatanga kē. Ko ngā kaiwhakatupu huka ētahi i pērā ai, i runga i te whakaaro whakamāmā ake ai i te hokohoko huka ki Te Hononga-o-Amerika. Nā John L. Stevens, nā te minita amerika i Hawai'i i taua wā, i tono ngā hēramana nō te kaipuke USS Boston ki uta, tiaki ai i ngā taonga o ngā kamupene amerika. Ka hinga te Kuīni i te 17 o ngā rā o Kohi-tātea, 1893, ka whakatūria he kāwanatanga hou. Nō te 4 Hōngongoi 1894, ko te whakatūranga o Hawai'i hei whenua tū motuhake, ko Sanford B. Dole te tumuaki. Mea kau ake, ka puta ngā mihi tautoko a te Kāwanatanga o Amerika. Nō te 1898, ka whakatauria e ngā pāremata e rua o Amerika kia hurihia a Hawai'i hei wāhi o Amerika. Nō te 1895 tae noa ki te 1896, ka mauhereheretia a Liliuokalani i roto i Iolani, te whare o ngā Kīngi i Honolulu. Nō muri mai, ka puta tana kupu whakarere i te torōna mōna. He tino kaha a Liliuokalani ki te tito waiata, ki te tuhituhi pukapuka. Kei tana pukapuka, Hawaii's Story by Hawaii's Queen, ngā kōrero o tōna whenua tupu. Ko te waiata rongonui i tito ai ia ko Aloha Oe. Ka mate ia i te tau 1917, he roro ikura. Ka mutu i konei te Kīngitanga o Hawai'i. Ko Okupu he nohanga kei te moutere o Aotea, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Oturoa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1540 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kahuika he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ngatimoti he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Medbury he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Little River he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Tikitere he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hako. Ko Ngāti Hako tētahi o ngā iwi o Hauraki. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Wharekohe he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Dar es Salaam (reo Ārapi: دار السلام, Ko te aka o te rongomau) he tāone nui o Tānahia. E 2,497,940 te taupori i te 2002. E 614.1 km² tōna rahinga whenua. Woodbury he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1669 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mara he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Kauangaroa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Kei runga te taha ō Taupō-nui-a-Tia. Ko te marae o ngā whānau Heuheu. Ko Broken Hills he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Woodstock he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Tautoro he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tangarakau he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1023 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pios Beach he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Kāhore anō kia tuhia tēnei whārangi i te reo Māori. Tirohia koa . Ka taea hoki te whakamahi i te ki te whārangi kōrero o te kaimahi nanakia. Ko Calamus melanochrous he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Naike he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Pinedale he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngatamahine he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Okahukura he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Owen Junction he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Rangiriri he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Chittagong (reo Bengali: চট্টগ্রাম, Chôţţogram) te tāone rua o Pākaratēhi. E 2,579,107 te taupori i te 2008. E 168 km² tōna rahinga whenua. www.dcchittagong.gov.bd Ko Drammen he tāone o Nōwei. E 62,566 te taupori i te 2008. E 137 km² tōna rahinga whenua. Ko Whina Cooper he waha mautohe rongonui, he kuia nō Te Tai-tokerau. I whānau mai a Whina Cooper ki Hokianga i te tau 1895. Ko Te Rārawa tōna iwi. I whai wāhi ia ki ngā nekeneke me ngā kaupapa o tōna hapori. Tae ana ki te tekau tau atu i 1930, e ārahi ana a Whina i tōna iwi e noho mai rā i te raki o Hokianga. I te tau 1932 ka mahi a ia i te taha o Āpirana Ngata ki te whakatū kaupapa ahuwhenua ki ngā whenua Māori o tōna rohe. Tekau mā tahi ngā kaupapa ahuwhenua (e 98,000 eka, e 40,000 heketea rānei) ka tū ki te takiwā o Hokianga, ko Whina te kaiwhakahaere i ētahi. I te tīmatanga ka whai hua ngā mahi ahuwhenua; nāwai ā, ka hinga ētahi. I te matenga o tana tāne a Bill Cooper i te tau 1949 ka hūnuku a Whina ki Tāmaki-makau-rau noho ai. I reira ka tū ia hei kaiārahi mō te ao Māori whānui. Ka tohungia ko ia hei perehitini tuatahi o te Rōpū Wāhine Toko i te Ora. He maha ngā peka o te rōpū nāna i tīmata. Kia tae ki te pokapū o te tekau tau atu i 1950 e 300 ngā peka o te rōpū, e 4000 ana mema. Ka nui te āwhina a te rōpū nei ki te whakapai ake i te noho o ngā whānau Māori kātahi anō ka hūnuku ki te tāone, i te mea ka rongo ēnei whānau i te whakatoihara iwi i a rātou ka rapu kāinga, ka rapu mahi mā rātou. I te tau 1953 ka whakawhiwhia a Whina ki te tohu MBE. Mōhiotia whānuitia ai a Whina Cooper i te mea nāna i ārahi te hīkoi rongonui o te tau 1975 mō te whenua. Ka tīmata tēnei hīkoi i Te Hāpua, e ahu atu ana ki te Whare Pāremata i Te Whanga-nui-a-Tara. He mea whakarite e ngā rōpū mautohe Māori e ātete ana i te ngaronga o ngā maramara whenua e noho tonu ana ki ngā ringaringa o te Māori. He āhuatanga hou tēnei momo mautohe ki Aotearoa. Ka hiki rā ngā manawa o ngā tāngata tokomaha o Aotearoa i tēnei rūruhi e 80 te pakeke kei te ārahi i te hīkoi. E 5000 pea ngā tāngata ka tae ki te Whare Pāremata i te rā 13 o Oketopa o te tau 1975. I reira ka tāpaea e Whina te pitihana nā te 60,000 i haina, ki mua i te Pirimia a Bill Rowling. Ka noho tonu a Whina Cooper ki mua i te aroaro o te iwi whānui o Aotearoa. Nāna ngā Taumāhekeheke o te Commonwealth ka tū ki Tāmaki-makau-rau i whakatuwhera i te tau 1990. Ko tana kupu ki te tini o Aotearoa me te ao e mātakitaki ana, “i hainatia te Tiriti e tareka ai te noho tahi o ngā iwi i Aotearoa”. Nō te tau 1994 ka mate a Whina Cooper ki Hokianga. E 98 tana pakeke. Neke atu i te kotahi miriona tāngata ka mātaki i tōna tangihanga i runga pouaka whakaata. Ko te 1468 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1498 he tau o te Maramataka a Kerekori. Birdlings Flat he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 2014 he tau o te Maramataka a Kerekori. Lintley he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Mangaeturoa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1756 he tau o te Maramataka a Kerekori. Lower Kawhatau he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Kawautahi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1365 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kōrea-ki-te-tonga he whenua ki Āhia. Ko Waiotapu Village he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Te Rangiita tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Parekura Horomia te Minita Māori nō Aotearoa Ko Thornton Bay he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ka whakatūria te kāwanatanga nō te tau 1840. Nō te tau 1854 i hui ai te Pāremata tuatahi ki Tāmaki-makau-rau. Nō te tau 1862 i hui tuatahi ai te Pāremata o Niu Tireni ki Te Whanga-nui-a-Tara.Nō te marama o Here-turi-kōkā i te tau 1860, ka tū ki Kohimarama te hui tuatahi o ngā rangatira Māori katoa.E ai ki te Kāwanatanga, ko te tino hiahia o te Kāwanatanga tuatahi, o ngā Kāwanatanga nō muri mai, kia ora tonu ngā Māori hei iwi ki te ao nei. Ko Kāpene Hopihana nāna te kara o Te Kīngitanga Kotahi i whakairi i te tau 1840 ki Peiwhairangi, arā, ki te takiwā i hainatia ai te Tiriti o Waitangi. Ko Tāmaki-makau-rau te wāhi i nohoia e ngā Kāwana nō te tau 1842 tae noa ki te tau 1868. Ā nō muri mai ka noho rātou ki Te Whanga-nui-a-Tara. Nō te 23 o ngā rā o Here-turi-kōkā, whakatūria ai a Kaiwhakawā Anand Satyanand hei Kāwana Tianara. Ko Matingarahi he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Kiwitea he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1361 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1500 he tau o te Maramataka a Kerekori. Lyell (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Whakatū he taone o Te Wai-pounamu, Aotearoa. Ko Marakāhia (reo Malagasy: Madagasikara; reo Wīwī: Madagascar) he whenua ki Āwherika. Coopers Creek he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Arapito (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Mazār-i-Sharīf, Mazār-e Sharīf (reo Pashto, reo Farsi: مزارِ شریف) he tāone nui o Āwhekenetāna. E 375,181 te taupori i te 2006. own work, released into the public domain, no rights retained Arundel he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Kellyville he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Blue Spur he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Maungawera he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus perakensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Blind River he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te 1542 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Tekau tau 1980 ngā tau atu i te 1980 tae noa ki te 1989. Newton Flat (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 928 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko te 1864 he tau o te Maramataka a Kerekori. Makaretu he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Glenbervie he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Korere he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Te Hunga Mahi is L’Internationale by Eugène Pottier. Ko Campbells Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Mount Allan he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Kaimaumau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Nauru, he whenua i tērā atu taha o te weheruatanga o te ao, he moutere e tata ana ki Kiripati. Nuku atu i te tekau mā rua mano te taupori. Ko Nauru Bwiema te ngaringari a te motu o Nauru, mai i te tau 1968. Nā Margaret Hendrie ngā kupu; nā Laurence Henry Hicks te rangi. Ko Awanui he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Te Hihi he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko te 2001, te tau rua mano mā tahi, he tau noa; ko te rā tuatahi he Rāhina. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1339 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus papuanus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Waireia he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Piropiro Flats he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Robert Peake te mātāmua (c. 1551-1619) he kaipeita rongonui nō Kīngitanga Kotahi. Ko tētahi o ngā iwi o Kurahaupō waka, kei Horowhenua, kei Manawatū e noho ana. Ko Ngāi Tara te ingoa tawhito o Muaūpoko, mō tō rātou tupuna, mō Tara. Ko Tara te tama a Whātonga, te kaihautū o te waka Kurahaupō; ko Hotuwaipara tana wahine. I mua tata i te putanga mai o Tara ki te ao, ka tū te tara ika ki te koikara o Hotuwaipara, ā, ka tapaina te ingoa o tā rāua tama ko Tara. Nō te hekenga o te iwi i te Te Matau-a-Māui ka ahu atu rātou ki Te Whanga-nui-a-Tara noho ai. I taua wā, hei tohu ko rātou te hunga e noho ana ki te ūpoko tonu o Te Ika-a-Māui, ka tapaina te ingoa o te iwi ko Muaūpoko kē. I mua, ko te rohe noho o Ngāi Tara kei Kapiti me Te Whanganui-a-Tara. Ka noho tahi rātou i reira me ētahi atu iwi. "Mai i te tekau tau atu i 1820, ka tomokia te rohe e ngā iwi o Ngāti Toa, o Te Āti Awa o te raki. Kia tau ngā riri ki a Ngāti Toa, ka rere a Muaūpoko ki ngā rohe o Horowhenua, o Manawatū noho ai" (Reid 2007). I te 1839, ka hokona ngā whenua o Te Whanga-nui-a-Tara ki te Kamupene o Niu Tīreni (New Zealand Company). Engare nā ngā rangatira o Te Āti Awa kē i hoko. "Ahakoa ngā pānga o Muaūpoko ki te whenua, kāore rātou i kōrerohia. Nā ngā pakanga a Muaūpoko ki iwi kē kua riro anō ōna whenua ki Horowhenua. Nō te taenga o ngā tāngata whai Pākehā, ka heke te kaha me te mana o te iwi. Ka kino a Waipunahau i ngā mahi pāmu me ngā mahi poro rākau, ka mate ngā ika o te roto" (Reid 2007). Kei Taitoko ki Horowhenua a Muaūpoko e noho ana. "Koia te kaiwhakarato i ngā tahua mō ngā take hauora, toko i te ora hoki. Kei te hiki ake anō te iwi i āna tikanga, hītori, kōrero tuku iho. Kua oti i a Muaūpoko te hanga i tētahi Rōpu Kaitiaki o Waipunahau, ko tōna whāinga matua ko te whakatika i te wai kia pai, me te whakakī i te roto ki te ika" (Reid 2007). Ko Apia te tāone matua o Hāmoa, ki te tai tokerau o te moutere Upolu. He 37,708 (2006) nga tangata e noho i roto o te taone katoa. Ko te Rautau 17 ngā tau atu i te 1601 tae noa ki te 1700. Ko Springfield he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Beaconsfield he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Hawksbury Bush he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Hīrangi te papakāinga o Ngāti Tūrangitukua hapū o Ngāti Tūwharetoa. E tū ana tēneki marae ki Waipapa, kei raro tonu i te marumaru o Pihanga maunga, e piri tata ana ki te tāone o Tūrangi. Kua tapaina te whenua nei i nga hihi o te rangi e ārohirohi mai ana ki te onepū i Waitahanui, arā ki te taha o te awa o Tongariro. Ko Waitahanui te pā tawhito o te hapū matua o Tūrangitukua arā ko Ngāti Te Aho. I nga tau whakamutunga o te rautau 1800 ka hūnuku te hapū a Ngāti Te Aho ki wāhi kē, ko ētehi ki Tokaanu, ko ētehi ki Waiotaka, ko ētehi ki Hīrangi. I whakatūria te wharepuni a Tūwharetoa i te Aupouri i te tau 1908, ko te tohunga whakairo ko Tūterangi Whakamakaka, he tangata nō Te Teko. Tekau pea ngā tau kia hanga kia oti, ā, kua tuwhera i te tau 1917. Ko Te Aroha te wharekai, he mea hou i whakatūria i te tau 1988 ko Rangikaiamokura Hetet o Ngati Tūrangitukua te tohunga i whakairo. Ko te he tau o te Maramataka a Kerekori. }} Ko Te Pua he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waihue he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1619 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1806 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Kurī (Tapuika) tētehi o ngā hapū o Tapuika, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1370 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te reo Farsi (ارسی, fɒːɾˈsiː) he reo o Īrāna, ko Āwhekenetāna. Portage he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Bruce Jesson he kaituhi nō Aotearoa. I hemo ia i te 1999. Mount Stoker he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Sariwon (reo Kōrea: 사리원) he tāone o Kōrea-ki-te-raki. E 310,100 te taupori i te 2009. E 127.9 km² tōna rahinga whenua. Ko te 958 he tau o te Maramataka a Kerekori. Grays Corner he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko São Tomé te tāone matua o Ao Tomi me Pirinihipi. E 56,166 te taupori i te 2011. E 17 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1485. Ko te 1790 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus trachycoleus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Bombay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1303 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko The Five Bridges he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Koromiko (Tauihu) he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Picton e 6.5 kiromita ki te raki mā rāwhiti, ko Waiharakeke e 21 kiromita ki te tonga. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko te kura o Koromiko he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1873 i whakatū ai. Ko 4 te whakatauranga ōtekau; ā, e 30 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Rotokautuku he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Waipahi he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Birchfield (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Heriot he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Kuching (reo Hainamana: 古晋) he tāone nui o Marēhia. E 1,125,763 te taupori i te 2010. E 431.01 km² tōna rahinga whenua. Kuching -ki-te-rakiKuching-ki-te-tonga Merrivale he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Kuku he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Bortons he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Queensberry he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1757 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Waitiki Landing he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ruanui. Ko Ngāti Ruanui tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Ko Ngāti Hinemihi (Ngāti Tūwharetoa) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Ingarangi he whenua o te Kīngitanga Kotahi. Ko Ranana te tāone matua. Ko te 932 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Pāhautea he rākau whakakake o Aotearoa. He rākau rite ki te Kawaka. Kia pakari, kua rite ngā rau ki te inohi.Ko te ingoa pūtaiao ko Libocedrus bidwillii. Ko te ingoa i te reo Pākehā he New Zealand Cedar. Ko te 1870 he tau o te Maramataka a Kerekori. Oturehua he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Tiraumea he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Streamlands he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. own work, released into the public domain, no rights retained Ko Jan Matejko (1838-1893) he kaipeita rongonui nō Pōrana. Foxhill he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Port Molyneux he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Henderson Valley he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Bergen te tāone rua o Nōwei. E 261,300 te taupori i te 2010. E 465 km² tōna rahinga whenua. Ko Cheddar Valley he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Kopu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1238 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Ranguru he manu moana, kei Wharekauri anake. He rite ki te tītī engari he māwhero ngā waewae. Ko te ingoa pūtaiao he Pterodroma axillaris.Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te Chatham Petrel. Ko Calamus microcarpus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Hinau (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Stuarts he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Waikuku he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Whangaahei he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Shenyang (reo Hainamana: 沈阳; Pinyin: Shěnyáng) he tāone o Haina. E 3,981,023 te taupori i te 2010. E 12,924 km² tōna rahinga whenua. Taupiri he maunga tapu i te takiwā o Waikato. Kei reira anō te urupā o ngā tino rangatira o Tainui. Kei te pūtake o te maunga ko te tāone o Taupiri. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko Ngāti Moekino tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Waipango he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Matahina he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te he rākau whakaruruhau o Aotearoa, he rite te āhua ki te Houpara, ki te Horoeka, ki te Pate rānei. Ko ngā rau he mōhinuhinu, he niniho; he tawherarima ētahi, he tawheraono ētahi, he tawherawhitu rānei ētahi. He rākau tupu noa i te ngahere, i te māheuheu o Aotearoa, ā, e whāia ana hoki i ēnei rā hei whakatō ki nga tinaku. Ki ētahi iwi, he ingoa reo Māori anō, arā he Whauwhaupaku. Ko te ingoa pūtaiao he Pseudopanax arboreus, ko te ingoa reo Pākehā he Five-finger. Ko Te Patuheuheu tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Rewi Manga Maniapoto (?-1894) nō Ngāti Maniapoto, he kaihautū, he kaiārahi o roto i ngā pakanga. Ahakoa i ako ai ia ki te pānui me te tuhi i te mīhana Wēteriana i Te Kōpua, he tangata mōhio hoki ia ki ngā whakapapa, ki ngā kōrero tuku iho o tōna iwi. He kaha tana tautoko i te Kīngitanga i te tekau tau atu i 1850. Ka whawhai tōna iwi ki te taha o ngā iwi o Taranaki i te 1860-61. I konei ka tipu te whakaaro ki a ia, ko te hiahia o te kāwanatanga kia turakina te rangatiratanga o te Māori, e tareka ai te tango i ōna whenua. Nāna te rahi o Ngāti Maniapoto me Waikato i whakatikatika ki te tautoko i te hunga kei te whawhai ki te kāwanatanga, hāunga ngā māharahara o ētahi o ngā rangatira o te Kīngitanga. Ko Rewi tētahi o ngā kaingārahu i ngā riri ki te riu o Waikato i ngā tau 1863, 1864. Ahakoa te tini hōia, ka hau te rongo mō te māia, te tohungatanga o Rewi ki te matawhāura. I te riri ki Ōrākau, ka tono ngā hōia kia tuku a Rewi mā i ā rātou pū ki raro. Ka whakautua e Rewi tēnei tono me te kōrero rongonui, Ka whawhai tonu mātou. Ake! Ake! Ake! Ka hingahinga rā ngā taua o te Kīngitanga i ngā pakanga ki ngā hōia. Taro ake, ka rere te Kīngi Māori me tōna iwi ki te rohe o Ngāti Maniapoto whakamarumaru ai. Ka hia tau e noho ana rātou ki reira. Ko Rewi tētahi o ngā rangatira nā rātou i whakaū, i whakawhānui te Rohe Pōtae. Ka toro tēnei rohe ki ngā tahatika o te moana o Taupō ki te uru, ki te hikuwai o te awa o Whanganui. Kāore he mana i tua atu i tō te Kīngi i tēnei rohe. Kia tae ki te paunga o te tekau tau atu i 1860, kua kite a Rewi e kore e taea e te riri te whakahoki mai i te mana o te iwi. Heoi, nō te tau 1878 kātahi anō ka mau te rongo me te kāwanatanga. Kāore i kaha raupatutia ngā whenua o Ngāti Maniapoto, heoi 1.2 miriona eka (tata ki te haurua miriona heketea) o ngā whenua o Waikato i raupatutia. I te tau 1882 ka maunu a Rewi i te Kīngitanga. Ko te whakahau a te Kīngi kia kaua te iwi e whitiwhiti kōrero me te kāwanatanga kia ea rā anō te take o ngā whenua i raupatutia. Heoi, ka whakaae a Rewi ki ngā rūri whenua a te kāwanatanga ki roto i te Rohe Pōtae, ka whitiwhiti kōrero hoki ia mō te whakatakoto rerewē. Hei utu mō tēnei, ka tukua e te kawanatanga ētahi painga. Nā ngā mahi a Rewi ka tuwhera te Rohe Pōtae ki ngā hokonga whenua a te kāwanatanga, ahakoa tana ngana kia āta haere ngā hokonga, kia kaua e tino nui te whenua ka hokona. Whāia, ka memeha tōna awe. Ka mate ia i te tau 1894. Ko Pahi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1690 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ranginui. Kei Tauranga-moana taua hapū e noho ana, i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Mauao te maunga, ko Tauranga te moana, ko Ngāti Ranginui te iwi, ko Ngāi Tamarāwaho te hapū, ko Huria te marae, ko Tamatea-pōkai-whenua te tangata. Ko Tākitimu te waka. Tunakotekote he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Kōrea-ki-te-raki Ko Whitianga he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Pakahā he manu itiiti nō te moana. He hina ōrangi te tuarā, he mā te puku. He rite ki te tītī wainui. Ko te ingoa pūtaiao he Puffinus gavia. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te Fluttering shearwater. Mangawhio he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ngāti Rere tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Northope he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1965 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko 2005, te tau rua mano mā rima, he tau noa; he Rāhoroi te rā tuatahi. Ko Arapaoa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Sutton he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Wilder Settlement he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Waitotara he nohanga o te takiwā o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Waverley e 10 kiromita ki te raki mā uru, ko Whanganui e 34 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 66 te taupori o Waitotara. Mai i te kautenui o te 2001, e 36 te hekenga iho o te tokomaha tāngata. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te kura o Waitotara he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1874 i whakatū ai. Ko 2 te whakatauranga ōtekau; ā, e 22 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Calamus zonatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Pahau he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Richmond he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Oparure he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1873 he tau o te Maramataka a Kerekori. Lake Alice he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Okiore he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Lakeside he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te Kapa Raiana he whakataetae whutupaoro. Ko ngā kapa kaitākaro a Ingarangi, rātou ko Airani, ko Kotarangi, ko Wēra. Ko Calamus vattayila he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Wharekauri he rōpū moutere, he takiwā motuhake o Aotearoa. Ko ngā Moriori te iwi taketake o reira. E rua ngā moutere nunui: ko 'Wharekauri', ko 'Rangiauria'. Ko 'Rekohu' te ingoa Moriori mō Wharekauri, ko 'Chatham' te ingoa Pākehā; ko 'Pitt' te ingoa o Rangiauria i te reo Pākehā. He wāhi taima anō tō Wharekauri, e 45 meneti i mua o te tuawhenua o Aotearoa. Opiki he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1885 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Fencourt he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Mead he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1901 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Limestone Downs he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Taputapuatea te marae tino tapu rawa o te Moananui-a-kiwa e tu ana ki te papa whenua o Opoa ki te paerangi o Rangiātea (Ra'iatea). Ko te marae tuatahi o konei ko Vai-otaha, no te 1200 pea ka whakawhanauihia, ka hanga te marae nui nei a Taputapuatea. E ai ki etehi na Kainuku Ariki me ona taina a Mahuta me Paea i kawekawe mai i nga papakohatu mai i Aitutaki me era o nga moutere kia hanga ai te tuahu o tenei marae nui e tu ana i te tahatai e ahu ana ki Avamo'a me te Moananui a Kiwa. He maha nga tahua paekiri, nga tuahu me era atu mea hanga kohatu ki Taputapuatea nei. Ko Taputapuatea me tona ahu te mea nuinui engari kei te taha e tu ana ko Havini. te marae o Tamatoa arii, me era atu o nga piringa marae. Hei ahakoa ka whakaahua i raro nei te ahua o te Marae nui o Taputapuatea hei tauira. Ko te ahua o te marae nui nei he tahua paekiri kua horangia ki te papakohatu. Kei tetehi pito e tu ana te tuahu me te "ofai ti'a" (he kohatu tapua rawa). 140 putu pea te roanga o te paepae i mua i te ahu, kua 10 putu pea te teitei o nga papakohatu kua titia kia tu hei paepae mo nga atua me nga ariki. Kua piri ano ki te paepae etehi papa whakairo e kia nei he "unu" Ko wai ka mohio inahea i hanga tuatahi mai te Marae Taputapuatea, i whakatapua ano. Kua tawhito rawa te marae nei i nga rautau 1200, koina ko tenei wahi tetehi o nga kohanga o tatou nga uri o Hawaiki huri noa. Ko te tikanga ko Taputapuatea te wahi i whakaminemine ai ngā tohunga me ngā whakatere waka kia whakatau i te wānanga kia whakatakato ano i nga ara moana mai i konei ki nga topito e wha o te Moanaui a Kiwa me ona motu. E ai ki nga tangata o Opoa ka noho tonu te tahu'a (Tohunga) o Taputapuatea ki reira engari ka taea e ia te tohu kei hea nga motu katoa o te Moananui a Kiwa, me te ara tika kia tae pai ki reira. Ki ta etehi korero i nehera kua whakatapua a Taputapuatea ki te atua Tangaaroa, nawai ra ka tu ko Oro, atua o te riri hei atua matua ki Taputapuatea nei. Ko Oro te mea i mohiotia inaianei. Mai i konei ka toro atu nga pononga o Oro ki era atu o nga moutere ara ki Moorea, ki Tahiti, ki Rarotonga tae atu ki Hawaii. Na ratou e kawe atu tetehi kohatu mai i Taputapuatea hei mauri kia hanga mai he marae ano ki era atu moutere. Na ni'a Te-ao-uri, na raro te-ao-tea E to roa te manu e. Ko te Hui Fa'atau Aroha (ara Whakatau Aroha) te hononga o nga iwi me nga moutere i runga o Taputapuatea nei. E ai ki etehi na Hironui (ara ko Whironui) te tangata nana i karangahia tenei huihuinga, ara nana e whakatere atu i tona waka ki nga moutere E rua nga minenga i whakatau mai nei ki tenei Hui Faatau Aroha ara te Te Aouri me te Te Aotea. Ko nga motu Aouri era ki te tairawhiti i Raiatea ara ko Tahiti, tae atu ki Tuamotu, ki Rapa.Ko nga motu Aotea era ki te taiuru i Raiatea ara ko Taha'a ko Porapora peka atu ki Rarotonga me era atu tae noa atu ki Aotearoa me Rotuma E ai ki Tu'au o Raiatea (Teuira Henry (1928, 119-128)) i timata ai te Fa'atau Aroha nei na te tamau o Poiriri, rangatira no Rotuma me Te'ura, wahine no Porapora. I tamaua ke ratou ki Opoa a ka hui mai nga ariki o nga moutere kia whakatau te aroha o ratou kia ratou. Tenei ano nga whakatauki o mua-Toia e Rongorongo "Aotea,"ka tere ki te moana.Ko te hara ki Awarua i whiti mai ai i Hawaiki Ko wai ka mohio te roanga o te Fa'atau Aroha ki Taputaopuatea nei. Ka penei tonu te whakaminemine mai o nga ariki, tohunga me nga matatoa kia tu te pure me nga tokotoko. Ko nga moutere o te Aouri me nga moutere o te Aotea nga mea i hui penei, e rua hoki nga amorangi e kia nei ko te Paoa-tea me te Paoa-uri. Nawai ra ka puta te riri o tetehi o Paoa-uri a ka patua rawatia a Paoa-tea (tangata no Rarotonga) kia mate, ka patua hoki a Paoa-uri. Katahi ra ka rere atu Aotea. Kihai rawa ratou i puta ma Avamo'a, engari ma Avarua ka puta a na tenei ka aukati te ara i Avamo'a, ka aukati ano i te Fa'atau Aroha. I te tau 1823 i kohikohi ano ia Teuira Henry tetehi korero mai i etehi tohunga e rua no Bora-Bora nei ko Auna-iti, ko Vai-aui te ingoa, kua tuhia ke ki tona pukapuka 'Ancient Tahiti' E ai ki te tokorua ra"I Opoa, i te whakaminenga o te 'Hau-pahu-nui' i miharo tonu te minenga i te takanga mai o tetehi aitua. I te mutunga o nga ritenga o te pa'i-atua ka puta mai he hau awhiowhio (whirlwind) a ka katohia te kauru o tetehi rakau tamanu ko Paruru-mata'i-i-a'ana kia tu kau noa te tumu (trunk). He mea miharo tonu, he rakau taikaha te tamanu nei d. Miharo tonu te iwi, nawai ra ka tu mai a Vaita tah'u no Opoa me te ki "E homa, eaha ta outou e feruri nei? (feruri = wherori) Ko te whakautu "Te feruri nei matou i te tapa'o o teie ra'au i motu nei, a'ita te ra'au nei i motu mai te po au'iu'i mai (tapa'o = tapako; teia = tenei; au'iu'i = tau ukiuki)," katahi ra ka whakamaoritia e Vaita tona i kite ai "''Te ite nei au, tei mua i au nei te aura'a o teie nei peu maere rahi! Tena mai te fanau'a 'una'una na te Tumu, e haere mai e hi'o i teie uru ra'au i Taputapuatea nei. E tino 'e to ratou e tino 'e to tatou, ho'e ana'e ra huru, no te Tumu mai, e e riro teie nei fenua ia ratou. E mou teie ha'apaoraa tahito nei, e e tae te manu mo'a o te moana, e te fenua nei, e haere mai e ta'ihaa i ta teie ra'au i motu e ha'api'i nei''." Ka aue tonu nga tohunga ki tenei kupu ui atu ratou kia Vaita no whea tonu te fanau'a 'una'una na te Tumu Ki ta Vaita "Te haere mai nei na ni'a i te ho'e paha ama 'ore (Haramai ratou ma runga waka ama-kore)," Tautohe noa nga tohunga o te Hau-pahu-nui i a Vaita, e ai ki te tah'u o Huahine a Tereroa kua porangi ke a Vaita ko nga tahu'a a Opoa a Hua-tere me Fa'aarahia ka tautohe kia huri ona whakaaro nawai ra ka tauwehe nga tangata ra. Engari kua tae te rongo ki a Tamatoa ariki, a nana i tono kia Vaita ki haramai ki tona taha whakamaoritia ai; kei reira tonu te iwi e whakarongo ana. Ka riri tonu nga tohunga nei engari ko Fa'aarahia me Tamatoa ariki ka rongo raua ki a Vaita. Ka wehe takariri nga tohunga me te whakaaro kia taka te utu ki runga i Vaita ki kore e puta tona e korero. Engari ia kihai i taro ka puta mai tetehi waka ama-kore ara te waka o te pakeha me te haerenga mai o te Pakeha ki Matavai. Ki etehi ko te kupu o Vaita he mea mo te haerenga mai o te Paipera tapu. Ana ko te Tumu ko te Atua, ko te (whanaunga)fanau'a 'una'una na te Tumu, te Mihinare me tona reo kunanu kua riro ia ratou te whenua a kua mutu te paopao o nga kawa tahito. Kua aukati nga kawa tahito o Taputapuatea tu kau ana nga papa kohatu ko nga manu mo'a o te moana nga mea e tangi ana i runga Mohio katoatia tatou kua mutu katoa nga whakawhithwiti mai o nga waka hourua o te Moananui a Kiwa, e hia noa nga tau penei tae noa ki nga rautai 1800.Muri iho i te taenga mai o Pakeha ka timata ano nga tangata o te Moananui a Kiwa ki te whakawhiti atu ki whenua ke, pera kia Paora Tuhaere me ona haerenga ki Rarotonga me era atu. Ehara maku te korero mo te Whakapehitanga o te Ao Pakeha, me nga huringa o nga tangata ki nga mea hou, a kua wareware ano tatou i nga ahuatanga o nga tupuna, pakaru haere te marae tapu nei a Taputapuatea. I te tau 1929 i haramai a Te Rangihiroa ki Taputapuatea nei, a ka tuhia e ia nga kupu peneiI had made my pilgrimage to Taputapu-atea, but the dead could not speak to me. It was sad to the verge of tears. I felt a profound regret, a regret for-I knew not what. Was it for the beating of the temple drums or the shouting of the populace as the king was raised on high? Was it for the human sacrifices of olden times? It was for none of these individually but for something at the back of them all, some living spirit and divine courage that existed in ancient times of which Taputapu-atea was a mute symbol. It was something that we Polynesians have lost and cannot find, something that we yearn for and cannot recreate. The background in which that spirit was engendered has changed beyond recovery. The bleak wind of oblivion had swept over Opoa. Foreign weeds grew over the untended courtyard, and stones had fallen from the sacred altar of Taputapu-atea. The gods had long ago departed. (Buck 1938, 81-82) Ka roa ka penei te ahua ka tangi noa nga manu i runga o Taputapuatea. Hei ahakoa i te tau 1976 i hoki ano mai a Hokulea o Hawaii ki Raiatea a ka tau atu ratou ki Taputapuatea. Ka whakatau ano ratou ki te marae ra engari ka tu tetehi tangata ko Parau Rahi te ingoa kohetehete noa i a ratou, notemea i uru mai a Hokulea ma Avarua ehara ma Avamoa, te awa tapu Katahi ra ka puta te whakaaro ki te ngakau o etehi kia hoki ano mai nga waka kia hiki te tapu i Avamoa. Ko Pierre Sham Koua o Raiatea tetehi tangata kaha rawa kia tutuki pai i tenei kaupapa I te tau 1995 i rau mai nga kahui waka hourua mai i Hawaii, i Aotearoa, i Rarotonga me Tahiti ki Avamoa mo te Faatau aroha i Taputapuatea. Ko tenei rau waka te whakahokinga mai o nga whakatere waka o te Moananui a Kiwa ki tenei marae tapu, he timatanga ano mo te wahi nei ki tu hei Marae Tapu no te Ao. Ko Te Aurere o Aoteroa te waka tuatahi kia tomo ano mai ki Avamoa. Ka karakia haeremai te waka nei kia hiki te tapu kua takotoria i te Hara i Awarua, a ma penei ka tu ano te ara tapu i Taputapuatea kia tu ano te Fa'atau Aroha. Kua whakahoutia ano te marae Taputapuatea nei e ona uri ki Opoa. A Kua whakaturia tetehi roopu ko Na Papa e Vau hei kaitiaki mona. Ko tetehi tikanga nui ma ratou kia tohua te Marae Taputapuatea nei hei World Heritage Site i raro i te kawenata o Unesco. Koia ra i te 12 Hepetema 2007 i hui ano nga ariki o te Moananui a Kiwa ki Taputapuatea kia korerohia o ratou ake take. I hui mai nga kahui ariki o Tahiti Nui, o Tonga, o Hamoa, o Hawaii, o Rarotonga. Ko Tuheitia te kingi maori, me Te Heuheu ariki o Ngati Tuwharetoa nga mea i ahu mai i Aotearoa nei. I te 24 o Mahuru 2007 i hainatia tetehi tatau pounamu (he Natira'a ki to te reo o Tahiti Nui) i waenganui i te Marae Taputapuatea me nga piringa marae o Ngati Tuwharetoa. Ko te hainatanga tuatahi penei kia whakahonore te kaupapa kia tautapa Marae Taputapuatea hei Marae tapu no te Ao katoa. Ko Pukepoto he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Dashwood he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Hyderabad (reo Urdu: حیدرآباد) he tāone nui o Pakitāne. E 2,606,481 te taupori i te 2010. E 3,721 km² tōna rahinga whenua. www.hyderabad.gov.pk Pegasus he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te Kūkuruatu he manu ki tai nō Aotearoa, he rite ki te Pohowera engari he rahi atu. Ko te uma he mā i te hōtoke, he hāurakaho i te raumati. He ingoa anō tō te manu nei, arā he Pukunui, he Tūturiwhatu rānei. Ko te ingoa pūtaiao he Charadrius obscurus. Ko te ingoa reo Pākehā he New Zealand Dotterel. Pleckville he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Te Tai-hauāuru he takiwā ki Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Peter Chin te tumu o te kaunihera-ā-tāone o Ōtepoti. Ko Wing Ho tōna ingoa tuku iho, taketake rānei. Ahakoa he whakapapa Hainamana nōna, he roa te wā i noho ai tōna whānau ki Aotearoa, ki tēnei rohe o Āraiteuru hoki. Ka ū mai tōna koroua, ko Chin Bing Kwong i te tau 1906. Ko rātou tētahi o ngā whānau Hainamana tuatahi ki te whakatau mai nei i ngā tau whakaparahako o te tāke upoko. He tangata hūmarie a ia. He tino kaha ia hei kaiwaiata. He kaitautoko o ngā mahi toi. He mema kaunihera, he roia hoki a Peter Chin i ngā tau kua hipa. Ki ētahi, ko Ōtepoti he tāone mō ki kiritea, engari kei reira ngā kahika tokorua ko Sukhi Turner, ko Peter Chin, he iwi kē. Nō reira, ka taea pea te tāone nei te tautoko i ngā tirohanga rereke, kia tipu ake i raro i te manaakitanga "He tangata, he tangata, he tangata". Mā ngā mahi honohono a Peter Chin, ka whakapiri ngā ahurea o Aotearoa me Haina i te puawaitanga o tētahi mahi piripoho ki a ia, ara ngā mara Hainamana. He maha ngā whakawhitiwhiti whakaaro e pā ana ki tēnei take i Ōtepoti. Ko te 1992 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko Pekapekarau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Wekaweka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Beautiful Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Thomsons Crossing he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Ngāti Pūkāki tētehi o ngā hapū o Ngāti Whakaue. Ko Ngāti Whakaue tonu he iwi o Te Arawa waka. Ko Ngongotahā te maunga; ko Rotorua-nui-a-Kahu te moana. Scarborough he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Te Wera he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Raukokore he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Broadfield he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1534 he tau o te Maramataka a Kerekori. Omakau he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Bahawalpur (reo Urdu: بہاولپور) he tāone nui o Pakitāne. E 855,509 te taupori i te 2011. E 915 km² tōna rahinga whenua. Ko Koterana he whenua ki te tokerau o te Kīngitanga Kotahi, Ūropi. Upper Waitati he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Patumahoe he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1095 he tau o te Maramataka a Kerekori. .Ko Huitene (Konungariket Sverige) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Nōwei, ko Hinerangi. Reo a te motu: reo Huitene He mema a Huitene o te Kotahitanga o Ūropi (13 Whiringa-ā-rangi 1994), o te Kaunihera o Ūropi (6 Hiringa-ā-nuku 2006), me te UN (19 Whiringa-ā-rangi 1946). Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Okains Bay he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1987 he tau o te Maramataka a Kerekori. Maewa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Gap Road he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Tākuta Don Brash te kaihautu o te Rōpū Nahinara, nāna i tutū te puehu ki tana kōrero o te 4 o ngā rā o Hōngongoi 2004: Ko Calamus erioacanthus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Mangatuna he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Kaniwhaniwha he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Te Rerenga he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Tophouse Settlement he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Alconaba he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 165 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Ko te 1114 he tau o te Maramataka a Kerekori. Tauherenikau he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Masons Flat he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te Hononga-o-Amerika (United States of America i te reo Pākehā) he whenua ki Nōta Amerika. Nō te tau 1776 i whakatūria ai. Ko Barack Obama te tumuaki. Ko te 961 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Gisborne Point he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus wuliangshanensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Whiterigg he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1592 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1007 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1041 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Broadwood he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Herekino e 26 kiromita ki te hauāuru, ko Mangamuka Bridge e 26 kiromita ki te rāwhiti. Ko Te Kura Takiwa O Manganuiowae he kura hiato mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 15. Nō te tau 1908 i whakatū ai. Ko 1 te whakatauranga ōtekau; ā, e 135 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 1834 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1277 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1838 he tau o te Maramataka a Kerekori. Tara Hills he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1958 he tau o te Maramataka a Kerekori. Spotswood he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Te Tangata Whai Rawa O Weniti te kiriata tuatahi roa i te reo Māori. Ko Don C. Selwyn te kaitaki, nāna hoki te whakatakoto i te kōrero. Nā Tākuta Pei Te Hurinui Jones i whakamāori. Maruia Springs he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Whiringa-ā-nuku <-- --> Hakihea Ko Whiringa-ā-rangi te marama tekau mā tahi o te tau. Ko te 980 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus floribundus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ngaturi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 2010 he tau o te Maramataka a Kerekori. I ngā rā ki tua ko Hoturoa te kaiaratakina i te waka o Tainui. Kō ia hoki te tino tupuna o ngā uri o Tainui whānui tonu; arā o ngā iwi o Waikato, o Hauraki, me te Rohe Pōtae. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Hamhung (reo Kōrea: 함흥) he tāone o Kōrea-ki-te-raki. E 768,551 te taupori i te 2009. E 330 km² tōna rahinga whenua. Ko Westlake he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Whenuahou he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Muriwai he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Te Marua (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Waihaha he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1858 he tau o te Maramataka a Kerekori. Cass Bay he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te Tītī he manu moana pērā i te ōi, he hāurahina. Whakaritea au te wā mō te nanao tītī hei huahua, hei tuku rānei ki te wai kurutai. Ko te ingoa pūtaiao he Puffinus griseus. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te South Island muttonbird. Ko Otunui he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Rawhia he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Punganui he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Kawenata Tawhito tētahi wāhanga o te Paipera. Ko te he tau o te Maramataka a Kerekori. }} Ko Ngāi Tama Whariua tētahi o ngā hapū o Ngāi Te Rangi. Ko Ngāi Te Rangi tonu he iwi nō Tauranga-moana. Ko Mauao te Maunga; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. Ko Calamus tenompokensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1787 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 2028 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Cuthill he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Awatea he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1057 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Hämeenlinna (reo Huitene: Tavastehus) he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 2,031.55 km² (1,785.76 km² oneone, 245.79 km² moana) Taupori: Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Mahuta, he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Taupiri te maunga, ko Waikato te awa, ko Tūrangawaewae te marae, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Calamus barbatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1595 he tau o te Maramataka a Kerekori. Duvauchelle he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Waihou Valley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Waiiti he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Chatton North he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. He rārangi tēnei o ngā tīma Super 14 o Aotearoa, Ahitereiria, me Āwherika-ki-te-tonga: Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Ko Marohemo he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Bissau te tāone matua o Kini Pihō. E 401,424 te taupori i te 2007. E 77 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1827. Omaui he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Waikato he takiwā ki Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Hauraki, ko Te Tai-hauāuru he takiwā anō ki roto i taua takiwā, i Waikato. Ko Wēra he whenua ki te taihauāuru o te Kīngitanga Kotahi, Ūropi. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Makura he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Norwood he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Corriedale he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1755 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Puniho he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Muhunoa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Kolding he tāone o Tenemāka. E 57,087 te taupori i te 2010. E 265 km² tōna rahinga whenua. Ardlussa he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Entrena he rohe poti i roto i te La Rioja, i Pāniora. E 1.488 te taupori o taua rohe poti i te tau 2008. Ko te Tāone matua o tētahi whenua te tāone nohoia e te kāwanatanga. Ko te 1086 he tau o te Maramataka a Kerekori. Moa Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Hauraki. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Ohinemuri te awa, ko Tainui te waka. Ko te 984 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Haroto Bay he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Seaford he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1281 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Glinks Gully he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kopuarahi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Rangitaiki he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1565 he tau o te Maramataka a Kerekori. Goodwood he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Mananui he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Wharehuanui he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1398 he tau o te Maramataka a Kerekori. Konini he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Mataikona he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko New York City he tāone o Hononga-o-Amerika. E 8,391,881te taupori i te 2009. E 468.9 km² tōna rahinga whenua. Koputaroa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Horeke he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te kura o Horeke he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 1 te whakatauranga ōtekau; ā, e 23 te tokomaha o te rārangi ingoa. Montalto he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Torehape he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Napenape he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Wardville he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Aoraki te maunga teitei rawa o Ngā Puke-māeroero, te tino pae maunga kei te Te Wai-pounamu. E 3754 mita te teitei. Ki tō ngā iwi o Te Ika-a-Māui whakahua ko Aorangi kē; ki te Pākehā, ko Mount Cook te ingoa. I ngā wā o mua, i pōhēhē ētahi mō te aronga o te ingoa o tēnei maunga rangatira. I pōhēhē rātou ‘ko te maunga e titi ana ki ngā rangi’. Heoi, e ai ki ngā tohunga whakapapa o Kāi Tahu, he tangata kē a Aoraki, he tino tupuna nō rātou, kei Hawaiki e noho ana. Tērā te wā e hoe ana a Aoraki me ana teina, tuākana i Te Moananui-a-Kiwa; ka tūpoki tō rātou waka. I te tahuritanga o te waka, ka piki a Aoraki ki te takere. Tērā tētahi ingoa tawhito mō Te Wai Pounamu, ko te Waka o Aoraki. Ka tae ki te wā ka hiahia rātou ki te hoki ki Hawaiki, engari, kua kore e taea e Aoraki te whakahua i te karakia tika kia hoki rātou. Nā wai rā, kua huri tō rātou waka ki Te Wai-pounamu, kua huri hoki ngā kaihoe hei maunga. Nā te mea ko Aorangi te rangatira koia te maunga teitei rawa atu, a, ko ōna hoa ērā kei tōna taha. Ko Calamus divaricatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Oratia he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waitekauri he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Korito he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Whiritoa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Camp Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Pohangina he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 917 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Whakapourangi he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1280 he tau o te Maramataka a Kerekori. Manunui he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Akura he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Ngaroto he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Hikurangi he maunga nō Te Tai-tokerau. Kaika he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Oregon tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko ngā pukuhohe ngā tāngata tā rātou mahi he whakakatakata i te hunga kaitirotiro. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Springs Flat he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ti Tree Point he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Māhanga, ā, ko Ngāti Māhanga tonu tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Pukekura (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ohurakura he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Taupaki he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 834 te taupori o Taupaki. Mai i te kautenui o te 2001, e 30 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Taupaki he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1899 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 248 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu; he iwi hoki tēnei o Rangitāne. Kei te Wairarapa e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Tākitimu, ko Kurahaupō. Ko te 1472 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Miami he tāone o Hononga-o-Amerika. E 813,518 te taupori i te 2010. E 885 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ruanui. Ko Ngāti Ruanui tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Ranana he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Pongakawa Valley he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te he tau o te Maramataka a Kerekori. }} Ko Port Albert he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Rangipo he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ngāti Kearoa tētehi o ngā hapū o Ngāti Kea me Ngāti Tūara, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Fairburn he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tanoa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko te 1520 he tau o te Maramataka a Kerekori. own work, released into the public domain, no rights retained Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te Houhere he rākau whakaruruhau ririki o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui e tupu ana. Hei te ngahuru mā tonu ēnei rākau i ngā pua. Ko ingoa pūtaiao he Hoheria populnea. I ngā wā o mua, tīhorea ai te kiri o te Houhere, ka whiria hei tauri whakapaipai, ka mau ki ngā waewae. Ka whakamahia anō ki te whakapaipai taiaha hoki anō. Ki ētahi, ko te Houhi kē te ingoa reo Māori. He ingoa anō ki te reo Pākehā, arā he Lacebark, he Ribbonwood rānei. Ko te 1768 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1097 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Kārearea he manu ngahere nō Aotearoa. He manu nō te ngāhere me ngā pae maunga, he kiko te kai. He momo kāhu itiiti nei, he parauri kōtiwhatiwha ngā huruhuru. Ko āna tino kai he pīpī manu, he kiore. Ko te ingoa pūtaiao ko Falco novaeseelandiae. Ko te ingoa reo Pākehā ko te New Zealand Falcon. Ko Okiato he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Matawaia he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Alfredton he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Avoca he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1054 he tau o te Maramataka a Kerekori. He rārangi ēnei nō te Wikipedia nei: Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ranginui. Kei Tauranga-moana taua hapū e noho ana, i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Mauao te maunga, ko Tauranga te moana, ko Ngāti Ranginui te iwi, ko Ngāi Tamarāwaho te hapū, ko Huria te marae, ko Tamatea-pōkai-whenua te tangata. Ko Tākitimu te waka. Ko te 1438 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Haehaenga he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Mitikarukaru he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Oraora he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Tutira he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1788 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Island Cliff he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Fuchsia Creek he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Lagmhor he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Suwon (reo Kōrea: 수원시) he tāone o Kōrea-ki-te-tonga. E 1,086,904 te taupori i te 2009. E 121.1 km² tōna rahinga whenua. Atapo he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Owhiro he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ward he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Whenuanui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Rongomai te kauhautū o taua waka, o Māhuhu-ki-te-rangi. Nō te 13 Hakihea, 2000, ka ea te tono o Te Uri-o-Hau ki te Rōpū Whakamana i te Tiriti. Te Uri o Hau, 13 Hakihea 2000 Ko te 1479 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mawaro he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Te Tai-tokerau he takiwā kei te raki o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Takahue he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus scleracanthus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1802 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te reo Austronesian te kahui reo nunui o te ao, a koia tonu te matapuna o te reo maori. 1268 nga reo o tenei kahui i korerohia mai i Madagascar i te uru, tae atu ki Rapanui ki te rawhiti, ko nga moutere o Initonīhia kei waenganui. Ko te matapuna o tenei iwi e kia nei ko nga Austronesian ko te motu o Formosa (Taiwana). I ahu mai etehi tangata no Ahia ki Taiwan i nga tau 10,000-6000 B.C, a na te wehenga i era atu iwi ka puta mai he reo hou me nga tikanga.. Tena pea na te whakarea o te iwi ka timata mai i nga tau 5000-2500 B.C. te marere o te iwi nei ki whenua ke. Tuatahi ki nga Philippines, katahi ka toro atu ki nga moutere o Sulawesi, o Borneo, o Maluku me Java. Mai i Maluku ka huri nga waka ki te Moannui a Kiwa mai i nga tau 1200 B.C. ki 500 B.C. Ko etehi atu ka huri te ihu o te waka ki te ra-to tae atu ki Sumatra, ki te kuititanga o Malay me te tai tonga o Vietnam. Ka whakawhiti ano tetehi waka i te Moananui o India tae atu ki Malagasy I te tau 1000 B.C. pea ka tae atu etehi o enei ki Savaii me era atu o nga moutere e kia nei o ngai tatou te Iwi maori. Ma te whakatauriterite i nga tikanga me te taritari i te reo me rangahau ka tuhurahura etehi wahanga o te ahurea o ratou nga tupuna onamata. Ko te hapu te mana whakahaere o te iwi austronesian nei, he whai rangatira no te taha wahine. Ka whai ano ratou i te tikanga o te tuakana, taina. He iwi whakatere waka, a kaore e kore kei a ratou te putake o te matauranga tatai arorangi me te whakatere waka. Ko te matu o te whakaaro ko te purua tanga ara ko te Rangi me te whnua, ara ko te rere ki uta ko te rere ki tai. He kiri waituhi to nga tangata nei, a ka tuhi ano te kiri o te uku me era atu o nga taputapu. E toru pea nga wehenga ki to te kahui reo nei ara te reo Formosa, te reo o Malay me te reo o te Moananui a Kiwa. Ko Foromosa te mea tawhito i korerohia e nga tangata whenua o Taiwan, kei reira e noho tonu ana etehi uri ki uta. Ko Malay me nga reo o Te Moananui a Kiwa he reo kotahi. Ara i te wehenga i nga moutere o Maluka ka haere etehi ki te uru ko ratou nga Malay, ka haere etehi ki te rawhiti ki te Moananui a Kiwa. Ko nga Malay hoki ratou e haere tawhiti atu ki Madagascar I te taenga mai o nga Austronesians ki nga moutere tata ki Ahia ka tuponohia tetehi iwi ke ara ko Nga Papua, he tangata hema, kiri pango. Ka moea nga iwi e rua nei a ko nga uri ko te iwi e kia nei ko Ngai Lapita ara ko nga tupuna o tatou nga uri o Hawaiki. Ko nga me atata ki Papua ko nga Melanesian ko nga mea a puta atu ki te Moananui a Kiwa ko ngai tatou o Polynesia. Ko Etehi ka huri ki nga motupapatea a ka moea ano nga uri o Philipines kia puta nga uri o Micronesia. Ko te 1262 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1990, te tau kotahi mano, e iwa rau, e iwa tekau: he tau noa, ko te rā tuatahi, 1 Kohi-tātea, he Rāhina. Ko te 1070 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1580 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1878 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kuala Lumpur te tāone matua o Marēhia. E 1,627,172 te taupori i te 2010. E 243 km² tōna rahinga whenua. www.dbkl.gov.my Lady Barkly he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko te 1295 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Fern Flat he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Rituānia Lees Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1322 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1589 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kopaki he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Progress Valley he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Teide te maunga teitei rawa o Pāniora. E 3718 mita te teitei. Ko te Karauna ngā āhuatanga katoa o te kāwanatanga e pā ana ki te kīngi (ki te kuīni rānei), me ōna mana whakahaere katoa anō. Nā Te Tiriti o Waitangi i whakatū ai te noho a te iwi Māori i runga i te marumaru o te karauna. Nā te Karauna tonu i tuku he whenua ki ētahi tāngata anō: koia rā ngā whenua o te "Crown Grant". He rārangi tēnei i ngā whenua, me ō rātou tāngata noho: Amerika Āhia Āwherika - (ngā Apirikana) Te Ao-o-Kiwa (Maikoronihia, Meranihia, Porinīhia) Ūropi Ko Mombasa te tāone rua o Kēnia. E 939,370 te taupori i te 2009. E 295 km² tōna rahinga whenua. mombasamunicipal.org Kaiteriteri he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Harakeke he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1976 te tau kotahi mano, e iwa rau, e whitu tekau mā ono, he tau pekerangi, ko te rā tuatahi he Rāpare. Avondale he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Rotorua-nui-a-Kahu (Rotorua rānei) he tāone, he roto moana hoki o Te Ika-a-Māui, Aotearoa, kei te 38°05'S176°16'E, i te rohe o Te Arawa. Nā te tipuna nei a Ihenga i tapaina tēnei ingoa ki te roto moana. Kei waenganui i tēnei roto moana ko Te Motu-tapu-a-Tinirau, engari e ai ki ngā tangata o ēnei rā ko Mokoia kē te ingoa o taua moutere. he wahi ataahua tenei hei titiro he nui ona korero mana he wahi hei whakata ma nga iwi katoa :) Ko Karangahake he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Kokopu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Mölnlycke he tāone o Huitene, he whenua ki Ūropi. E 15 289 te taupori i te 2008. Ko Calamus pandanosmus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ngāpuke he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Sentry Hill he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngāti Moewhare tētahi o ngā hapū o Ngāti Manawa o Mataatua waka, he iwi kei Murupara e noho ana. Ko Tawhiuau te maunga tapu , ko Rangitāiki te awa, ko Mataatua te waka, ko Ngāti Manawa te iwi. Ko Seville (Sevilla, reo Pāniora) he tāone nui i te takiwā o Andalusia. Koia tonu te tāone matua o te Porowini o Sevilla i Pāniora. Ko te Pōpokotea he manu ngahere nō Aotearoa. He manu ititi nō te ngahere, he rite ki te mohua. He hāura te tinana, he mā te māhunga me te puku. Ko te ingoa pūtaiao ko Mohoua albicilla. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Whitehead. Ko Stavanger he tāone o Nōwei. E 124,511 te taupori i te 2010. E 71 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1116 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mokauiti he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Whangaruru he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te kura o Whangaruru he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 2005 i whakatū ai. Ko 1 te whakatauranga ōtekau; ā, e 55 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Eugène Henri Paul Gauguin (1848-1903) he kaipeita rongonui nō Wīwī. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Te Paki he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Manuka Creek he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko Paroa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Heretaunga he takiwā o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Otaraia he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. French Farm he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus quinquesetinervius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko ngā hapū o Rangitāne kei Wairau e noho ana. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko te 1947 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kingston Crossing he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Mashhad (reo Farsi: مشهد, Mashhad‎, reo Māori: Te paenga o nga mātāika) te tāone rua o Īrāna. E 2,907,316 te taupori i te 2011. E 458 km² tōna rahinga whenua. Ko Vermont tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Taurewa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te reo Rapa Nui te reo matua o Moutere Aranga. Ko Wiltsdown he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngarimu Bay he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko ngā hapū o Rangitāne kei Tāmaki-nui-a-Rua e noho ana. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko te 1971 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waitapu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngāti Pēhi (Ngāti Tūwharetoa ki Pūtauaki) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui ki Aotearoa. Ko te 1906 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1973 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus doriaei he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Mapau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Waima Valley he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Clarence he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Benmore (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. .Ko Romeinia (România) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Ūkareinga, ko Morotawa, ko Purukāria, ko Serbia, ko Hanekeria. He mema a Romeinia o te Kotahitanga o Ūropi (1 Kohi-tātea 2007). Ko Riponui he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1148 he tau o te Maramataka a Kerekori. Orinoco he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1523 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Mahuta, he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Taupiri te maunga, ko Waikato te awa, ko Tūrangawaewae te marae, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko ngā momo manu o ngā repo o Aotearoa. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Kēpa Weriti Kai Iwi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Antananarivo te tāone matua o Marakāhia. E 903,450 te taupori i te 2001. E 88 km² tōna rahinga whenua. www.mairie-antananarivo.mg (reo Wīwī) Todds Valley he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Aranga Beach he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. West Eyreton he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngāti Heke-a-Wai tētahi o ngā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Te Āti Haunui-a-Pāpārangi tonu he iwi e noho ana kei ngā tahataha o te awa o Whanganui, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Ruapehu te maunga; ko Whanganui te awa; ko Turi te tangata. Ko Calamus albus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Hairini he nohanga o te rohe whenua o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 987 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pukerimu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Potaka he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tahinga. Ko Ngāti Tahinga tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Te Uku Landing he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Turitea he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1763 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Big Manly he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1568 he tau o te Maramataka a Kerekori. Greenstreet he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Whangaparapara he nohanga kei te moutere o Aotea, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus simplex he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1835 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tauranga o kahu he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1315 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ardgour he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Wattle Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Hatfields Beach he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Oreore he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1269 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Kākāpō he manu ngahere nō Aotearoa. He manu haerepō, tau ki te whenua, kaore e rere. Ko ngā huruhuru he kāriki kōtiwhatiwha o te tuarā, he kārikikaho o te poho. He manu whakamīharo te manu nei. I ēnei wā, ka nohoia tonutia e taua manu he wāhi kōtahitahi nei o Aotearoa. Ko aua wāhi i Maud Island, i Fiordland, i Whenua Hou, i Hauturu. Ko te whakaaro, i tae-ā-parirau mai ōna tūpuna; i te kore kararehe konihi o konei, i ngaro ai te kaha o ōna parirau. Nō te tukunga atu e Tauiwi o te ngeru o ngā kiore, o ērā atu o ngā kararehe konihi, i ngaro kē atu te nuinga o ngā Kākāpō. Nō te tau 1995, e 50 ngā Kākāpō kei te ora tonu. I nāia tonu nei, kua tae ki te 87 te nama o ngā Kākāpō kua rehitatia. Ko ia tonu te manu kotahi o te puninga Strigops o te whānau Strigopinae hoki. He nui ngā āhua motuhake o te Kākāpō; ko ēnei ngā tino āhua i wehe ai te manu nei i ngā kākā kē. Tuatahi, he nui rawa atu tana taumaha, tae noa ki te 4 kg. He rerekē hoki te haruru e tukua atu e te toa; he rerekē i ā ngā kararehe atu o tana takiwā. Ki te hiahia te toa ki te uha māna, ka kohia tana hā ki tētahi pēki i tana puku, ā, ka whakaputa mai te rururu tahā rahi nei. I te kūpapa o te auau, ka taea te rongo i te hararu nei tae noa ki te 5 kiromita. He mano kē te nui o aua hararutanga e whakaputaina e ia toa, e ia toa, i te pō kotahi, ki te whawhai tētahi ki tētahi. I mua i te whakanohonga, ka waiho i a ia te mahi whakatupu pītaketake. Ka haere tonu ōna hararutanga, kia kite ai ia i tētahi atu uha māna. Ko Kinleith he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1233 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus essigii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Broomfield he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Tablelands he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waikokowai he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Baku (Azerbaijani: Bakı) te tāone matua o Atepaihānia. E 2,045,815 te taupori i te 2011. E 2130 km² tōna rahinga whenua. Ko Ngāti Pūkeko (Ngāti Rangiwewehi) tētehi o ngā hapū o Ngāti Rangiwewehi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Malabo te tāone matua o Kini Ekuatoria. E 155,963 te taupori i te 2005. E 17 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1827. Ko Kiorenui Village he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Mangamuka Bridge he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1896 he tau o te Maramataka a Kerekori. He rārangi i ngā waiata reo Māori ēnei: Ko te 1331 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus guruba he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Joensuu he tāone nui ki Hinerangi, ki te taha tokerau o Ūropi. Rāhi: 2,751.07 km² (2,381.76 km² oneone, 369.31 km² moana) Taupori: Marima he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. He iwi nui a , kei te rohe o Tainui e noho ana. Ko Tainui te waka. I te tau 2001 27,168 te tokomaha o ngā tāngata i hono atu ki .Ka whakapapa atu a Ngāti Maniapoto ki te tūpuna Maniapoto, tētehi rangatira o Tainui. I mōhio whānuitia mō tōna matatau ki te whawhai, ki te mau taiaha hoki. I mua i te tūnga o te Kīngitanga Māori i tīmata te rohe ki awa Mōkau tae noa atu ki roto o Tāmaki Makaurau. Ka mau te whānuitanga o te rohe e te whakataukī 'Mōkau ki runga, Tāmaki ki raro, Manga Toatoa ki waenganui'. Nā te tono o Kīngi Tāwhiao kia whoatu e Ngāti Maniapoto i te rohe o Kāwhia ki a Waikato, ka itiiti haere te rohe. I pēnei ai te tono a Tāwhiao, tā te mea i tau ai te waka tapu o Tainui ki Kāwhia. Ināianei kei ngā uri o Kāwhia (Ngāti Hikairo) te tikanga mēnā e hiahia nei rātou kia hono atu ki a , ki a Waikato, ki a tū hei iwi taketake rānei. Ko Paparore he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. He rārangi wānanga tēnei: Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Te Kainga he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1831 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Woodhill he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Waimauku e 6 kiromita ki te tonga mā rāwhiti, ko Helensville e 10 kiromita ki te raki. Ko te kura o Woodhill he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1876 i whakatū ai. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 141 te tokomaha o te rārangi ingoa. The Grove he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko te reo Kōrea (한국어, Hangeul; 한국말, Hangukmal; 조선말, Chosŏnmal) te reo a te motu o Kōrea-ki-te-tonga, o Kōrea-ki-te-raki. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Croydon (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Ki Waipiro e noho ana, kei te Te Tai-rāwhiti i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Surat (reo Gujarati: સુરત) he tāone nui o Īnia. E 5,064,519 te taupori i te 2011. E 326.515 km² tōna rahinga whenua. www.suratmunicipal.gov.in Ko Te Arai Point he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. #tag: categorytree Ko te 1431 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus praetermissus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Alcubilla de las Peñas he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 67 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Ko te 1882 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mangahei he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. South Hillend he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Reena he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Saddle Hill he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Wendon Valley he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Alaska (IPA: ) te wāhanga whenua nui o te Hononga-o-Amerika. He whenua makariri rawa kei te raki o Amerika-ki-te-raki a Alaska; koia tonu tētahi o ngā wāhanga whai rawa o te whenua. Nā Ruhia a Alaska i hoko ki Amerika i te 18 Whiringa-ā-nuku 1867. Nō te 3 Kohi-tātea 1959 ka whakatūria hei te 49 o ngā wāhanga whenua o Amerika. Nō te kupu reo Aleut 'Alaskax' te ingoa, ko te whakamāoritanga 'Ehara i te moutere, he whenua kē'. E pātata ana a Alaska ki te Yukon Territory me British Columbia, he whenua o Canada, ki te rāwhiti; ki te Moana o Alaska me te Moana-nui-a-Kiwa ki te tonga; ki te Moana o Bering me te Moana o Chukchi ki te uru; ā, ki te Moana o Beaufort me te Moana-tokerau ki te raki. E 500 maero pea (800 km) o ngā whenua o Canada i waenganui i Alaska me te wāhanga whenua o Washington. Kuriwao he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1659 he tau o te Maramataka a Kerekori. Yaldhurst he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te he tau o te Maramataka a Kerekori. }} Papakai he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus moti he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Kopua he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1115 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Glenleith he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ahuriri te tāone nui o te takiwā o Heretaunga, Aotearoa. Nō te 2001, kua tae te taupori ki te 54,000. Ko te ingoa Pākehā o te tāone nei ko 'Napier'.Ko Ngāti Kahungunu te tangata whenua o reira. Ko ngā hapū o Rangitāne kei Te Wairarapa e noho ana. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Dunsandel he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Najaf (reo Ārapi: النجف, An Najaf) he tāone nui o Īrāki. E 560,000 te taupori. E 240 km² tōna rahinga whenua. Ko Huiarua he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1243 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mangakahu Valley he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Motea he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Te Waharoa (?-1838) he rangatira no Ngāti Hauā. Ko Ivydale he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Takaputahi he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Clydesdale he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Upokorau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tarata he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Mauao he maunga e tū ana ki Tauranga Moana i te Moana-a-Toi; ko 'Mount Maunganui' tētahi atu ingoa ōna. Ki tā ētahi, he pēnei te whakamāramatanga o te ingoa, o 'Mauao': - kua mau te ao. Ko te 910 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mohaka he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Kīngi Korokī (1908/1909? - 1966) (Korokī Te Rata Mahuta Pōtatau Te Wherowhero), nō Tainui, nō Ngāti Mahuta; he Kīngi Māori. Ko ia te matua tāne o Te Atairangikaahu. Ko Korokī te tama pakeke rawa a Te Rata, te tuawhā o ngā Kīngi Māori. Nō te matenga o tōna matua i te tau 1933, kāore a Korokī i pīrangi kia eke hei Kīngi. Kāore ia i whakapono ka tareka e ia te waha i te Kīngitanga. I tua atu, i te tino kino te rawakore o tana iwi; e kore pea e taea e te iwi te noho hei taituarā mō te Kīngi. Heoi, i te tangihanga o Te Rata ka whakaae katoa ngā rangatira o ngā iwi kia haere tonu te Kīngitanga, ko Korokī hei Kīngi. Puta i ngā rā katoa ko ia te Kīngi, i ngana ia kia arongia te mana o te Kīngitanga. Kāore i tautokona tana tū hei kīngi e ētahi atu rangatira pērā i a Apirana Ngata. Whakahēngia e rātou ngā kaupapa kāore i raro i te mana o te Pāremata. Hei ētahi wā ka aro te kāwanatanga ki te tūranga o Kīngi Korokī, hei ētahi wā kāore ia e arongia. I te tau 1939, kāore i whakaaetia e te kāwanatanga kia tū a Kīngi Korokī rāua ko tōna hoa wahine ki waho o ngā waeture penihana. Koirā te take kāore i haere ngā iwi o Tainui ki te hui whakanui i te rau tau o te Tiriti o Waitangi i te tau 1940. Ka whai a Korokī kia whakataungia ngā kerēme mō ngā whenua o Waikato i raupatutia. Heoi anō, i te tutukitanga o ngā kerēme, kāore i whakaturehia te mana o Kīngi Korokī. Atu i te paunga o te tekau tau atu i 1950 ka heke haere te hauora o te Kīngi, ka whakawātea ia i ngā kaupapa tūmatanui. Nō te tau 1966 ka mate ia i Ngāruawāhia. Waimarama he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ohapuku he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1156 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1760 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Klaipėda te tāone toru o Rituānia. E 161,300 te taupori i te 2009. E 110 km² tōna rahinga whenua. Ko Nuestra Señora de La Paz te tāone noho a te pāremata o Poriwia. E 877,363 te taupori i te 2006. E 472 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1548. Ko Calamus formosanus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Paua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko hauota ("N") te pūmotu 7. Pentland Hills he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Hiwipango he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ruanui. Ko Ngāti Ruanui tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Cambrians he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Marshlands he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Pukerau he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Petaling Jaya he tāone nui o Marēhia. E 480,000 te taupori i te 2010. E 97.2 km² tōna rahinga whenua. www.mbpj.gov.my Ko te 1256 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus amplijugus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1956 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Walter Burley Griffin (1876-1937) he kaihoahoa rongonui nō te Hononga o Amerika. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Slaty Creek he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Rangitumau he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Thornton he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Uetersen () he tāone ki Tiamana. E 17,865 te taupori i te 2006. E 11,43 km² tōna rahinga whenua. Ko Coroglen he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Tāmaki-makau-rau "Ākarana" rānei, (ko Auckland i te reo Pākehā) te tāone nui o Aotearoa. Crippletown he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Glenroy he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Concepción he tāone nui o Hiri. E 292,589 te taupori i te 2006. E 222 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1550. Ko Calamus harmandii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Kaihinu he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Round Hill he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Robinsons Bay he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tīpā, he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Ngāti Mākino (Waitaha) tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Waynes he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ngāti Kurī (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko te 1663 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Opua he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tīpā, he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko te 1646 he tau o te Maramataka a Kerekori. Puketitiri he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te 1337 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Omaha he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kāeo he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 495 te taupori o te wāhi nei, ā, he rite tonu te tokomaha tāngata ki tō te tau 2001. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Kerikeri e 22 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. Ko Te Kura Tuatahi o Kāeo he kura mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1877 i whakatū ai. Ko 3 te whakatauranga ōtekau; ā, e 90 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Te Kāreti o Whangaroa he kura tuarua mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 7 tae noa ki te 15. Ko 2 te whakatauranga ōtekau; ā, e 154 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Jaipur (reo Rajasthani: जैपर ; reo Hindi: जयपुर) he tāone nui o Īnia. E 6,368,043 te taupori i te 2011. E 1040 km² tōna rahinga whenua. www.jaipur.nic.in ] Ko Motukauri he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1959 he tau o te Maramataka a Kerekori. Paerau he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Apanui he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Norton Reserve he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngāti Rangiwewehi tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Ko hāora ("O") te pūmotu 8. Ko Kerikeri Inlet he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus ruvidus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1030 he tau o te Maramataka a Kerekori. Chertsey he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Ngāti Te Kohera (Ngāti Tūwharetoa ki Tongariro) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te 1232 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Pandora he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus schistoacanthus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1373 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Whangaparaoa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Okuru he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Ho Chi Minh City (Reo Whitinamu: Thành phố Hồ Chí Minh) te tāone nui o Whitināmu. E 7,156,900 te taupori i te 2009. E 2,095.1km² tōna rahinga whenua. Ko te 1107 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Māhanga, ā, ko Ngāti Māhanga tonu tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Hinehopu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Flaxton he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1770 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Puhaorangi he atua nō te rangi tūhāhā. Ko tētehi o rātou e tiaki ana i te pūmotomoto o Tikitiki-o-rangi (arā te tatau o te Whare Atua). I kitea e ia a Kuraimonoa te hoa wahine a Toi. He wahine tino ātaahua a Kuraimonoa, ā ka pupu ake te aroha o Puhaorangi mōna. Kātahi ia ka heke iho ki tōna taha moe ai, engari i te atapō ka rere atu te atua nei. I ia pō, i ia pō ka pēnei tana tikanga, ā ka hapū te wahine a Kuraimonoa. Ka mataku te wahine nei, ā ka whaki atu ia ki a Toi. Ka purua e rāua nga puta o te whare. Ka hoki mai a Puhaorangi, ā ka kitea ka pēnei ka karanga ia ki te wahine ra "Kia whānau mai he tamatoa me tapaina tōna ingoa ko Ohomairangi" Ka whānau penei mai he tamatoa, ā ko ia te tupuna matua o Ngā Ohomairangi. Ko te 1927 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Taingaehe he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Geraldine Downs he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Waitaha Turauta tētehi o ngā hapū o Ngāti Pikiao, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Kaipūtaiao Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko te 1083 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1526 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Okoki he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ōnehunga he moka tāone kei te tahatai whakararo o Te Mānuka-o-Hotunui, Tāmaki-makau-rau. Ko te 1679 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Inanga te ingoa o ngā ika ririki nei. Ko Ngāti Rongomai (Ngāti Tūwharetoa ki Tongariro) tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Merita he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1492 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Red Beach he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 6318 te taupori o Red Beach. Mai i te kautenui o te 2001, e 660 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Red Beach he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1989 i whakatū ai. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 643 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko KingsWay School he kura hiato mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 15. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 968 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ahikouka he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Whakapara he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. I whānau mai a Jim Anderton i te 21 o ngā rā o Kohi-tātea 1938, ki Tāmaki-makau-rau. He kaitōrangapū, he mema pāremata o Aotearoa ia. Ko ēnei ana rōpū ki te Pāremata: Ko Te Raina he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Motuoapa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te Kāreti o Hato Pita (St Peter's College, Auckland), i Tāmaki-makau-rau he kura tuarua katorika mō ngā tamatāne o Tāmaki-makau-rau. Ko taua kura te kura tuarua katorika nui rawa atu i Aotearoa. I whakatūria i te tau 1939 e ngā Christian Brothers. Engari i te tau 2008 ehara nō te hāhi te katoa o ngā kuramahita. E 1200 iti iho rānei te rahi o ngā tauira nō ngā tini matawaka. Mō te taha ki te mātauranga, ka whakaratoa ki ngā ākonga pakeke te pūnaha aromatawai o te tiwhikete o te motu mō ngā whakatutukitanga taha me ngā whakamātautau o Kemureti (CIE). Momo: He kura tuarua katorika tāne kōmitimiti (Tau 7–13) Whakatūria: 1939 Wāhi: 23 Mountain Road, Epsom, Tāmaki-makau-rau 3 Tūmuaki: K. F. Fouhy Taupori o te kura: 1177 Whakatauranga ōtekau: 8 (10 te teitei) Pepeha: Te Aroha me te Whakarato (Amare et Servire) Paetukutuku: : www.st-peters.school.nz He rārangi tēnei o ngā ākonga rongonui o mua: Ko Calamus vitiensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Mokotua he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Te Whakarae he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Airedale he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Thornbury he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ka poua te Kōmihana Tirotiro Whanonga Pirihimana e te kāwanatanga i te tau 2004, ki te tirotiro i te whanonga me te tikanga pirihimana i te wā e whiwhi ana, e hōpara ana i ngā whakapae mō te raweke patua ki ngā mema o ngā Pirihimana, o ō rātou hoamahi rānei. Ka tirotirohia hoki e Te Kōmihana ngā tikanga rangatira me ngā ture pirihimana e pā ana ki te whanonga whaiaro pirihimana tae atu ki te whanonga ai. Nā ētahi ake whakapae tae atu ki ngā hōparatanga mō ngā raweke patua a ngā mema o ngā Pirihimana i Rotorua i te tau 1983 me te tau 1986 me tērā whakapae taitōkai i Kaitaia e ngā āpiha Pirihimana i te tau 1988 Te Kōmihana Tirotiro Whanonga Pirihimana i ara ake ai. Ka taea te whakatakoto he tāpaetanga mō tētahi taki e pā ana ki ngā ture whakahaere ahakoa he aha, ā, me te kore herea ki ngā tūponotanga nei. Ko Bruce Robertson, kaiwhakawā ture, rāua ko Margaret Bazley, wahine rangatira, ngā tāngata o te Kōmihana. Ryal Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Mitcham he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ki tā te whakapapa o Te Arawa Waka ko Muturangi te tamaiti o Ohomairangi i whānau mai i Hawaiki i mua rawa i te hekenga mai ki Aotearoa nei. He tino tohunga a Muturangi, i wanangahia ki te marae tapu i Vaitaha, ara hei hapai amorangi i te marae nei. I a ia i kaukau ana ka tupono e ia tetehi wheketoro a takoto ana ki roto i te wai. Ka whangai ka ngungu hei hoa mona. Ka tupu kia rahi ake te wheke nei ara Te Wheke o Muturangi, na Muturangi i tono te wheke ki waho ki te mau ika a nana i whakahokia mai ki te tohunga nei kai ai. Nā Muturangi ko Taungarangi, nā Taungarangi ko Tuamatua (ki etehi ko Atuamatua). E ai ki etehi ehara kau tenei Wheke he momo ika noa iho, engari ko tetehi kaupapa nui kia toro atu nga kawai whakahekeheke o Muturangi ki nga topito o te Moananui a Kiwa, kia tataki ano i nga kawa o nga atua o Taputapuatea E ai ki etehi na Muturangi i karanga ki nha Tohunga me nga whakatere waka o nga moutere maha kia minemine mai ki Rangiatea kia whakatau i te matauranga kia whakatau i te kawa ma ratou nga Hekenga o Rangi, koia nei te Kawa Tuangahuru o te Whare Wananga ki Rangiatea. Ko Te Wheke o Muturangi te ahua o nga nga ara moana e kawe nei i nga waka e kawe i nga korero me nga reo o nga moutere maha huri noa i Rangiatea. I whanuitia te marae o Vaitaha ki rahi a ko Taputapuatea tera ko te putahi o nga ara moana ara nga kawai whakatoro o te Wheke o Muturangi. Kua rongo ano koe ki te mahi o Kupe nana i whai i te wheke o Muturangi kia patu. Anei ke tetehi korero tuturu mona. Ko Toto tetehi rangatira ki Hawaiki, e rua ana tamahine ko Kuramarotini tera, ko Rongorongo tera.I te wahinetanga o te tokorua nei ka karanga ia ki etehi tangata e toru kia hanga waka ma nga tamahine nei.Ko nga tangata i puta penei mai ko Turi, Ko Hoturapa me Kupe he teina i a Hoturapa. Na ko te tikanga ka tohua nga tamahine nei ki te waka pai mana koia ka marena te tangata nana i hanga.Ka tohua e Rongorongo te waka a Turi ko Aotea te ingoa katahi ka moea a Turi. Ka tohua e Kuramarotini te waka a Hoturapa a ka moea a Hoturapa. Engari ko Kupe ka tino minaka ia ki a Kura marotini a ka puta tetehi whakatau kohuru ki a ia. Katahi ka tonoa ki a Hoturapa kia haere tahi raua ki waho ki te hiika. Na kei tawhiti atu ka karanga ki a Hoturapa kua ruku ki raro kia tika i te punga. Ka ruku wai a Hoturapa katahi a Kupe e motu i te taura a ka hoki te waka ki uta kia ia anake ki runga kei raro tonu a Hoturapa. Ko tona kia te whanau a Hoturapa akua ngaro te koroheke ra, kua mate. Katahi ia ka moea a Kuramarotini te poaru a Hoturapa. Engari ia ka kauhow atu a Hoturapa ki uta ki te tahi o tona whanunga a Muturangi a ka whakapaoho atu ki te mahi kohuru a Kupe. I rongo a Kupe katahi ka puta te whakaaro ki a ia kia rere tona waka ko Matawhaorua. Ko Ngahue me te waka Tawhirirangi tetehi atu e kau ana ki tona tahaNa tetehi tokurua no Muturangi i whai atu i a ia ka roa ka penei te whaiwhai o nga waka i kawea e nga kawai whakatoro o te Wheke o Muturangi. Ma penei ka kite a Kupe i Aoteroa nei Ko te 952 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Georges de La Tour (1593-1652) he kaipeita rongonui nō Wīwī. Ko te 1247 he tau o te Maramataka a Kerekori. Mount Curl he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Wyllies Crossing he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1274 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Helsingborg he tāone o Huitene. E 83,561 te taupori i te 2005. E 37.63 km² tōna rahinga whenua. Harington Point he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Purekireki he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus travancoricus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1695 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waimahora he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Portland he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Whangārei-terenga-paraoa e 10 kiromita ki te raki. Ko te kura o Portland he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Ko 2 te whakatauranga ōtekau; ā, e 56 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 969 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1918 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Waiu o Pukemaire/Braemar Springs he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki nga marae o Mangatangi, Whaataapaka, me Ngaa Hau e Whaa, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Pikiwahine he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Arahura he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Albury he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Rakaumanga he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Tsou (ki ētahi Cou) te ingoa o tētahi o ngā tāngata whenua o Taiwana. Ko Ngāti Tāoi tētehi o ngā hapū o Tūhourangi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Mangungu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Burkes he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Rautau, Tekau tau, Tau, marama... Glentui he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Waipu Cove he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Jonava he tāone o Rituānia. E 24,528 te taupori i te 2007. E 10.639 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1480 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 935 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Motutangi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tatarariki he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Roma he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ranginui. Kei Tauranga-moana taua hapū e noho ana, i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Mauao te maunga, ko Tauranga te moana, ko Ngāti Ranginui te iwi, ko Ngāi Tamarāwaho te hapū, ko Huria te marae, ko Tamatea-pōkai-whenua te tangata. Ko Tākitimu te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Hei. Ko Ngāti Hei tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Nampho (reo Kōrea: 남포특별) he tāone o Kōrea-ki-te-raki. E 455,000 te taupori i te 2009. E 82.9 km² tōna rahinga whenua. Ko Kōwhai te ingoa o ētahi rākau, o ētahi mauwha hoki nō Aotearoa. He waru pea ngā momo Kōwhai; ko Kōwhai raunui (Sophora tetraptera) tētahi, ko Kōwhai rauriki (Sophora microphylla) tētahi. He momo Sophora hoki nō tāwāhi. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Rotokauri he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Calamus corrugatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te Reo Aragon te reo o te porowini o Aragon i Pāniora. Ko pūtūtae-whetū ("P") he pūmotu. Ko te taungota, 15; ko te Takiwā, 3; ko te Rōpū, 15. Ko te 1154 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kohiku he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Kyle he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Balmoral he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1665 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ohawe he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1841 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mataatua te waka tupuna o Ngāi Tai (Waikato), Ngāi Te Rangi, Ngāi Tūhoe, Ngāti Awa, Ngāti Manawa (Mataatua), Ngāti Rangi (Mataatua), Te Whakatōhea, me Te Whānau-a-Apanui. Ko Toroa te kaihautū o taua waka. I te wā i haere atu a Puhi, i taria e ia te waka ki Matauri, ki Ngā Puhi. Hoki ai ia ki tōna wāhi kāinga noho ai me rātou. Nāna i kī, kei te haere. Hoki i reira, nāna te waka i hari ki Ngā Puhi, ki Matauri. "Ko ngā uri o Mataatua i toitū ki te rohe. Ka tū mai ngā uri o Wairaka, o Awanuiarangi, o Tūhoe-pōtiki hei rangatira nui mō Ngāti Awa rāua ko Tūhoe. Ko Muriwai te tipuna whakahirahira o Te Whakatōhea. Nā te whawhai a Puhi rāua ko Toroa mō ngā mahinga ka wehe atu a Puhi me te waka ki Tākou i Te Tai Tokerau. Ko Puhi tētahi o ngā tīpuna nui o te iwi o Ngā Puhi". Ko Calamus dilaceratus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Mataikotare he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus basui he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1767 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Århus he tāone o Tenemāka. E 249,709 te taupori i te 2010. E 91 km² tōna rahinga whenua. Ko Orongo Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Mangaroa he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Ngāti Kea me Ngāti Tūara tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Ko Ngā Maihi he hapu tawhito i takea mai i a Tu Teao, i a Mahutapoanui, i a Awanuiarangi. I nōhia te iwi nei nga rekereke o te maunga o Putauaki me nga pari o te awa o Rangitaiki, ki Puketapu, ki Tawhero, ki Tawhitikaeaea, ki Otipa. Horo ana ngā whenua tipuna o Ngā Maihi i te rau o te patu, i te whakaeketanga o Te Tawa me tana tira ki runga ki a ia. Nā wai rā, ka whakahokia mai he paku whenua hei tūnga waewae mo ngā uri o Ngā Maihi, e tu nei te marae o Tu Teao. Clifden he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Rangiwahia he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Waiau Pa he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1448 he tau o te Maramataka a Kerekori. Riperata Kahutia (1838/39?-1887) he wahine rangatira. Ka whānau ia ki Tūranga-nui-a-Kiwa. Ko Te Whānau-a-Iwi te hapū, ko Te Aitanga-a-Māhaki te iwi. Ko tōna matua tāne a Kahutiahe rangatira i Te Aitanga-a-Māhaki. I te tau 1860, ka mate ia, ka riro tōna mana i a Riperata. Kāhore i roa, ka rangona e te rohe katoa mō ngā kerēme a Riperata ki te Kōti Whenua Māori me te Kōmihana o Tūranga-nui-a-Kiwa i whakatūria taua komihana ki te whakahoki whenua ki ngā Māori i pūmau ki te Karauna pērā i a Riperata Kahutia i ngā riri i te tekau tau atu i 1860. Ka nunui, ka kaha ana mahi ki rō kōti, ka whai taitara a ia ki te whenua nui mōna, tōna whānau, tae atu ki tōna iwi. He nui ngā whenua o Riperata i roto i te poraka Tūranganui Nama 2, i hokona rā ki te kāwanatanga i te tau 1869 hei wāhi whakatū i Tūranga tāone (Gisborne). I te tōmuatanga o te tekau tau atu i 1880 ka tahuri a Riperata ki te āwhina i te whakaoranga anō o ngā tikanga a tana iwi, whai muri i ngā putanga kino o ngā riri o te tekau tau atu i 1860. Ka whakatūria e ia he marae ki runga i ōna whenua i Awapuni, ko Te Poho-o-Materoa te ingoa. Nā Horonuku Te Heuheu, ariki o Ngāti Tūwharetoa, te rākau i tuku mai hei tāhuhu mō te whare. Ka mate a Riperata i te mate kohi i te tau 1887, whai muri iho i te whakatuwheratanga o te whare. E 48 ōna tau. Ka moe tētahi o ana tamāhine, a Hēni Materoa i a Timi Kara, te Mema Pāremata Māori mō Te Tai-rāwhiti mō tētahi wā roa. Ko ia hoki te Minita mō ngā Take Māori atu i te 1899 ki te 1912. Ko Calamus quinquenervius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Waiwera South he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te Kawakawa he mauwha o Aotearoa. He matakawa ngā rau. He kurapango ngā rārā, he whāiti ngā hua, he rite ki te hua inohi. He pūataata te nuinga o ngā rau. Ko te ingoa pūtaiao ko Macropiper excelsum; ko te ingoa reo Pākehā he Pepper Tree, engari he ingoa āhua tawhito tēnā. Whakatina he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Tamapahore tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko Mosul (reo Ārapi: الموصل, al-Mawṣil) he tāone nui o Īrāki. E 1,800,000 te taupori. E 722 km² tōna rahinga whenua. Parnassus he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1777 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Maunga he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Norrköping he tāone o Huitene. E 83,561 te taupori i te 2005. E 34.78 km² tōna rahinga whenua. Coal Creek Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Woodstock (Tai-o-Aorere) he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Romahapa he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te Whenua hou he wahi kaore noa kua tau he aha, he aha ranei Ko Sapporo (reo Hapani: 札幌) he tāone nui o Nipono. E 1,915,542 te taupori i te 2009. E 1,121.12 km² tōna rahinga whenua. www.city.sapporo.jp Ko te 1614 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Aotuhia he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Tokerau he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Rutherglen he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Silverhope he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te Tūī he manu ngahere nō Aotearoa, hopukia ai hei mōkai i ngā wā o mua. He manu nui, he kārikipango mōhinuhinu, he mā ngā peruperu. Ko ngā waireka o ngā pua te kai; ko te korimako, ko te hihi, me te tūī ngā manu o Aotearoa he waireka pua tā rātou kai. Ko te ingoa pūtaiao ko Prosthemadera novaeseelandiae. Ko Shijiazhuang (reo Hainamana: 石家庄; Pinyin: Shíjiāzhuāng) he tāone o Haina. E 2,620,357 te taupori i te 2010. E 15848 km² tōna rahinga whenua. Maruakoa he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ness Valley he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 2006, te tau rua mano mā ono, he tau noa, he Rātapu te rā tuatahi. Ko Karapiro he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Hauraki, ā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko te 2019 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tallinn (es: Tallinn) te tāone matua o Etonia. E 403,505 te taupori i te 2009. E 159.2 km² tōna rahinga whenua. Ko São Paulo he tāone nui o Parīhi. E 11,316,149 te taupori i te 2011. E 1522.9 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1554. Ko Wharepapa South he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. ngā Kuki Airani he whenua i Te Moana-nui-a-Kiwa. I haere mai tēnei ingoa i te ingoa nō Kāpene Kuki. Ko Ipukarea tētahi atu ingoa nō taua whenua i te reo Māori Kuki Airani. Ko "te whenua tupu" te tikanga o tēnei kupu i te reo Māori nō Aotearoa. E tekau mā rima ngā moutere o ngā Kuki Airani. I te pae tonga I te pae tokerau Tokorangi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Paturau River he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1380 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Inanga he rākau nō Aotearoa, ko te ingoa Pākehā he grass tree; ki ētahi, ko te ingoa reo Māori ko Inaka kē. Ko Dracophyllum longifolium te ingoa huaota, nō te Whānau huaota o ngā Epacridaceae. Tae noa ki te 12m te nui o tēnei rākau tupu noa i Te Wai-pounamu, i Rakiura hoki, mai i te taha moana ki ngā maunga e 1200m te teitei. Conical Hill he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1436 he tau o te Maramataka a Kerekori. Katea he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Stillwater (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Dillmanstown he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Ngāti Pūkeko (Ngā Rauru) tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Ko Calamus brassii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Waiotu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Stronvar he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1852 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Paremoremo he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Albany e 8 kiromita ki te raki mā uru, ko Coatesville e 7 kiromita ki te raki, ko Riverhead e 8 kiromita ki te hauāuru. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 2,193 te taupori o Paremoremo. Mai i te kautenui o te 2001, e 99 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko te kura o Paremoremo he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1923 i whakatū ai. Ko 10 te whakatauranga ōtekau; ā, e 93 te tokomaha o te rārangi ingoa. Kuriheka he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Parī (ko Paris i te reo Wīwī) te tāone matua o Wīwī. E 2,203,817 te taupori i te tau 2009. Ko Tauraroa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Maungakaramea e 5 kiromita ki te raki mā uru, ko Waiotira e 9 kiromita ki te tonga mā uru. Ko te kura o Tauraroa he kura hiato mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 15. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 393 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Mission Bush he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1228 he tau o te Maramataka a Kerekori. Īrāki Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Kotare he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. West Melton he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus bankae he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tīpā, he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko te 1511 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus multispicatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1508 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Haumi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Reporoa he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko Tirohanga he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Almazul he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 121 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Ko Hawai he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Huiakama he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Strathmore e 1.5 kiromita ki te tonga. Ko te kura o Huiakama he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1896 i whakatū ai. Ko 6 te whakatauranga ōtekau; ā, e 19 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko tētahi o ngā iwi o Hauraki, ā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Pipiri <-- --> Here-turi-kōkā Ko Hōngongoi te marama tuawhitu o te tau. Ko Calamus erectus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 997 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Kaha he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Colliers Junction he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus setulosus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Spencerville he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Pekerau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te Pārera he manu waimāori o Aotearoa. He rakiraki hāura, kōtiwhatiwha. Ko tōna tohu ko te mā o te kanohi, me te tāhei pango o te karu. Ko te ingoa pūtaiao o te Pārera he Anas superciliosa. Ko te ingoa o tēnei manu i te reo Pākehā he Grey Duck. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1789 he tau o te Maramataka a Kerekori. Bonny Glen he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Katatānga (Қазақстан, قازاقستان,, Казахстан) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Rūhia, ko Haina, ko Kyrgyzstan, ko Uzbekistan, ko Uzbekistan, ko Turkmenistan. Ko Astana te tāone matua o te whenua nei. Ētahi atu o ngā tāone o taua whenua ko Almaty, ko Schymkent, ko Qaraghandy, ko Taras, ko Pawlodar, ko Oskemen, ko Semei, ko Aqtöbe, ko Oral. Ko Nursultan Nazarbayev te tumuaki o Katatānga, ko Karim Massimov te pirimia. Ko Ngāti Maru (Marutūāhu) he iwi o Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Newstead he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Wairuna he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko Turiwiri he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Waihapa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Karapōnia () he wāhanga whenua o te tahatai hauāuru o te Hononga-o-Amerika. Ko ngā whenua e pātata ana ki a Karapōnia ko Oregon, me Nevada me Arizona; ā, ki te taha tonga, ko Baja California, he wāhi o Mehiko. Ko ngā tāone nunui o Karapōnia ko Los Angeles, ko San Diego, ko San Jose me San Francisco. He whenua rongonui a Karapōnia mō te wera me te pai o Tama-nui-te-rā. Ko Waima he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1579 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1825 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Echolands he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te reo Māori Kuki Airani te tino reo o ngā Kuki Airani. E ono ngā reo o ngā moutere: Ko te reo o Pukapuka, he reo anō tērā. E tata ana ki te reo o Hāmoa. Tekau mā iwa ngā reta o te wakapū Māori Kuki Airani. Kāhore he ngoto o ngā reo o Tongareva, o Manihiki hoki. Ka whakamahia kētia i reira te reta "h". Ko Awaiti he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko ngā Pākehā ngā tāngata i tae mai nō Ūropi. Ko ngā Pirihimana he rōpū whakatū nā te kāwanatanga o tētahi whenua, tāone rānei, ki te te tiaki i ngā ture. Tā rātou hoki he tiaki i te hapori katoa, kia mau tonu te rongo i te whenua. He mahi anō tā rātou he ārai, he rapurapu māramatanga mō te mahi hara. Ki te pā mai ngā āhuatanga ohotata, ngā mahi nanakia rānei, ka tahuri ngā Pirihimana ki te urupare, kia tau ai te rangimarie. Ko Tehran (reo Farsi: تهران, Tehrān) te tāone matua o Īrāna. E 9,110,347 te taupori i te 2011. E 730 km² tōna rahinga whenua. Saint Bathans he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Golden Downs he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko Cornwallis he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Rosario he tāone nui o Āketina. E 1,159,004 te taupori i te 2001. E 178.69 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1793. Ko te Tarāpunga he manu nō tātahi nō Aotearoa. He mā te tinana, he hinatea ngā parirau, he whero ngā karu, ngā ngutu me ngā waewae. Ko te ingoa pūtaiao he Larus scopulinus. He ingoa anō tō te manu nei, arā, he Makorā. Ko te ingoa reo Pākehā he Red-billed Gull. Ko Castile-La Mancha he hapori rangatira ki te rāwhiti o Pāniora i Ūropi ki te uru. te tau pekerangi he kupu i hangaia hei whakaahua i te tau ka kuhuna he rangi anō ki te maramataka. He ingoa kē atu ko te tau kuhurangi. E 365 me te hauwhā ngā rā, ka oti te huringa kotahi a Papatūānuku i te rā. Nō reira, i whakatauria kia 365 rā te roa o te tau māori. Otirā, ia whā tau, ka tapekehia ngā rā e whā, ā, ka tāpirihia tētahi anō rā ki te tau kia 366 ngā rā. Ka tāpirihia taua rā ki te marama o Hui-tanguru, ā, ka tapaina ēnei tau ki te ingoa tau pekerangi, tau kuhurangi rānei. Ko Waioneke he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Parakai e 22 kiromita ki te tonga mā rāwhiti, ko South Head e 14 kiromita ki te raki mā uru. Ko te kura o Waioneke he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1928 i whakatū ai. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 81 te tokomaha o te rārangi ingoa. Glendhu Bay he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko te 1037 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus sepikensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. kāinga a Pārāwai kei te taha whaka-te-tonga o Hōterene (Te Tēmu), Hauraki. I ēnei rā, hei moka tāone a Pārāwai ki Te Tēmu. I Pārāwai, mai i te tau 1878, i tū te wharenui whakairo ataatua a Hotunui, ki te marae o Wīrope Hōterene Taipari. I nāianei kei roto i te Whare Pupuri Taonga o Tāmaki Makaurau taua whare e tū ana. Ko Monzón te tāone nui te porowini o Huesca, i Aragón, i Pāniora. E 17,115 te taupori o taua rohe poti i te tau 2010. Operiki Pa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Kopuaranga he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Macraes Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Maraehara he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Dorie he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Otamakapua he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Stirling he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Pukeokahu he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ngaere he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Stratford e 4 kiromita ki te raki. Ko te kura o Ngaere he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1882 i whakatū ai. Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 138 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu; he iwi hoki tēnei o Rangitāne. Kei te Wairarapa e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Tākitimu, ko Kurahaupō. Clareville he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Otatara he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Junichiro Koizumi (小泉 純一郎 Koizumi Jun'ichirō) te Pirimia o Hapana. Loburn North he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Tahuroa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Longbush (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Hikawera he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Arthur's Pass he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1353 he tau o te Maramataka a Kerekori. Weber he nohanga o te takiwā o Heretaunga, e 5 kiromita pea ki te tonga o Waipātiki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Bullendale (The Reefs) he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Rukuwai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus minutus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Florida he wāhanga whenua o te tonga o te Hononga-o-Amerika. Ko te nuinga o te whenua he koutu nui, ko te Moana o Mehiko ki te taha uru, ko te Moana Ranatiki ki te rāwhiti. He āhua pārūrū te wera o te whenua nei, he paihuarere. Nā tētahi kaihōpara Pāniora, nā Juan Ponce de León te ingoa Florida, nāna te whenua i kite i te 1 Paenga-whāwhā 1513. He maha rawa ngā tūruhi o Florida. Ko Tallahassee te tāone matua, ko Jacksonville te tāone nui. Ko Calamus humboldtianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Pongaroa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 965 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Kota Bharu he tāone nui o Marēhia. E 577,301 te taupori i te 2010. E 394 km² tōna rahinga whenua. www.mpkb.gov.my Ko Takatu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko Kopuriki he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Meadowbank he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te reo Rituānia (lietuvių kalba) te reo matua o Rituānia. Ko Guido Reni (1575-1642) he kaipeita rongonui nō Itāria. Ko Calamus robinsonianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Ko te 1699 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Okaihau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ratanui he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Waihoki he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Kuranui he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 955 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Karuhiruhi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1018 he tau o te Maramataka a Kerekori. Tussock Creek he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Calamus salicifolius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Mangawhero he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Orira he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Orakei Korako he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 2008 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Barack Hussein Obama II (4 Ākuhata 1961 - ) te tumuaki whā tekau mā whā o te Hononga-o-Amerika. Ko Te Reinga he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1628 he tau o te Maramataka a Kerekori. Tangoio he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Kei Aotearoa, e tohu atu ana te Whare Tiriti ki te whare o te reineti Pākehā, o Thomas Busby. Ko te Tiriti o Waitangi, ko te pukapuka i whakapūmautia rā te whenua maru Pākehā o Aotearoa, ā, i hainatia rā i te pae o te Whare Tiriti, 6 o Hui Tānguru, 1840. Ā muri iho i whakamahia nō ngā mahi ahuwhenua, e pupuru ana i te hei, ā, ka pakaru haere. Otirā, ka whakapaingia tonutia i te tau 1940 nō te rautau o te hainatanga tuatahi, ā, kua whakauru ki roto i te whakamaharatanga o te motu ki Waitangi. Kei Hapani, he whare tiriti i hangā, ā, i whakawāhia hoki, i Yokohama, hei wāhi nō te whakawhitiwhiti kōrero, hei wāhi hainatanga hoki nō te Tiriti o Kanagawa (The Treaty of Amity and Friendship), ā, i hainatia i te 31 o ngā rā o Poutūterangi, i te tau 1854, ā, i whakapūmautia rā i "tētehi tatau pounamu" i waengarahi i Amerika, i Hapani. Ka arataki atu rā taua tiriti ki te Tiriti Harris i wete ai te hokohokotanga-ā-pākihi i waengarahi i ngā whenua e rua, nō te mea, i whakawhirinaki atu rā i te kaha o te tangata whaimana, ko tō Commodore Perry kaipuke pupuhi. Te āhua nei, he "Whare Tiriti" i ngētehi atu wāhi puta noa i te ao, he ōrite pea te nui. Ko te reo Pōtikī (língua portugues) te reo matua o Potukara, ko Parīhi, ko Mohapiki, ko Anakora, ko Ao Tomi me Pirinihipi, ko Kēpa Weriti, Kini Ekuatoria, ko Kini Pihō . Ko Waipiro Bay he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Tōtara kōtukutuku he rākau whakakake o Aotearoa. Ko tēnei momo tōtara, he angiangi, he pākarukaru noa te kiri pērā i tō te kōtukutuku. He tino rākau anō mō ngā mahi nunui.Ko te ingoa pūtaiao ko Podocarpus cunninghamii. Ko te ingoa i te reo Pākehā he Halls Tōtara. Whiterock he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Nonoti he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Lower Waihou he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Te Hōterene Taipari he rangatira nō roto o Ngāti Maru, Hauraki. Ko Te Hōterene te matua tāne o Wīrope Hōterene Taipari. Ko te 1364 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Milwaukee he tāone o Hononga-o-Amerika. E 2,695,598 te taupori i te 2010. E 234.0 km² tōna rahinga whenua. Dyerville he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te Pīwakawaka he manu ngahere nō Aotearoa. He manu itiiti, kei ngā wāhi katoa. He kōkirikiri, he kōtiutiu te rere, he kaikai ngārara. He pango te tinana, ko te remu he kōheuheu te hanga, he tauhokohoko he mā he pango. Ko te ingoa pūtaiao ko Rhipidura fuliginosa. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Fantail. Linton he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Orangimea he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Mayfield he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Amerika ki te Tonga Ko te 1394 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Redhill he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Ko Calamus penicillatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Aputerewa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Brooke Gabrielle Fraser (15 Tīhema 1983), he kaiwaiata nō Aotearoa. Ko Glen Massey he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Hāmoa he whenua i te Moana-nui-a-Kiwa. He Porinīhia nga tangata. Ko te reo Hāmoa (reo Hamoa gagana Samoa) te reo o nga tangata whenua. I te tau 2009, e 179,000 nga tangata e noho i roto o te whenua katoa. He tekau nga motu, ko Savai'i me Upolu nga motu nui. Ko Apia te tāone nui, e tu i Upolu, anō, te papa rererangi nui ko Fale'olo International Airport. I te tau 1962, na tutahi ai Hāmoa mai Aotearoa. He tino nui nga tangata Hāmoa e noho i nāianei ki waho o ratou motu. I te tau 2001, he 115,000 i roto o Aotearoa, me he nui hoki ngā Hāmoa ki Hononga-o-Amerika, Hawai'i me Ahitereiria. Ko Silisili te maunga teitei rawa o Hāmoa, e tu ki te motu o Savai'i. E 1,858 mita te teitei. Kāore e tino mōhiotia te wā i tae atu ai ngā tāngata Porinīhia ki Hāmoa. Engari, ki nga whakatewhatewha o nga kaipūtaiao Pakeha i Hāmoa, he whakapono ratou, na tatūngia nga tangata i nga motu, mai ano 3,000 tau. Ko Te Rangi Hīroa tētahi kaituhi na haere i Hāmoa mo tona mahi me ka tuhituhi e ia te pukapuka Samoa Material Culture.Anō, ko Robert Louis Stevenson tētahi kaituhi na noho i Hāmoa ma tōna whānau ki te kāinga o Vailima. Ko te wā o tana matenga ki Hāmoa ko te tau 1894 me he nehua ia ki te maunga o Vaea ki Upolu. He 10 ngā motu o Hāmoa, ngā ahi tipua katoa. E whā ngā motu e tu ai nga kāinga, ko Upolu, Savai'i, Manono me Apolima. Kāore e tu ngā kāinga ki motu iti'iti, ko Nu'utele, Nu'ulua, Namua, Fanuatapu, Nu'ulopa me Nu'usafe'e. Ko Savai'i te motu nui rawa atu i te whenua katoa. E ai ki te whakataukī o reira, ko Savai'i 'te wairua o Hāmoa'. 43,103 (2006) ngā tāngata e noho ana i reira. Ehara i te tino nui ngā tāone i Savai'i; he kāinga rīriki noa iho te nuinga. Kei Upolu, he motu anō, ngā tāone nunui. E rua herenga kaipuke i Savai'i, ko Salelologa te tāone nui o te motu me Asau tētehi. I Savai'i hoki ngētehi wāhi nō nehe noa atu: koia hoki te puke o Pulemele'i, ngā pehu wai tai o Taga (ko Alofa'aga tētahi ingoa), me te Tapuae o Moso. E rua tekau maero atu a Falealupo i te Rārangi Huringa Wā o te Ao, ā, koia te kāinga hauāuru rawa atu i Hāmoa. Kei roto i ngā pukapuka o Pākehā, i ngā tau tīmata o tērā atu rautau, i ngētehi wā i karangahia rā te motu ko Pola. Ko Matavanu he maunga ahi tipua anō hoki i runga i a Savai'i, i hū i nga tau 1905 - 1911, ā, ka puta mai te rangitoto, ka rere iho i te tihi o te maunga. E tu ngā wāpu ki Mulifanua i Upolu me Salelologa ki Savai'i mo ngā waka tere ki waenganui o Savai'i me Upolu. He 11 nga takiwā tōrangapū o Hāmoa; he 6 ki Savai'i me 5 ki Upolu me nga motu iti ētahi atu.Nga takiwā tōrangapū e 6 kei te raki o Savai'i ko Fa'asaleleaga, Gaga'emauga, Gaga'ifomauga, Palauli, Satupa'itea me Vaisigano.Nga takiwā tōrangapū e 5 kei te raki o Upolu ko A'ana, Aiga i le Tai, Atua, Tuamasaga me Va'a o Fonoti. Te takiwā o Aiga i le Tai tae ana nga motu o Manono, Apolima me Nu'ulopa. E rua nga papakainga no Savai'i e tu i Upolu, ko Samalae'ulu me Le'ava'a. Nga papakainga e rua ēnei kua whakamōtī i te hūnga o te ahi tipua, te maunga Matavanu ki Savai'i. Ko te reo Hāmoa nō te reo whānau o ngā iwi o Porinīhia, arā he reo ka ahu mai nō te Moana-nui-a-Kiwa, me te aha, e ōrite ana te reo Hāmoa ki te reo o Māori, o Tonga, ā, o ngā moutere Porinīhia anō hoki. Ko te mihinare George Pratt (1817-1894) ka tuhituhi te tikinare mataati o Hāmoa i te tau 1862.E 40 tau i noho ai Pratt ki Savai'i. Ko tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato hoki, ā, ko ngā uri o Paoa. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Ko tētahi āhuatanga nui mōna, mō Paoa, e pā ana ki ana moenga wāhine. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Ko Hoani Nahe (1834?-1894) he pūkorero, he kaitōrangapū nō roto o ngā tātai rangatira o Hauraki. E taea ana e ia te whakaheke i a ia anō i ngā tama tokorima o Marutūāhu. Nō te wā tonu i whānau mai ia, ka whakatū te teihana o ngā mihinare ki Pārāwai. Ko ngā tāngata i whai wāhi ki te ako i a ia i a ia e tamariki ana, ko Te Pirihi (James Preece), te mihinare, me Wiremu Turipona, tētahi o ngā minita Māori. I haere hoki a Hoani ki te kura a W.C. Dudley, he minita anō. Nō te 1852 ko tana haerenga ki te Kāreti o Hoani Te Kaikauwhau i Tāmaki-makau-rau. Nā te taumaha pea o ngā tikanga ako , ka oma. Engari ka tīkina e Pihopa Herewini i runga i tana kaha hiahia kia noho a Hoani hei pononga mā te Hāhi. Ahakoa tana kaha ki te mahi, ka noho tonu a Hoani hei reimana. I ngā tau mai i 1850, ka tīmata tana mahi kohikohi i ngā kōrero tuku iho me ngā whakapapa o Hauraki. He nui ōna tuhinga i tāia ki ngā pukapuka a te Pākehā, pērā i te Journal of the Polynesian Society me ngā pukapuka a Hoani Waiti. Engari, kāhore i pai ki a Nahe ngā mahi whakarerekē a Waiti i āna kōrero, me te whakauruuru i ngā kōrero a ētahi kē ki āna; ka puta ana amuamu ki a Te Mete (S. Percy Smith) i āna reta. I te tau 1876, ka tū a Hoani hei Mema Paremata mō Te Hauāuru. Kua whai wāhi a Hoani i roto i rūnanga o te kāwanatanga o Hōri Kerei. I a ia i te Whare Pāremata, he tapatahi ia ki te tautoko i ngā kaupapa a te Māori, engari i tōmuri āna mahi nā tana kore e āta mōhio ki te reo Pākehā, engari he mate tērā i pā ki te nuinga o ngā mema Māori. Nō te 1879, ka heke iho a Hoani i tana tūranga mema mō Te Hauāuru, ka noho ki Hōterene, ā, nō muri iho, ki Pārāwai. Nō te hūnga o Tarawera maunga i te 10 o ngā rā o Pipiri, 1886, ka mitikia te whenua e ngā āheihei o te rangi, ka ngaro kau atu te oranga o Ngāti Tūhourangi. Kāhore kau he kai mā te iwi, mā ō rātou kararehe, ā, ka kino te noho o te iwi. Ka rere rātou ki Whakarewarewa, ki Ōhinemutu. Nā Hoani Nahe rāua ko Wīrope Hōterene Taipari i tuku whenua ki a rātou, ngaki kai ai ki reira. Kei Tairua aua whenua. Ka mate a Hoani i te tau 1894 i a ia e noho ana ki Pārāwai, ki te whare o Wīrope Hōterene Taipari. Whakaki he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Motukaika he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Puketotara he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1313 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Mahuta, he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Taupiri te maunga, ko Waikato te awa, ko Tūrangawaewae te marae, ko Tainui te waka. Upper Charlton he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Pukearuhe he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Pokotiwha he manu moana, he momo kororā. He whero ngā karu, he āhua poropango te rae me te tipuaki. He ingoa anō tō tē manu nei, arā he Tawhaki. Ko te ingoa pūtaiao he Eudyptes pachyrhynchus. Ko te ingoa i te reo Pākehā ko te Fiordland crested penguin. Ko Mangataipa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1815 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1774 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Carl Linnaeus (Carl von Linné, 1707-1778) he rata, he kaimātai kararehe, he kaimātai koiora rongonui nō Huitene. Ko Papatea he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1400 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Peshāwar (reo Urdu: پشاور, reo Pashto: پېښور, reo Hindko: پِشور) he tāone nui o Pakitāne. E 3,625,000 te taupori i te 2010. E 1,257 km² tōna rahinga whenua. Ko Anakora (reo Pōtikī: Angola) he whenua ki Āwherika. Ko te 1884 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1961 he tau o te Maramataka a Kerekori. Pūkawa (38:56.2S, 175:23.1E) he whanga kei te tahataha hauāuru o Taupō moana i te rohe o Ngāti Tūwharetoa. I reira i te tau 1857, ka whakatūria a Pōtatau Te Wherowhero hei Kīngi Māori e te rūnanga o ngā rangatira o ngā iwi o Aotearoa. Ko Manunui-a-Ruakapanga tētahi marae hou kei Pūkawa i whakatuwheratia i te 18 o ngā rā o Whiringa-rangi, 2006. I reira ko Tuheitia Paki, te Kīngi Māori hou. Ko ngā Māori te tangata whenua o Aotearoa; koia hoki te ingoa o tō rātou reo. Ko te tikanga o te kupu Māori, he 'tangata noa', otirā, i roto i ngā kōrero pakiwaitara me ngā kōrero tuku iho ko tana mahi hei whakarerekē i ngā tāngata me ngā atua, ngā kehua rānei. He hononga ētahi i roto i ētahi atu reo Porinīhia, he tauira ko te Hawai'i, ko tōna tikanga, he mea māori, he mea taketake, he tino mea. Koia hoki te ingoa o te iwi me te reo o te Kuki Airani, e mōhiotia ana hei te reo o Rarotonga. Ko te iwi Māori, he iwi māia, he iwi whakaaro nui ki te hāpai i to ratōu ingoa. Ko te take o ngā tāngata Māori ko Ranginui-e-tū-nā, ko Papa-tū-a-nuku-e-takoto-nei. I noho rāua ki roto ki te pōuri. I pipiri rawa tētahi ki tētahi, nō reira kīhai te marama i puta. Ka whakatika ko Tāne-mahuta ki te whawhai ki ōna mātua, ka panga tōna upoko ki raro, ko ōna waewae ki runga, nā, kātahi ka mawehe a Rangi rāua ko Papa, aue noa ana, ka heuea te pō, ka heuea te ao, ā, ka kitea te tini tāngata e huna nei ki roto ki te arearenga o ngā poho o Rangi rāua ko Papa. Kei te aroha tonu te wahine ki tāna Tāne, ko ia te kohu o ngā maunga e rere nā ki runga, ka ringihia hoki ngā roimata e Rangi ki runga ki a Papa. I piri a Tawhiri-matea ki tōna pāpā ki a Rangi-nui, ko ia anō te hau. Ko ngā ingoa o āna tamariki ko ēnei: He nui ōna uri, he nui hoki tōna whawhai ki ōna tuākana. Earnscleugh he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ettrick he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Calamus delessertianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Takahiwai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Kuaotunu he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Brynavon he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Te Akau he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti Paeākau tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. te waro ("C") he pūmotu. Ko te taungota, 6; ko te takiwā, 2; ko te Rōpū, 14. atu i te 9,000,000 ngā pūhui. Ko ēnei ētahi: Ko Minden he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Taiharuru he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus burkillianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Kopikopiko he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko te 1490 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1605 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Purangi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1151 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 2009 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Puhipuhi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Adams Flat he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ohangai he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Hawera e 10 kiromita ki te hauāuru, ko Mokoia e 6 kiromita ki te tonga. Ko te kura o Ohangai he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1906 i whakatū ai. Ko 7 te whakatauranga ōtekau; ā, e 14 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Algies Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā iwi o Rongowhakaata. He iwi a Rongowhakaata kei te takiwā o Tūranga-nui-a-Kiwa e noho ana, i te Te Tai-rāwhiti o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tākitimu te waka. Omori he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Ngāti Turumakina tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Normanby he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko ngā Hurricanes (tīma Super 12) nō Te Whanga-nui-a-Tara, Porirua, Kapiti, Horowhenua, Manawatu, Rangitikei, Whanganui, Taranaki, Wairarapa, Kahungunu, Heretaunga, Ahuriri, Wairoa, Ngāti Porou. image = WellingtonHurricanesLogo.jpg Blues | Brumbies | Bulls | Cats | Cheetahs | Chiefs | Crusaders | Force | Highlanders | Hurricanes | Reds | Sharks | Stormers | Waratahs Ko te reo Hinerangi (suomen kieli) te reo matua o Hinerangi. Ko Rehutai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Bideford he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Ranui he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1939 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Clevedon he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Nenthorn he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Cardrona he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Kigoma he tāone nui o Tānahia. E 135,234 te taupori i te 2007. Ko Poukaraka Flats he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1836 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Pākaratēhi (reo Bengali: বাংলাদেশ) he whenua nui ki te tonga o Āhia; he nui rawa ngā reo o reira, nō te mea, he nui ake i te 142,319,000 te taupori o taua whenua. Pokaka he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Manawaru he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Rapaura he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Ko Calamus arfakianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Calamus brandisii he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1312 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kāhore anō kia tuhia ki te Reo Māori he kōrero e pā ana ki te GNU Free Documentation Licence. Tēnā koa, tirohia tēnei o ngā whārangi o te Wikipedia Pākehā: Ko Pohatukura he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Frida Kahlo (1853-1919) he kaipeita rongonui nō Mēhiko. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko te reo Pāniora te reo a te motu o Pāniora. Ko te 1820 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko Stanmore Bay he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 5013 te taupori o Stanmore Bay. Mai i te kautenui o te 2001, e 411 te pikinga ake o te tokomaha tāngata. Ko Te Kāreti o Whangaparaoa he kura tuarua mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 7 tae noa ki te 13. Nō te tau 2005 i whakatū ai. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 1158 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te kura o Stanmore Bay he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1979 i whakatū ai. Ko 8 te whakatauranga ōtekau; ā, e 453 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Maratoto he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te Moana-a-Toi he takiwā, he moana o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko te roanga o te ingoa ko te Moana-a-Toi-te-huitahi. Ko Mihi he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Kapiti he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko pāringa tīma he tākaro paoro tīma. E rua ngā tīma, ā, kei kaitākaro e whitu tēnei tīma, tēnei tīma. Kotahi te kaiārai, e ono ngā mema o te tīma e tākaro ana kei te papa. Makaia ai te paoro e ngā kaitākaro, tētahi ki tētahi, ki te makaia e ngā kaitākaro ki roto i te kōura o te tīma mautohe. Ko Kaipara Flats he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te kura o Kaipara Flats he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 6. Nō te tau 1878 i whakatū ai. Ko 9 te whakatauranga ōtekau; ā, e 84 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā iwi o Hauraki, ā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1719 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1603 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1877 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Te Puia Springs he nohanga o Te Tai-rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-rāwhiti tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te Kohanga reo he wāhi hei whakaako i te reo ki ngā tamariki mokopuna o Aotearoa. Ko te kōhanga, he wāhi mō ngā manu hei tiaki hei poipoi i ā rātou pī. Nō reira mai rā te ariā o te 'kōhanga reo', he wāhi hei tiaki hei poipoi hei manaaki i ngā tamariki ki te ako i te reo Māori. Nō reira, ko te kōhanga reo he wāhi kura rūmakitanga e whoatu ana ngā tohutohu katoa ki ngō tamariki i roto i te reo Māori anake. I whakapūmautia ngā kōhanga i te tau 1982 i Aotearoa nei, i taua wā he mataku wehi kei ngaro atu rā te reo Māori. Nō te taenga o te pūmanawa kōhanga i whakatūria hoki ngā kura tuatahi me ngā kura tuarua ki te whai i te whāinga o te kōhanga reo - arā, kia waihangatia he wāhi hei whāngai ki ngā tamariki i te reo Māori, ko te reo taketake o Aotearoa nei.He kōhanga reo anō hoki i ētahi atu reo o te Moana-nui-a-Kiwa, he tauira ko te reo o Rarotonga, me te Reo Hāmoa me te reo Tonga i Aotearoa nei. Kua tangohia te ariā o te kōhanga reo e ētahi atu whenua. Ko tētahi tauira rongonui ko te pūmanawa punana leo i Hawai'i, he mea whakatū hei tautoko i te whakaoranga o te Reo Hawai'i. Riamaki (Upper Ruatiti) he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. User pages for contributors who have any understanding of the Slovenian language Ko Te Ahuahu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1544 he tau o te Maramataka a Kerekori. Studholme he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1012 he tau o te Maramataka a Kerekori. Rangitata he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Lower Portobello he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Rakapuō (Großherzogtum Luxemburg, Grand-Duché de Luxembourg, Groussherzogtum Lëtzebuerg) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Pehiamu, ko Tiamana, ko Wīwī. He mema a Rakapuō o te Kotahitanga o Ūropi (25 Poutū-te-rangi 1957). Ko Luxembourg te tāone matua, ko ētahi tāone anō ko Esch-sur-Alzette, ko Dudelange, ko Differdange. Ko Tiuka Nui Henri te tiuka nui, ko Jean-Claude Juncker te pirimia. Mangarimu he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Middle Valley he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Otamita he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Mangahouhou he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus karnatakensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Honikiwi he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Waitahuna West he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1800 he tau o te Maramataka a Kerekori. Tawataia he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Jakarta (reo Initonīhia: Jakarta) te tāone matua o Initonīhia. E 9,580,000 te taupori i te 2010. E 740.28 km² tōna rahinga whenua. www.jakarta.go.id Ko Alpanseque he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 89 te taupori o taua rohe poti i te tau 2007. Ko tētahi o ngā iwi o Hauraki. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko te 1372 he tau o te Maramataka a Kerekori. Morton Mains he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Unahi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Greenfield he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1316 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te tau te roa o te takahuri kotahi a Papa-tū-ā-nuku i te rā. Tekau mā rua marama te roa o te tau kotahi, arā 365.24219 rā (365 rā, 5 hāora, 48 meneti, me 45 hēkene). E 365 rā te roa o te tau noa; e 366 rā kē te roa o te tau pekerangi. Ko tekau tau te roa o te tekau tau . Ko Paparoa he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Te Tāwera (Ngāti Awa) tētahi o ngā hapū o Ngāti Awa. Ko Ngāti Awa tonu he iwi kei te rohe o Whakatāne e noho ana. Ko Pūtauaki te maunga, ko Mātaatua te waka. Ko Tamakaimoana tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko Georgina Beyer (nō te Whiringa-ā-rangi 1957 i whānau mai) he kaitōrangapū o mua nō Aotearoa. Ko George Bertrand kē tana ingoa whānau. Ko Georgina Beyer te mea o te kaunihera-ā-rohe o Taratahi, arã o te rohe o Carterton, nō te 1995 tae noa ki te 2000, he mema paremata mō te tūru o Wairarapa nō te 1999 ki te 2005, he mema rärangi Reipa hoki anō nō te 2005 tae noa ki te 2007. Ko Calamus scabridulus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Ko Opouriao he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1826 he tau o te Maramataka a Kerekori. Millerton he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Springdale he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Rapuwai he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1260 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1846 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Kererū tētehi o ngā hapū o Ngāti Rangiwewehi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Kapiro he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1182 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 904 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Santa Cruz de la Sierra he tāone nui o Poriwia. E 1,616,063 te taupori i te 2010. E 535 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: 1561. Ko Te Kooti (Te Kooti Arikirangi Te Tūruki), ? - 1893, nō Rongowhakaata; he ngārahu, he toa, he matakite, he kaihanga whakapono. Ko ōna mātua ko Hōne Te Rangipātahi rāua ko Tūrākau. He uri whakaheke ia nō Rongowhakaata rāua ko tana wahine matua, ko Tūrāhiri, he wahine nō ngā tātai rangatira o Ngāti Maru. I whānau a Te Kooti ki te Pā-o-Kahu, i runga ake o te hāpua o Awapuni i Tūranganui-a-Kiwa (Poverty Bay). Ko te kōrero a ētahi, ka whānau ia i te tau 1814; ēngari kei ngā pukapuka te kōrero, e 35 ōna tau i te tau 1866, i a ia e mauhereheretia ana ki Wharekauri. Nā reira, nō te tau 1831 kē pea ia i whānau ai. I a Arikirangi e kuraina ana ki te kura mīhana a Te Wiremu (William Williams) i te Whakatō, ka tino mātau ia ki ngā Karaipiture. E toru ōna ingoa - ko Arikirangi, ko Te Kooti, ko Te Tūruki. E ai ki te Te Kerēhi (T. S. Grace), ko ia te tamaiti māia rawa atu o taua kura mīhana; nō Dandeson Coates, nō te hēkeretari o te Rōpū Hāhi Mihingare (Church Missionary Society) i Ingarangi, tērā ingoa a Te Kooti. Ko Te Tūruki, te ingoa o tana matua whāngai he ingoa anō mōna. Ki ngā Pākehā, ko Rikirangi tonu. Ko tā Te Kooti i tuhi ai hei ingoa mōna, ko Te Kooti Te Tūruki. Kaiparoro he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Hongipua (Pākehā: Hong Kong) he wāhi o te whenua Haina, i Ahia. Ko te 1440 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1817 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Chengdu (reo Hainamana: 成都; Pinyin: Chéngdū) he tāone o Haina. E 2,341,203 te taupori i te 2010. E 12,390 km² tōna rahinga whenua. Fairview he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. New Haven he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Ngāti Hinerangi (Ngāti Rangitihi) tētehi o ngā hapū o Ngāti Rangitihi, he iwi o Te Arawa waka, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Barrys Bay he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Otakeho he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te reo Urdu (اردو) te reo matua o Pakitāne. Ko Whiriwhiri he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Grove Bush he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu; he iwi hoki tēnei o Rangitāne. Kei te Wairarapa e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Tākitimu, ko Kurahaupō. Ko Waitawheta he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1052 he tau o te Maramataka a Kerekori. Maraekakaho he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Kuri Bush he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Te Rou he nohanga o te takiwā o Tauihu. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko Waiharakeke te tāone nui. Jackson Bay he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko Te Raupo he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1681 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te he rākau whakauru o Aotearoa. He rite te āhua o te rākau nei ki te Māhoe, engari he āhua rerekē ngā rau: he roroa atu i ō te Mahoe, he whāiti iho anō. Ko ngā pua, he hāura kōwhai. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō, arā he Tāranga. Ko te ingoa pūtaiao he Melicytus lanceolatus, ko te ingoa reo Pākehā he Narrowleaved mahoe. Ko te 1377 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus griseus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Donna Lynn Awatere Huata (1949-), he Mema Pāremata o mua, nō te rōpū ACT. I te 2005, ko tana maunga herehere. Ko te whakawā, he tāhae i ngā moni a te Tuāpapa Pipi. Nō te Mahuru 2005, ko tana tukunga whakamātautanga. Ko Upper Kahui he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Akatere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1813 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ohauiti he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Aldehuela de Periáñez he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 49 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Ko Maungatautari te maunga,ko Waikato te awa,ko Tainui te waka. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Pareraukawa he hapū nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei te Horowhenua kei Hokio ētahi ko Ngāti Pareraukawa (Ngāti Raukawa ki te Tonga). Ko Inia Te Wiata he kaiwaiata rongonui Māori o tērā rautau. Ko Aldehuela de Periáñez he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 104 te taupori o taua rohe poti i te tau 2004. Ko Ocean Beach he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 905 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Whangateau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngaroma he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngahinapouri he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Calamus manillensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko te 1818 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Whātua. Kei te Te Tai-tokerau, kei Tāmaki-makau-rau rānei e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Kurahaupō. Ko Fukuoka (reo Hapani: 福岡) he tāone nui o Nipono. E 1,461,631 te taupori i te 2010. E 340.03 km² tōna rahinga whenua. www.city.fukuoka.lg.jp Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Hira he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko Granity he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Westport e 28 kiromita ki te tonga mā uru, ko Karamea e 68 kiromita ki te raki. E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 219 te taupori o Granity. Mai i te kautenui o te 2001, e 24 te hekenga iho o te tokomaha tāngata. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te kura o Granity he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 4 te whakatauranga ōtekau; ā, e 47 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Trondheim he tāone o Nōwei. E 173,486 te taupori i te 2011. E 342.30 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1618 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 26 Hakihea te rā 360 o te tau noa, te rā 361 o te tau pekerangi. 26 Whiringa-ā-rangi - 25 Hakihea <-- --> 27 Hakihea - 26 Kohi-tātea Ko Awakeri he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Calamus exilis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1780 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ka tīmata ngā pāpāho o Whakaata Māori - Māori Television - i te 28 o ngā rā o Poutū-te-rangi i te tau 2004, i ō rātou tari i te 15 Davis Crescent, Newmarket, Tāmaki-makau-rau. Ko tana kaupapa, he hāpai, he whakamana i te reo Māori.'' Kai Iwi Beach he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Whitikau he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Ngapuamataehu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Paoa. Ko Ngāti Paoa tonu tētahi o ngā iwi o Hauraki, o Waikato. Ko Tainui te waka. Ko Ngāti Paoa ngā uri o te tupuna, o Paoa. Nō tētahi o ngā wāhine o Paoa, nō Tauhākari, ka herea a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Waikato. Nō Hauraki kē tētahi o ana wāhine, ko Tukutuku tērā. No konei ka herea ai a Ngāti Paoa ki ngā tātai rangatira o Hauraki. Ko ērā ngā taha e rua o Ngāti Paoa; he iwi nō Waikato, he iwi anō nō Hauraki. Ko te 1643 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Rangiora he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Calamus gibbsianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Kōrea-ki-te-raki he whenua ki Āhia. Coldstream he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Raketapauma Pa he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Broad Gully he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1442 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Rotomahana he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Kini Ekuatoria Ko Te Henui he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Pukeuri he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko South Dakota tētahi o ngā wāhanga whenua e 50 o te Hononga-o-Amerika. Ko te Hononga-o-Amerika tētahi o ngā whenua o Amerika-ki-te-raki. Ko Calamus vinosus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Te Raukahikatea he kura o te Hāhi Mihingare, he kura mō ngā minita Māori. Kua whakaatūria i roto i Te Kopara kua huri ake nei ngā ingoa o ngā minita i te whakanohoanga tuatahi tonu o te Kura i te tau 1883. Timata mai i te tau 1884 tae noa ki te tau 1894 i te takiwa ko Renata Wiremu te kaumatua o te Kura, koia ēnei ko ngā tangata i akona i motuhia mō te mahi minita: Matenga Waaka, Herewini Nopera Paerata, Hone Piwaka, Temuera Tokoaitua, Hone Waitoa, Nikora Tautau, Eruera Kawhia, Ranapia Mokena Hape, Piripi Te Awarau, Hoeta Te Hata, Wiremu Paratene Te Waaka, Hone Teri Paerata, Hakaraia Pahewa, Rameka Haumia, Taimona Hapimana, Aperahama Tataikoko Tamihere, Hare Maihi Ruarangi, Tawhai Timutimu, Ratema Te Awekotuku, Reihana Ngatote, Katene Manahi, Tiopira Nopera Pirika Paerata, Timoti Kiriwi, Hemi Pititi Huata. Ka kapi katoa te motu nei i tēnei rarangi ingoa, ko te nuinga kua moe i te moenga roa, otirā tērā anō ētahi kei te mahi tonu inaianei. Ko tētahi mea whakamīharo ko te tokomaha rawa o ngā akonga apiti atu hoki ki ngā wahine, i aua wā. Inahoki i te tau 1889 ko te kaute o ngā akonga 18, apiti atu ki ngā wahine ka 28 katoa ai. Koia anō tēnei ko te tokomaha i te tau 1898. Tētahi whakanohoanga nui anō i te tau 1901, e 21 ngā akonga 10 ngā wāhine. I te tau 1889 ka tu ko Rev. Hapata Wiremu te kaiwhakaako i raro i tōna papa, a i te tokomaha o ngā akonga i taua tau, ka noho ētahi i te whare i hanga nei ki tērā taha o Berry Street (koia nei te whare Perehi inaianei) ka noho ētahi ki " Wai-kahua," ko ētahi i te Kura tonu. I ērā wā he nui ngā wahine nā reira i a rātou katoa te tikanga mō te whakamaoa kai. Hei a whakatepe haere, tokorua ngā wahine ki te kuki i te rā kotahi. Haere ai ngā akonga i ngā Ratapu katoa ki te karakia haere tokorua, tokorua i ngā kainga anō e haerea nei inaianei, engari e taea ana a Pouawa me Whangara i aua wā. I te tau 1895 ka tū te Rev. Hapata Wiremu hei kaumātua mō te Kura tae noa ki te tau 1901. Ko ngā akonga i raro i a ia ko ia ēnei: Turuturu Ngaki, Reweti Kohere, Ehekiera Manawanui, Iwiora Tamaiparea, Mokai Kereru, Tuahangata Tamihana Pereiha, Wiremu Keretene Poihipi Kohere, Te Ropere Tahuriorangi, Reweti Kerehoma Taukiri, Karira Arama Karaka, Paraone Turei, Makoare Tepana Taurere, Pene Hakiwai, Henare Te Wainohu. I te tau 1902 ka tu ko te Rev. F. W. Chatterton hei kaumatua mō te Kura. He maha tonu ngā tangata i raro i a Hapata, i noho ki raro i a Tiatitana, a i whakapangia i raro i a ia. Ara a:- Te Ropere, a Makoare, a Kerehoma Taukiri, a Poihipi Kohere, a Te Pereiha, Karira Karaka, Paraone Turei, Pene Hakiwai, Henare W. Te Wainohu, Hori Raiti. Tae noa ki te tau 1918 ko te Tiatitana te kaumātua o te Kura. He Kaumatua ngohengohe, humarika, kai-ngākau ki ngā akonga i raro i a ia. I roto i ēnei tau 16 i noho ai ia i roto o Turanga, i tae te painga o ana mahi me ana whakahaere ki ngā tangata katoa ahakoa rangatira rawakore rānei. Nā konei ka kaingakautia ia e ngā tangata katoa i mōhio ki a ia, me ngā akonga katoa hoki i noho ki ōna waewae. Koia ēnei ko ngā mea i akongia i raro i a ia: Ko Wi Paraire Rangihuna, Hetekia Heke, Peni Topi, Hoani Paerata, Hoani Wi Kaipo, Matene Keepa Pine Tamahori, Mutu Kapa, Henare Keremeneta, Hemipiri Manaro Tame Katene, Hone Karaka, Keina Poata, Rewi Wikiriwhi, Patihana Kokiri, Manihera Manahi, Paora Temuera, Wiremu Waaka, Tamati Te Kanapu, Ereatara M. Eruini, Henare Paraone, Wiremu Tureia Puha, Tokoroa Poihipi, Metera Aomarere, Makarewete Wharehuia, Waewae Ratapahi, Waata Kopae, Nepia Hotene, Hohaia Taurau, Wi Pere Mataira. I roto o tēnei rarangi ingoa, he nui ngā mea i hinga i roto i te mate uruta ka huri ake nei. Ko te nuinga o ngā mea i tangohia ko ngā mea e timata hou atu ana ki te mahi. Inahoki a Nepia Hotene rāua ko Waata Kopae, nō te tau 1917 ka whakapangia, nō te tau 1918 ka moe i te moengaroa. A Metera Aomarere nō te tau 1916 ka whakapangia, i mate i te mate uruta i te tau 1918. A Tame Katene i whakapangia i te tau 1911, i hinga anō i te mate uruta i te tau 1918. A Hetekia Heke nō te tau 1919 ka moe i te moengaroa, i mate aitua noaiho, i whakapangia i te tau 1908. He tangata taitamariki katoa ēnei, he tangata papai, kaha ki te whakahaere tikanga, otirā i te timatanga tonu atu o te mahi kua tangohia, ko ētahi kīhai i kite i te hua o ngā purapura i ruia e rātou. Ko te tikanga ia e mutu ana a Te Rau i te tau 1918. Kua rite ngā mea katoa koia rā hei tau whakamutunga mō te Kura ki konei. Nō konei ka whakatūria te Rev. F.W. Chatterton hei minita pākehā mō Rotorua, hei kai-whakahaere hoki mō te rohe katoa o te Pei o Pereti ki te taha Māori. Otirā i runga i te piki o te utu o ngā mea katoa kīhai rawa i taea kia oti te Kura o Hoani, Tāmaki-makau-rau, hei tukunga atu mō ngā akonga. Nā reira ka whakaritea me waiho tonu a Te Rau mō ngā tau e rua, kia whai wahi ai ngā kai-hanga o te Kura i Tāmaki-makau-rau ki te whakaoti i ta rātou mahi. Nō konei ka whakaritea ko te Rev. Alfred Nield hei kaumatua mō te Kura. He tangata mātauranga tēnei i puta mai i roto i ngā Kura nunui o Ingarani. Kua maha rawa ngā tau inaianei ōna ki Aotearoa nei. He maha ngā tau ko ia te kaumatua o te Kareti o Herewini, Ōtepoti, Waipounamu, he kareti ako i ngā pākehā e haere ana mō ngā mahi minita. I muri mai i tēnei ka tu ia hei Atirikona mō Meranīhia, a koia nei tōna turanga ka haere mai nei ia ki konei. Nā reira me mutu noa iho ēnei kōrero i konei. Ko te mea nui tēnei ki a tātou kua kite tātou i te tupunga ake o Te Rau i roto i ēnei tau e 36 e tu ana ia i roto i te riu o Tūranga. Kua kite tātou i ngā hua o Te Raukahikatea kei tēnā wahi horapa noa te motu nei. Kati kei te mu te Hahi i tēnei mu hou i runga i te whakaaro kia piki te āhua o to tātou whakapono. E te Hahi Māori, waiho tēnei hei putake whakaaroaro mau inoi hoki mau. Ehara tēnei i te wā e whakawa ai koe kei te he rānei kei te tika rānei tēnei mu hou. Kua tau te mea, nō reira homai to awhina homai hoki to inoi nō roto i te takere o te ngākau. Ko Wairata he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. te Reo Leon (Llionés) te reo o te porowini o León i Pāniora. Ko Tuhua he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Oueroa he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te reo Whitināmu (tiếng Việt) te reo matua o Whitinamu. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Waihoaka he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Ngā Pōtiki (Ngāi Te Rangi) tētahi o ngā hapū o Ngāi Te Rangi. Ko Ngāi Te Rangi tonu he iwi nō Tauranga-moana. Ko Mauao te Maunga; ko Ngāiterangi te Iwi; ko Mātaatua te waka; ko Te Rangihouhiri te tangata. Ko Tauriko he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Seafield he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Tuahiwi he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te Kāpuka (Griselinia littoralis) tētahi rākau whakauru nō Aotearoa. He momo rākau, he rite ana ki te Pāpāuma engari he whānui ake ngā rau o taua rākau. He ingoa anō tō te rākau nei, arā, he Puka. Ko te ingoa pūtaiao ko Griselinia littoralis. Ko Mackford he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Puketurua he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Sherenden he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Calamus axillaris he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Te Tōrangapū Māori (The Māori Party) he rōpū tōrangapū nā Tariana Turia rātou ko Pita Sharples mā i whakatūria nō te 2004, nō te wā i whakamanatia ai te Ture Takutai Moana 2004. I taua wā anō, ka puta a Tariana Turia i te Rōpū Reipa. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Connecticut he wāhanga whenua o te rāwhiti mā raki o te Hononga-o-Amerika i te takiwā o New England. Ki te tonga mā uru o Connecticut he wāhi o te tāone nui o New York. E pātata ana a Connecticut ki Long Island Sound ki te tonga, ki New York State ki te uru, ki Massachusetts ki te raki, ā, ki Rhode Island ki te rāwhiti. Ko Hartford te tāone matua. He tāone nunui anō ēnei: ko New Haven, ko New London, ko New Britain, ko Norwich, ko Milford, ko Norwalk, ko Stamford, ko Waterbury, ko Danbury, ko Bridgeport. Ka puta te Awa Connecticut i Long Island Sound ki te Moana Ranatiki. Ko Tryphena he nohanga kei te moutere o Aotea, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Carl Larsson (1853-1919) he kaipeita rongonui nō Huitene. Ko Āwherika te whenua rawhaki tino nui o te Ao. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Raumati he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Lorneville he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Kakahu Bush he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Marble Point he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Umukuri he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Ko te 1210 he tau o te Maramataka a Kerekori. Hector he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Glenomaru he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te Rautau 20 ngā tau 1901-2000 Ko Hobsonville he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Rerewhakaaitu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Aldealpozo he rohe poti i roto i te porowini o Soria, i Castile me León, i Pāniora. E 26 te taupori o taua rohe poti i te tau 2006. Tatare he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1141 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus pseudofeanus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1980 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Nukutaimemeha. Ko Calamus hoplites he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Rotokino he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Takamore he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Waiongana he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. skTíto redaktori majú ako . Rimu (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ourense he tāone nui i te takiwā o Galicia. Koia tonu te tāone matua o te Porowini o Ourense i Pāniora. E 108,600 te taupori i te 2004. Winchmore he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus ornatus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Waimumu he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Ngāti Tuara tētehi o ngā iwi o Te Arawa waka. Ko te rohe o taua waka mai i Maketū ki Tongariro. Waitahuna Gully he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Puhau he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Rangitāwhi (Ngā Rauru) tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Galicia he porowini kei te tokerau o Pāniora. Ko Kinohaku he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Dunganville he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko Te Huia he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Chiclayo he tāone nui o Perū. E 738,000 te taupori i te 2007. E 6.2 km² tōna rahinga whenua. Whakanohoia: c. 1600. Ko Alan Duff he kaituhi nō Aotearoa, nō Ngāti Rangitihi me Tūwharetoa. I whānau mai ia i te 1950.Ko ia te tamaiti a Gowan Duff (koia hoki tōna matua) - he tangata pūtaiao - rāua ko Kuia Hinau (koia hoki tōna whaea). I whakatupuria hoki ia i tētehi whare Kāwanatanga ki Rotorua. He mokopuna hoki a Alan nā Oliver Duff, he kaituhi anō. I a ia e taitamariki tonu ana, ka huri ia ki ngā mahi takahi i te ture, ki te patu tangata, ki te whānako. Nō reira, i tonoa ia kia noho ia ki te whare herehere o Waikeria mō te tau kotahi. Tekau mā rima noa iho ōna tau i taua wā. Nō muri mai, kua haere ia ki Rānana. Ko Miranda he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngāti Manawa (Mataatua) he iwi kei Murupara e noho ana. Ko Tawhiuau te maunga tapu , ko Rangitāiki te awa, ko Mataatua te waka, ko Ngāti Manawa te iwi. Wainihinihi he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Curio Bay he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Matahiwi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus discolor var. discolor he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Camerons he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1273 he tau o te Maramataka a Kerekori. Waiohiki he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Calamus gogolensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko tētahi o ngā iwi o Te Rarawa. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Kurahaupō, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea, ko Tinana. Ko te 1307 he tau o te Maramataka a Kerekori. Kina he nohanga o te takiwā o Te Tai-o-Aorere. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-o-Aorere kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Whakatū te tāone nui. Macetown he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Kauaeranga he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Turangarere he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Pauatahanui he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Karatia (Thoms Landing) he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Tāmaki-makau-rau te tāone nui o Aotearoa, ā, he wāhi ātaahua e hiahiatia e te maha o te tangata. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Te Ata. Ko Ngāti Te Ata tonu tētahi o ngā iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Papatotara he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Calamus lacciferus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Te Whetu he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Makotuku he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Castlepoint he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Calamus occidentalis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1321 he tau o te Maramataka a Kerekori. Pakihikura he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Te Karaka he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1861 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā iwi o Ngā Puhi. Kei te Te Tai-tokerau e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Barnego he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Kohuratahi he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Slip Panels Corner he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus multinervis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Fernhill he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Seaforth he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te 1495 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Matiere he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Aka Aka he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Porou. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko ngā waka ko Horouta, ko Tākitimu. Ko Paul Gustave Doré (1832-1883) he kaipeita rongonui nō Wīwī. Papatawa he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Kaupokonui he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Te Whānau-a-Kaiāio tētahi o ngā hapū o Te Whānau-a-Apanui. Ko Te Whānau-a-Apanui tonu he iwi nō Te Moana-a-Toi, Aotearoa. Ko Wawa he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Kaika (Murihiku) he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Sandymount he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko Awakino he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Tapui he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Mandeville North he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Hiri Ko Mangaiti he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Ngamatapouri he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Waitotara e 47 kiromita ki te tonga, ko Whanganui e 80 kiromita ki te tonga mā rāwhiti. Ko te kura o Ngamatapouri he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 4 te whakatauranga ōtekau; ā, e 5 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko te 1816 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1608 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Waiwhiu he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Oparaku he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1564 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Toa (Ngāti Toarangatira). Ko Ngāti Toa tonu tētahi o ngā iwi o Tainui. E rua ngā rohe noho a Ngāti Toa; kei Waikato tētahi, kei Raukawa tētahi. He iwi tēnei kei ngā whenua e pātata ana ki Raukawa Moana i waenganui i te Te Ika-a-Māui me Te Wai-pounamu, Aotearoa, e noho ana. Ko Te Rauparaha te rangatira rongonui nō te wā i tae mai ai te Pākehā. Ko Te Māhurehure (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Stewarts Gully he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko te Kura Tuarua o Tāmaki-makau-rau (Auckland Grammar School) he kura tuarua mō ngā taitama anake, kei te pūtake o Maungawhau, Tāmaki-makau-rau, Aotearoa. Ko te Kura Tuarua o Tāmaki-makau-rau he kura rongonui, ā, koia tonu tētahi o ngā kura tawhito o Aotearoa. E 120 hoki ngā tauira nō tāwāhi. I whakatūria te kura i te tau 1850. Ko "Per Angusta ad Augusta" te pepeha o te kura. Ko te whakamāoritanga, He uaua te huarahi o te toa. Ko te pepeha tēnā o ētahi kura atu anō. Mauriceville West he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko Waiotahi he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Rotongaro he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te 1204 he tau o te Maramataka a Kerekori. Paparangi he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Whangaehu he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Mount Biggs he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Kamaka (Tai-poutini) he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1360 he tau o te Maramataka a Kerekori. te Kohekohe he rākau whakauru o Aotearoa. He mōhinuhinu, he tawherawhā, he tawheraono ngā rau rarahi o te rākau ātaahua nei. He tino rite ana ki ngā rākau o ngā whenua mahana o tea o. Puta tonu ake ngā ngā kohepu, arā, ngā hua o te Kohekohe, i te tīwai. Kia māoa te hua, ka tītore, ka kitea he whero te kiko. Ki ētahi, he ingoa reo Māori anō, arā he Kohe, he Māota. Ko te ingoa pūtaiao he Dysoxylum spectabile, ko te ingoa reo Pākehā he New Zealand Mahogany''. Ko te 1276 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Taranaki (Ingarihi: “Mount Egmont”) — 2,518 m — he maunga ki Te Tai-hauāuru o Te Ika-a-Māui o Aotearoa, he takiwā hoki. Ko Ngāmotu te tāone nui o te takiwā. Ko Akerama he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Runciman he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. own work, no rights retained, all rights released into public domain Ko te 1982 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko he iwi kei Te Tau Ihu o Te Waka a Maui e noho ana. Ko Tainui te waka. Ko Meru he tāone nui o Kēnia. E 42,677 te taupori i te 1999. Ko te 1871 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Mahuta, he iwi kei Waikato e noho ana. Ko Taupiri te maunga, ko Waikato te awa, ko Tūrangawaewae te marae, ko Tainui te waka. Ko te 1002 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maniapoto. Ko Ngāti Maniapoto he iwi nui, kei Waikato e noho ana. Ko Kakepuku te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Ko te Rautau 19 ngā tau 1801-1900 Ko Raupo he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Leithfield he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus caesius he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Alma he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Waiharakeke te tāone nui o te takiwā o Tauihu. Ko 'Blenheim' te ingoa reo Pākehā. Ko te takiwā o Tauihu kei te raki o Te Wai-pounamu; ko 'Marlborough' kē te ingoa ki te reo Pākehā. Ko te 1069 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus ledermannianus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Waipaoa he nohanga o Te Moana-a-Toi ki te rāwhiti. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. New Windsor he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko Katowice (whakahuatanga: he tāone nui o Pōrana, tētahi o ngā tāone mātua o te takiwā o Hirehia ki te Tonga (Upper Silesia) i Pōrana, i ngā taha o te awa Kłodnica me te awa Rawa. Nō te tau 1999, ka whakatūria a Katowice hei tāone mātua o te rohe poti o Hirehia. Ko Katowihi te tāone nui o te Takiwā Ahumahi o Hirehia ki te Tonga. Ko 321,163 te nui o tana taupori, engari te nui o te taupori o ngā wāhanga katoa o te tāone he 3,487,000 i te 2004. Ko te takiwā o Katowice he wāhi i nohoia ai e ngā Hirehiana nō mua noa atu. I ahu mai ōna rangatira tuatahi i te whānau Piast, he whānau pōrana o Hirehia. Nō te whakangarongarotanga o taua whānau, ka hurihia ki raro i te mana o te whānau Hapsburg. Ka whakatūria tonutia te tāone i tērā atu rautau, i te wā i whakatakaina ai te rohe i runga i te Kīngitanga o Peruhia. Ka whakaingoatia a Katowice hei tāone nui i te tau 1865. Ko te nuinga o ngā tāngata kainoho he Tiamana, he Hirehiana, he Hūrai, he Pōrana. Nō te 1918 ki te 1921, ka noho a Katowice i runga i te mana Whenua Tū Wehe Tuarua o Pōrana. Kātahi ka wehea te whenua e tētahi komihana o ngā taua haumi, ā, i waiho a Katowice ki te taha pōrana i runga anō i tōna ake mana motuhake. Waiarikiki he nohanga o te takiwā o Murihiku. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Murihiku kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Waihopai te tāone nui. Ko he iwi kei Wharekauri e noho ana, he hapū hoki o Ngāti Tama, he iwi kei Taranaki ētahi, kei Wharekauri ētahi, kei Te Wai-pounamu ētahi e noho ana. Ko ngā uri o Tainui waka. Ko Koru he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1902 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngarua he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Paroa Bay he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Sunny Nook he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1623 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1718 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Nairobi te tāone matua o Kēnia. E 3,138,295 te taupori i te 2009. E 696 km² tōna rahinga whenua. www.nairobicity.go.ke Ko Korokio he mauwha nō Aotearoa. Ko te 1749 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Rawalpindi (reo Urdu: راولپنڈی) he tāone nui o Pakitāne. E 10,000,000 te taupori i te 2009. E 1,772 km² tōna rahinga whenua. www.rawalpindi.gov.pk Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ranginui. Kei Tauranga-moana taua hapū e noho ana, i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Mauao te maunga, ko Tauranga te moana, ko Ngāti Ranginui te iwi, ko Ngāi Tamarāwaho te hapū, ko Huria te marae, ko Tamatea-pōkai-whenua te tangata. Ko Tākitimu te waka. Ko Ngāti Ruaiti (Ngā Rauru) tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Ko Madrid he hapori rangatira kei te tonga o Pāniora. Ko Madrid te tāone matua o Madrid. Ko Aurere he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Mangateretere he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Maru. Ko Ngāti Maru he iwi nui, nō Hauraki; ko Marutūahu, te tama a Hotunui, tō rātou tupuna. Kei Hauraki taua iwi e noho ana i Te Ika-a-Māui o Aotearoa. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa. Ko Tainui te waka. Ko te 1494 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Golden Valley he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te reo Pashto ( پښتو , paʂˈto) te reo matua o Āwhekenetāna. Ko Otuhi he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Stockholm te tāone matua o Huitene. E 829,417 te taupori i te 2009. E 188km² tōna rahinga whenua. Ko te 1133 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te Toutouwai he manu ngahere nō Aotearoa. He ūpoko nui, he roroa ngā waewae, tūmatohi tonu te tū. Ko te ingoa pūtaiao ko Petroica australis. Ko te ingoa reo Pākehā ko te New Zealand Robin. Ko Waitetuna he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko te Tōrea he manu ki tātahi nō Aotearoa. He manu kautū, he pango, he mā ngā huruhuru. Ko ngā ngutu he roroa, he rahirahi, he wherowhero. He wherowhero anō hoki ngā karu, me ngā waewae. Ko Te Wai-pounamu te wāhi whakaputa uri mō te manu nei. Ko te ingoa pūtaiao he Haematopus finschi. Ko te ingoa reo Pākehā he Pied oystercatcher. Waipori Falls he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Papawai he nohanga o te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei te tonga o Te Ika-a-Māui. Ko Te Whanga-nui-a-Tara te tāone nui o reira; koia tonu te tāone matua o Aotearoa. Ko te 1135 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāriki (Ngāi Tūhoe) tētahi o ngā hapū o Ngāi Tūhoe. Ko Ngāi Tūhoe tonu he iwi kei Te Urewera e noho ana. Ko Maungapōhatu te maunga tapu , ko Waikaremoana te wai kaukau, ko Tauranga, ko Ōhinemataroa, ko Rangitāiki, ko Whirinaki ngā awa. Ko Ngāi Tūhoe te iwi. Ko Seoul (reo Kōrea: 서울) te tāone matua o Kōrea-ki-te-tonga. E 10,464,051 te taupori i te 2011. E 605.25 km² tōna rahinga whenua. Ko te 1305 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Calamus dianbaiensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Pahou he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Kairakau Beach he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Orere he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Tarara he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Ko tētahi o ngā iwi o Ngāti Kahungunu. Kei te Te Tai-rāwhiti e noho ana, i Te Ika-a-Māui. Ko te waka ko Tākitimu. Oio he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Te Akatea he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Hatuma he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko te Rautau 13 ngā tau atu i te 1201 tae noa ki te 1300. Carters Beach he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te Rautau 15 ngā tau atu i te 1401 tae noa ki te 1500. own work, released into the public domain, no rights retained Ko Ngāti Tūwharetoa ki Pūtauaki tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko tētahi o ngā hapū o Rangitāne. Whakapapa ai te iwi o Rangitāne i a Whātonga, te kaihautū o te waka a Kurahaupō. I pae te waka ki Te Māhia, kei te tai rāwhiti o Te Ika-a-Māui. I takea mai te ingoa o te iwi i te mokopuna a Whātonga, a Rangitāne. Ko tētahi o ōna ingoa ko Tāne-nui-a-rangi. Ko te rohe o Heretaunga te kāinga tuatahi o Rangitāne. Nāwai ā, ka heke whakatetonga ia ki ngā takiwā o Tāmaki-nui-a-Rua, o Te Wairarapa, tae rawa atu ki Te Wairau i Te Wai-pounamu. Ko Manawatū, ko Horowhenua, ko Te Whanganui-a-Tara ētahi atu rohe kua nōhia e Rangitāne. Shannon he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1683 he tau o te Maramataka a Kerekori. Wakanui he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Manako (Principatu de Múnegu, Principauté de Monaco) he whenua ki Ūropi. Ko te whenua e tūtata ana ko Wīwī. Ko Monaco te tāone matua, ko Monte Carlo tētahi tāone atu. Ko Albert II te piriniha, ko Michel Roger te pirimia. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Raukawa. Ko Ngāti Raukawa he iwi nui, kei Waikato ētahi e noho ana, kei Raukawa moana ētahi. Ko Maungatautari te maunga, ko Waikato te awa, ko Tainui te waka. Te Arakura he nohanga o te takiwā o Manawatū-Whanganui. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Manawatū-Whanganui kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Te Papa-i-oea te tāone nui. Ko Calamus scabrispathus he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko Ruapehu te MaungaKo Ngā Turi o Murimotu te Maunga TapuKo Whangaehu te AwaKo Ngāti Rangi te Iwi Ko te iwi e noho ana i te puku o te ika i te taenga mai o Kupe . Ko ngā uri o Paerangi-i-te-Whare-Toka e noho ai hei hapū e toru: ko Rangituhia ko Rangiteauria me Uenukumanawawiri. I te taenga mai o Aotea i hono tahi ētehi hei whakaputa ngā mokopuna. Ko Ngāti Koro tētahi o ngā hapū o Ngāti Manawa o Mataatua waka, he iwi kei Murupara e noho ana. Ko Tawhiuau te maunga tapu , ko Rangitāiki te awa, ko Mataatua te waka, ko Ngāti Manawa te iwi. Ko te 1200 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Amodeo Bay he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Tianjin (reo Hainamana: 天津; Pinyin: Tiānjīn) he tāone o Haina. E 5,066,129 te taupori i te 2010. E 11760 km² tōna rahinga whenua. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Ruanui. Ko Ngāti Ruanui tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Pātea, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Waingongoro te awa; ko Turi te tangata; ko Ngāti Ruanui te iwi. Nelson Creek he nohanga o te takiwā o Te Tai-poutini. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Te Tai-poutini kei te uru o Te Wai-pounamu; ko Māwhera te tāone nui. Ko te 1330 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Hōria (საქართველო, Sakartvelo) he whenua ki Ūropi. Ko ngā whenua e tūtata ana ko Rūhia, ko Whenua Korukoru, ko Āmenia, ko Atepaihānia. Ko Tbilisi te tāone matua o te whenua nei. Ētahi atu o ngā tāone o taua whenua ko Kutaisi, ko Batumi, ko Rustavi, ko Zugdidi, ko Gori, ko Poti, ko Akhaltsikhe, ko Sukhumi, ko Samtredia. Ko Mikheil Saakashvili te tumuaki o Hōria, ko Nikoloz Gilauri te pirimia. Ko tētahi o ngā iwi o Kāi Tahu (Ngāi Tahu). Kei te Te Wai-pounamu. Ko te waka ko Tākitimu. Ko te 1131 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1463 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Ngāti Kurapoto tētehi o ngā hapū o Ngāti Tūwharetoa, nō te puku o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Tongaporutu he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te tekau tau 2000 te tekau tau tuatahi o te rautau 21, arā ngā tau atu i te 2000 tae noa ki te 2009. Ko te 986 he tau o te Maramataka a Kerekori. Te Hauke he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Mohuiti he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko Ngāti Hine Waiatarua tētahi o ngā hapū o Ngā Rauru. Ko Ngā Rauru tonu he iwi e noho ana kei te rohe o Taranaki, kei te hauāuru o Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko Aotea te waka; ko Taranaki te maunga; ko Rauru-kītahi te tangata; ko Ngā Rauru te iwi. Marshland he nohanga o te takiwā o Waitaha. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Waitaha kei te rāwhiti o Te Wai-pounamu; ko Ōtautahi te tāone nui. Ko Calamus javensis he momo o te puninga huaota Calamus. He ahua rite tēnei tipu ki te Nīkau o Aotearoa, engari he tipu kake rākau tēnei. Ko te ingoa reo Pākehā he rattan palm. Ko te 1145 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Mangapehi he nohanga o Taranaki. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi. Ko Taranaki tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 982 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1004 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te 1851 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko te pea he huarākau kaingākau rite i te āporo. Logantown he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1333 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Whangapoua he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Ko Tariana Turia he kaitōrangapū Māori; nō Whanganui, Ngāti Apa, Ngā Rauru, me Ngāti Tūwharetoa. I whānau mai a Tariana Woon (koianei tōna ingoa whakatipu) ki Whangaehu i te 1944. Nō te 1996 ki te 2004, ka noho a Tariana Turia hei Mema Pāremata mō te Rōpū Reipa. Nō te 1995, ka tautokona e ia te whawhai ki Moutoa. Nō te Haratua o te tau 2004, ka tukua e ia tana turu Pāremata i a te kāwanatanga e whakatū ana ki te takahi ki te mana tangata whenua e pā ana ki te takutai moana. Nō muri tata iho mai, ko ia tētahi i whakatūria ai te Tōrangapū Māori. Nō te 10 o ngā rā o Hōngongoi, ko te pōtitanga ki Te Tai-hauāuru; ā, ka wikitoria a Tariana Turia hei Mema Pāremata mō Te Tai-hauāuru. Ko Te Hoe he nohanga o te rohe whenua o Waikato. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te rohe whenua o Waikato he rohe whenua nui; ko ngā takiwā o roto ko Waikato, ko Hauraki. He takiwā ēnei o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui aua takiwā. Eskdale he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Ko Tapora he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te kura o Tapora he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Ko 6 te whakatauranga ōtekau; ā, e 54 te tokomaha o te rārangi ingoa. Ko Tutaematai he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te 1912 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko Tā Hēmi Hēnare he tohunga, he rangatira rongonui nō Ngā Puhi. Ko ia hoki tētahi i hāpai i te Kohanga reo, i te kura kaupapa, kia kore ai to tātou nei reo e ngaro. Ko Arbil (reo Ārapi: اربيل, Arbīl; reo Kuruti: Hewlêr/هه‌ولیر; reo Tākei: Erbil) he tāone nui o Īrāki. E 1,293,839 te taupori. E 240 km² tōna rahinga whenua. Ko Awahou he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko Woodcocks he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Ko te 1827 he tau o te Maramataka a Kerekori. Ko tētahi o ngā hapū o Ngāti Tamaterā. Ko Ngāti Tamaterā tētahi o ngā tino iwi o Hauraki, arā, ko ngā uri o Hotunui. Ko Moehau rāua ko Te Aroha ngā maunga, ko Waihou te awa, ko Tainui te waka. Ko Back River he nohanga o Te Tai-tokerau. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Te Tai-tokerau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa; koia tonu te rohe o Ngā Puhi me ērā atu iwi rongonui o reira. Ko te Kākā o Nōpoke (Nestor productus) he manu ngahere nō te moutere o Te Moutere o Nōpoke. He kākā nui, he nui te ngutu, he whanaunga tata ki te Kākā, ki te Kea hoki, o Aotearoa. Kua ngaro atu i te mata o te whenua, ko te take, nō te wā i tae mai ai ngā Pākehā mauherehere ki Nōpoke, kāhore kau he kai mā rātou, ā, ka tahuri rātou ki te kai i ngā manu o te moutere rā. Ko te ingoa pūtaiao ko Nestor productus. Ko te ingoa reo Pākehā ko te Norfolk Island Kākā. He manu hoki o ngā ngahere o te motu itiiti nei, o Piripi. Ngaro noa i te tau 1851. Ko tētahi o ngā hapū o Te Āti Hau, he iwi kei Waikato e noho ana. Ka huri te titiro ki Taupiri maunga, ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae marae, ana, ko ngā uri o Tainui waka. Ko Port Ohope he nohanga o Te Moana-a-Toi. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o Aotearoa; kei Te Ika-a-Māui taua takiwā. Wallingford he nohanga o te takiwā o Heretaunga. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o Te Ika-a-Māui; ko Ahuriri te tāone nui. Chatto Creek he nohanga o te takiwā o Ōtākou. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o Te Wai-pounamu; ko Ōtepoti te tāone nui. Ko te 1126 he tau o te Maramataka a Kerekori.